Novosti

Kronika

Burno u bršadinskoj školi

Srpske škole ne možete dobiti koliko god da želite, poručila je roditeljima pročelnica županijska pročelnica za obrazovanje Jadranka Mustapić Karlić

M1aeojfmva2tqtqu68cm5a4s1s7

Sastanak roditelja s odgovornima

Nezadovoljni predlogom Statuta koji predviđa registraciju Osnovne škole Bršadin kao većinske škole, uprkos činjenici da od 83 učenika njih čak 81 pohađaju nastavu na srpskom jeziku i ćirilici, roditelji učenika su pokrenuli potpisivanje peticije za smenu direktorice Tatjane Lukić, a zapretili su i bojkotom nastave.

Roditelji koji u Školskom odboru imaju svog predstavnika, ne žele podržati Statut koji je direktorica škole poslala skupštini Vukovarsko-sremske županije (VSŽ) na prethodnu saglasnost, a potom i Školskom odboru na usvajanje. U Statutu stoji da se ‘nastava izvodi na hrvatskom jeziku i pismu, a za pripadnike srpske nacionalne manjine na srpskom jeziku i ćirilici po modelu A’. Stav Veća roditelja podržao je i VSNM opštine Trpinja na zajedničkoj javnoj tribini. Svoje zahteve roditelji su ponovili i na sastanku s predstavnicima Županije.

- Ovi Statuti bi urušili sve ono za šta se zalažemo proteklih 20-ak godina. Na sve moguće pravne i institucionalne načine ćemo pokušati da iskoristimo ono što nam po zakonima pripada, a to je da imamo naše manjinske škole u kojima će se nastava izvoditi pre svega na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, rekao je na tribini predsednik VSNM-a opštine Trpinja Srđan Sekulić. Direktorica Lukić je kazala da je samo postupila u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju škole te prema zahtevu osnivača.

- Prava dece na nastavu na srpskom jeziku i ćirilici ni na koji način nisu ugrožena. Nisam protiv registracije srpskih škola, ali to treba odraditi politika, kazala je Lukić i podsetila da ni druge škole u mestima sa srpskim većinskim stanovništvom nisu registrovane kao manjinske. Zamerila je što se samo bršadinsku školu i nju kao direktoricu proziva.

- Istina je da nijedna škola nije registrovana kao manjinska, ali nam to niko neće ni dati ako ne zatražimo. Imamo pravo na očuvanje svog identiteta kroz sistem obrazovanja, kao što to imaju drugi: Italijani, Česi, Mađari, rekao je predsednik Zajedničkog veća opština (ZVO) Dragan Crnogorac. Prema njegovim rečima, problem će se odraziti i na zapošljavanje pripadnika srpske zajednice koji jedino u manjinskoj školi imaju prednost, dok u većinskim školama to pravo imaju hrvatski branitelji. Naveo je primer vukovarskih škola u kojima je srpska zajednica izgubila radna mesta, od direktora do čistačica.

- Ako škola nije registrovana kao manjinska, a smanji se broj učenika ona će se jednostavno pripojiti nekoj drugoj školi ili postati područna. Nažalost, broj učenika se smanjuje, rekao je predsednik Odbora za ljudska i građanska prava ZVO-a Dejan Drakulić. Podsetio je da je VSŽ 2009. godine dala saglasnost na statute u kojima je pisalo da se nastava odvija na srpskom jeziku i pismu, pitajući se zašto to sada nije prihvatljivo. Škole u Borovu, Negoslavcima i Trpinji takve statute su podnele i sada, ali ih Županija nije ni stavila na dnevni red dok je s druge strane dala saglasnost na statute škola u Bršadinu, Boboti i Markušici koji podrazumevaju registraciju škola kao većinskih. ‘Ovo pitanje ne rešavamo samo za sada, ono je važno za budućnost i opstanak naše zajednice na ovom prostoru’, smatra roditelj Vladimir Živković.

Većnik županijske skupštine Dušan Jeckov rekao je kako se sa županom Božom Galićem pokušalo razgovarati da se pitanje rešava u paketu, ali nije bilo političke volje. ‘Umesto toga doživeli smo neugodnosti. Neki većnici su me pitali kojim jezikom pričam, zašto trujem decu i slično’, rekao je Jeckov. Dan posle održane tribine, upriličen je sastanak roditelja sa predstavnicima VSŽ-a.

- Ovo su škole Republike Hrvatske, koje su izgradili građani RH, to su škole koje pohađaju deca državljani RH, i sva prava su im zagarantovana. Srpske škole ne možete dobiti koliko god da želite, poručila je roditeljima pročelnica Upravnog odeljenja za obrazovanje VSŽ Jadranka Mustapić Karlić. Predstojnik Ureda župana Marinko Beljo pozvao je na dijalog.

- Da sam Srbin u Bršadinu jednako bih se borio za prava za koja se vi borite, ali morate shvatiti da se zakoni menjaju u Saboru. Šumovi između većinskog naroda i vas kao nacionalne manjine nastaju jer nema otvorenog i iskrenog dijaloga i sve se gleda kroz politiku. Mislim da možemo doći do rešenja, a silom nema ništa, poručio je Beljo. Roditelje je zanimalo kako Italijani imaju svoje manjinske škole, a Srbima se ne dozvoljava, na šta je pročelnica Karlić Mustapić odgovorila da su Italijani ‘druga priča’ jer postoji bilateralni sporazum između Hrvatske i Italije, kojeg između Hrvatske i Srbije nema.

Predsednik ZVO-a pokazao je bilateralni sporazum potpisan još 2004. između Državne zajednice Srbije i Crne Gore i Hrvatske koji je u martu 2005. godine verifikovao Hrvatski sabor. Ali i da nema tog sporazuma, dodao je Crnogorac, zakonodavni okvir za registraciju srpskih škola postoji, a to su Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te Evropska povelja o zaštiti manjinskih i regionalnih jezika. Podsetio je i na dopis iz 2002. godine koji je tadašnji ministar obrazovanja Vladimir Strugar uputio ZVO-u, u kojem, pozivajući se na zakon navodi da su ispunjeni svi uslovi za osnivanje srpskih škola.

- Mi želimo ustanove, a ne odeljenja. Obrazovanje nije mogućnost nego naše pravo, rekao je Crnogorac ističući da će takav stav ZVO zastupati sve dok roditelji tako zahtevaju. Predstojnik Ureda župana Marinko Beljo pozvao je roditelje na novi sastanak u Županiji. ‘Nijedno pravo vam neće biti ukinuto. Ludost je o tome razgovarati. Učinićemo sve da budete zadovoljni’, zaključio je Beljo.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više