>

novosti logo

Cijena slobode

Ukoliko Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MRMKS) nastavi provoditi praksu svog aktualnog predsjednika Carmela Agiusa, nijedan od haških osuđenika više neće moći izaći na prijevremenu slobodu bez da prihvati odgovornost za počinjene zločine. Agius, koji se na čelu MRMKS-a nalazi od 2019. godine, dosad je odbio sve zahtjeve pravomoćno osuđenih koji su tražili da ih se nakon dvije trećine odslužene kazne pusti iz zatvora.

‘Ne smatram prikladnim omogućavanje osuđenicima povratak u pogođena područja prije nego što su odslužili punu kaznu a da nisu pokazali određeni stupanj rehabilitacije’, piše u odluci kojom je Agius u siječnju odbio zahtjev Miroslava Brale, nekadašnjeg pripadnika HVO-a osuđenog na 20 godina zbog zločina počinjenih u Ahmićima i Nadiocima. Kako javlja BIRN, Agius je početkom ožujka odbio i Radoslava Brđanina, bivšeg predsjednika Kriznog štaba AR Krajine osuđenog na 30 godina zatvora zbog ubojstava, progona i mučenja nesrpskog stanovništva Bosanske krajine.

Predsjednik Mehanizma, koji je u hrvatskoj javnosti ostao upamćen kao jedan od dvojice sudaca koji su glasali protiv oslobađajuće presude Gotovini i Markaču, i ranije se zalagao da osuđeni koji ne pokazuju ni najmanji znak rehabilitacije ostanu u zatvorima sve do isteka kazne. Tako je 2018. Theodoru Meronu, tadašnjem predsjedniku MRMKS-a, predložio da odbije zahtjev za ranije puštanje na slobodu bivšeg generala vojske Republike Srpske Radivoja Miletića.

U europskim zatvorima trenutno je 20 haških osuđenika, a do pronalaska države koja će ih prihvatiti na izdržavanje kazne u pritvorskoj jedinici UN-a nalaze se bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić i general HVO-a Milivoj Petković. Ondje je i Ratko Mladić, koji još uvijek čeka na pravomoćnu presudu za genocid u Srebrenici. Tokom suđenja u Haagu krivnju je priznalo 20 optuženih. Među njima su spomenuti Bralo, koji je kasnije poricao svoje sudjelovanje u zločinima počinjenima nad bošnjačkim civilima, i Biljana Plavšić, ratna predsjednica RS-a koja je izrazila žaljenje zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući sudjelovanje u progonu Bošnjaka i Hrvata. Dok je služila 11-godišnju kaznu zatvora, Plavšić je povukla svoje priznanje i rekla da je priznala krivnju kako bi joj tužiteljstvo odbacili dvije točke optužnice za genocid. Unatoč tome 2009. je prijevremeno puštena iz švedskog zatvora.

1/1