Toliko puta spominjana obnova Banije, gotovo godinu dana nakon velikog potresa, i dalje je uglavnom na "čekanju". Članovi udruga i inicijativa koje su i dalje na terenu, o situaciji na Baniji nemaju mnogo toga pozitivnog za ispričati. Za nastradale Banijce, nakon nesnosnih vrućina u limenim, neudobnim kontejnerima, nastupila je zima i nemogućnost trajnog zagrijavanja privremenog smještaja. No to je samo dio problema.
Mi smo se trudili, gradili smo štale, ali ne možemo sve, ovisimo o donacijama. Sumorno je, ljudi su depresivni, često nailazimo na uplakane stanovnike, kaže volonter Senad Palić
Novi moment koji dodatno otežava radove na potresom pogođenom području jest rast cijena građevinskog materijala. Od kraja ljeta, cijena armature je otišla gore u više od 100 postotnom omjeru, a jednako toliko i drvene građe. To je posebno pogodilo organizacije koje su putem natječaja dobile unaprijed definiran novac kompanija i fondacija, pa za istu svotu sada ne mogu podignuti planirani broj gospodarskih objekata ili zamjenskih stambenih jedinica.
Drago Vručinić iz Zaklade Zamah sa svojim suradnicima zadnjih tjedana podiže kokošinjce na Baniji, a taj je projekt prikladno nazvan "Banija kokodače". Novac od drogerijskog lanca DM-a je odobren u aprilu, a Zamah ih je dobio sredinom jula. Vručinić kaže da drveta u tom trenutku uopće nije bilo na tržištu. U međuvremenu je cijena kubika drvene građe sa 1.400 skočila na 3.000 kuna. No uspjeli su nešto namaknuti iz vlastitih sredstava. U Luščanima će izgraditi dva kokošinjca, po jedan u Bijelim vodama, Klincu i Banskom Grabovcu. Prema njegovom iskustvu, "na Baniji se zadnjih godinu dana prisustvo države najmanje osjeća, ali to nije nikakva novost, jer je ovaj kraj zapušten preko 20 godina".
- Ako govorimo o srpskom stanovništvu, to su ljudi koji su se vratili nakon Oluje. Malo je učinjeno da im se pomogne, oni su razvili nepovjerenje koje traje dva desetljeća. S potresom je to nepovjerenje očvrsnulo. Sela su doživjela depopulacijski efekt, nije se vratio narod u onoj mjeri u kolikoj je otišao, to je uglavnom staro stanovništvo - govori Vručinić.
Cijena drvene građe skočila je za 100 posto – Drago Vručinić (Foto: Damir Špehar/PIXSELL)
Upitan kako komentira izjave iz Stožera o obnovi i procjeni popravljenih kuća, iznosi mišljenje da je to daleko od ozbiljnog posla koji je davno trebao biti započet. Nekonstrukcijska obnova odnosi se na kuće sa zelenim naljepnicama, a to znači popravak manje štete, poput zamjene dimnjaka ili popravaka zabatnog zida. Vlasnici kuća s ozbiljnim oštećenjima, onih što su predviđene za rušenje, i dalje su na čekanju. Tko kako i gdje u međuvremenu živi, svodi se na parolu "snađi se druže". S obzirom da goli kontejner od 12 ili 14 metara kvadratnih postavljen na ledini nikako nije spasonosna opcija, na Baniji se mogu vidjeti razne hibridne građevine, pretežno u kombinaciji lima i drveta. Na pitanje koliko ljudi na Baniji još boravi u neadekvatnom smještaju, potpredsjednik Vlade Boris Milošević prošlog tjedna je izjavio da je "teško dati precizan odgovor".
"Imamo preko 2.300 kontejnera i nešto manje od 5.000 osoba u tim kontejnerima. Vodu određeni broj kontejnera nema, jer tamo nikad nije bilo vode. Sanirali smo preko 800 bunara. Struju imaju skoro svi kontejneri. Svaki dan dobivamo prijave da je negdje iskočio priključak, da je kontejner procurio. Svaki dan se kontejneri obilaze, imamo ekipe koje to rade. Meni su svi koji su u kontejnerima u neadekvatnom smještaju", rekao je u intervjuu na televiziji N1.
Očekuje da će Ministarstvo izaći u susret donatorima - Boris Milošević (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
"Što se tiče obnovljenih kuća, imamo danas 800 kuća završenih u nekonstrukcijskoj obnovi, a 300 ih se radi. Smatramo da bi do kraja godine mogli uloviti 1.000, a to je nekih 20 posto onih koji takvu obnovu trebaju. Sljedeći tjedan kreće javna nabava ugovaranja izgradnje zamjenskih kuća", govorio je Milošević. Po njegovim riječima, plan je da u veljači bude ugovorena gradnja oko 500 kuća, te je naglasio da "Vlada cijeni napore udruga civilnog društva koje ulažu velike napore da građanima olakšaju proces obnove".
Kao član Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom, podupirat ću napore donatora jer smatram da je to win-win situacija, kaže potpredsjednik Vlade Boris Milošević
Udruga Dobro dobrim - Dodo bavi se upravo drvenim ekstenzijama, kako bi prinudni stambeni prostori makar malo bili prošireni. Predsjednik Udruge Senad Palić za Novosti govori da su privremenim rješenjima, kao što su kontejneri, problemi udvostručeni. Smatra da će proširenje kontejnera obiteljima dobro doći, da bi u takvim aneksima mogli kuhati i boraviti. "Daleko je to od idealnog, ali sve je bolje od čistog lima", objašnjava Palić, pogotovo u situaciji kad konstrukcijska obnova još nije započela.
- Nijedan objekt u privatnom vlasništvu nije konstruktivno riješen. Onaj dio koji država nikako neće dirati su gospodarski objekti, barem ja tako mislim. Postoji mjera 5.2.1, ali tko se može javiti na taj natječaj? Malo ljudi ispunjava uvjete. Većina ruralnog stanovništva ima neko blago. Sad je vrijeme janjenja, a puno ovaca je na livadama. Znači da će janjad uglavnom uginuti. Mi smo se trudili, gradili smo štale, ali ne možemo sve, ovisimo o donacijama. Sumorno je, ljudi su depresivni, mi često nailazimo na uplakane stanovnike - prenosi Palić opće stanje Banijaca.
Uz sve to, pomoć koja je uplaćivana s vremenom je prilično okopnila. Njegova udruga je pokrenula crowdfunding kampanju, ali u mjesec dana prikupila je samo 1.900 eura. Zato koriste poznanstva u tvrtkama koje im doniraju materijal. Primjerice, Iverpan iz Zagreba ustupit će im ovih dana 3.000 kvadratnih metara laminata za podove. Palić ovim putem moli čitatelje Novosti da pronađu Udrugu Dodo na društvenim mrežama i odazovu se kampanji.
Kontejnere proširujemo drvenim ekstenzijama – Senad Palić (Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL)
Zaklada Solidarna na korak je do polaganja kamena-temeljca kuća koje bi trebale biti izgrađene privatnim donacijama. Još krajem maja osigurana su sredstva, materijal i izvođači za izgradnju 11 protupotresnih kuća za isto toliko obitelji. Cjelokupni projekt, težak 4.5 milijuna kuna, Solidarna je razvila u suradnji s Rotary klubovima, koji su odradili cjelokupnu građevinsko-arhitektonsku pripremu. Međutim, ni ova privatna donacija, koja bi trebala biti lišena viška papirologije i spore procedure, očito ne može proći bez komplikacija. Kako navodi Karla Pudar iz Solidarne, u doba poskupljenja i nestabilnog tržišta, postoji mogućnost da će broj protupotresnih kuća biti smanjen na deset.
- Primjera radi, cijena izrade drvene Solidarne kuće za ljude, u suradnji sa Stolarijom Mandić i udrugom Ljudima za ljude, skočila je za 30 posto, a drvna građa naručena prije četiri mjeseca još uvijek nije dostupna. Dio skoka cijena dosad smo uspjeli amortizirati donacijama u proizvodima, što sljedeće godine neće biti moguće, jer donacija je sve manje. Također, krajem godine ističe rok za oslobođenje od poreza na dodanu vrijednost privatnim firmama na donacije za potresom pogođeno područje. Podsjećam da Zaklada nije oslobođena plaćanja PDV-a, na što smo više puta apelirali - objašnjava Pudar. Dodaje da tako znatan dio prikupljenih sredstava, umjesto na stabilizaciju života na Baniji, odlazi i na PDV.
No poskupljenje nikako nije jedini problem. Solidarna trenutno čeka zeleno svjetlo za početak gradnje. Usporava ih pomalo nejasna zakonska procedura i obaveze koje kao privatni graditelji moraju ispuniti. Žele graditi sukladno Zakonu o obnovi, kako bi obiteljima osigurali cjelovito rješenje, bez naknadnih troškova legalizacije, što je slučaj ukoliko se gradi prema Članku 129. Zakona o gradnji.
Problemi s administracijom – Karla Pudar
- Kako bismo mogli početi s gradnjom po tom principu, prije svega bilo nam je potrebno ishoditi Rješenje za tipsku kuću od nadležnog Ministarstva. Budući da smo pripremili dokumentaciju za nekoliko tipskih kuća ovisno o veličini kućanstva (TIP B, TIP C i TIP D), da bismo ubrzali proces s naše strane, koliko je to moguće, prvo smo predali zahtjev za TIP B. Na rješenje smo čekali više od dva mjeseca. Unatoč prilagodbi dokumentacije za druga dva tipa kuća, proces se nije znatno ubrzao. Dokumentaciju za TIP C predali smo 16. kolovoza, a rješenje dobili tek 20. listopada 2021. godine, dok na rješenje za TIP D još uvijek čekamo - navodi Pudar. Pored toga, ima problema i u procesu rušenja, s obzirom da se prema zakonu nova kuća mora graditi na istoj lokaciji. Središnji ured za obnovu izašao je Zakladi u susret i dao prioritet rušenjima, ali do danas je srušeno tek pet od devet kuća.
Zaklada Solidarna ima izrađene prilagodbene i geodetske nacrte, svu potrebnu dokumentaciju za samu gradnju, rješenje za dvije tipske kuće te nekoliko lokacija potpuno spremnih za gradnju. No, naglašavaju iz Zaklade, gradnja je zapela na odlukama o gradnji. Dobivaju dvojake informacije tko ih točno treba izdati: lokalni uredi ili pak Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine?
- Upravo zato smo se prošli tjedan obratili nadležnom Ministarstvu sa žurnom molbom za pojašnjenje procedure u dobivanju svih potrebnih dozvola za izgradnju zamjenskih kuća za stradalnike potresa. Smatramo da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dužno pojasniti proceduru ishođenja potrebnih dozvola za gradnju u okviru obnove ne samo nama, već svim donatorima, stradalnicima i javnosti. Krajnje smo zabrinuti što s ovako nedorečenom procedurom aktualni Zakon o obnovi, unatoč dobrim namjerama prigodom njegovog donošenja, neće imati baš nikakav pozitivan učinak na brzinu i efikasnost procesa obnove - naglašava Karla Pudar.
Za pojašnjenje situacije u kojoj se nalazi Solidarna, obratili smo se potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću. On navodi da je za cjelokupnu administrativnu proceduru obnove na Baniji nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Kako kaže, očekuje da će Ministarstvo izaći u susret donatorima i pojasniti sve što je ostalo nejasno. S obzirom da privatni donatori kuću grade od temelja, država u tom slučaju ne sudjeluje ni u čemu, pa tako Solidarna ne treba odluku o gradnji.
- Najvažnije je da Solidarna u konkretnom slučaju ne treba dodatne odluke i dozvole da započne gradnju. Kao član Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom, podupirat ću napore donatora jer smatram da je to win-win situacija za sve: za državu koja će uštedjeti sredstava, pa će ih moći usmjeriti na druge potrebe, za građane koji će prije dobiti obnovu svog porušenog doma, ali i za donatora koji će imati zadovoljstvo zbog pomoći koju je pružio - zaključuje Milošević.
