Prvo je Crna Gora napustila državnu zajednicu sa Srbijom, a Srbija je bila ljuta. Onda je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova, a Srbija je bila ljuta. Srbija je u međuvremenu uspjela da utiče i na rezultate izbora, odnosno na rušenje stranke Mila Đukanovića sa vlasti i instaliranje prosrpskih stranaka, uz veliki uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC), pa se potiho očekivalo da će Crna Gora čak povući priznanje nezavisnosti Kosova. Ono što se nikako nije očekivalo jest to da u takvoj konstelaciji snaga u crnogorskom parlamentu više nego dvotrećinskom većinom bude izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.
Nije se očekivalo jer vlasti u Srbiji i ne zanima kakvo je mišljenje većine stanovnika Crne Gore, a građani, kako kaže izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, pozivajući se na istraživanja javnog mnijenja, većinski osuđuju genocid u Srebrenici. Stoga usvajanje Rezolucije nije iznenađenje uzimajući u obzir principe koje su potpisali lideri tri koalicije koje čine parlamentarnu većinu, ističe i Jovana Marović, izvršna direktorica Politikon mreže.
- Onog trenutka kada je negiranje genocida u Srebrenici postalo učestalo čak i sa zvaničnih adresa, ovakva reakcija je morala da uslijedi - naglašava Marović.
Prije nego što je usvojena Rezolucija, po prijedlogu premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića smijenjen je ministar pravde Vladimir Leposavić zbog izjava u kojima dovodi u pitanje genocid. Iako je premijer izjavio da je Rezolucija na kraju bila nepotrebna, samo usvajanje izazvalo je sukob između Demokratske fronte Andrije Mandića i premijera. Usvajanje je tražila opozicija, a za Rezoluciju je glasalo 55 poslanika, od čega 40 iz opozicije, što nas dovodi do toga da je 15 poslanika iz vlasti glasalo za usvajanje, a među njima i deset poslanika Demokratske Crne Gore, koja slovi za srpsku partiju. Dok DF nagovještava bojkot parlamenta i traži smjenu Krivokapića koga su optužili da sarađuje sa Đukanovićem DPS-om, premijer optužuje DF da sa istim tim DPS-om pokušava srušiti vladu kako bi se raspisali novi izbori.
- Izbori u ovom trenutku ne odgovaraju većini političkih partija, uključujući i DF, pa je vjerovatnije da će doći do određene rekonstrukcije Vlade - procjenjuje Marović.
Ona ističe da je i "sam predsjednik države, tumačeći Ustav, najavio da će u slučaju pada Vlade mandat za sastav Vlade biti njemu 'vraćen'".
- To onda vodi proceduri dodjele novog mandatara i tek u slučaju da ta procedura ne uspije slijede novi izbori - pojašnjava naša sagovornica.
U samoj Rezoluciji, na inicijativu demokrata, stoji da se "krivica za zločine u ratovima devedesetih ne može pripisati nijednom narodu, već da je ona individualna", ali taj detalj se namjerno prešućuje u javnosti u Srbiji koja je mahom osudila Rezoluciju, a njeni čelnici tvrde da je usvajanjem Rezolucije osuđen čitav srpski narod. "Je li ta Srebrenica u Crnoj Gori? Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose?", zapitao se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Poruke i izjave koje se ovih dana mogu čuti iz Srbije su prenaglašene, neprimjerene i nedopustive. To je ogroman pritisak i nesumnjiv dokaz da zvanični Beograd ne planira da odstupi, već da i dalje želi da se preko svojih "partnera" u Crnoj Gori i SPC-u nastavi miješati u unutrašnje stvari nezavisne države - kaže Marović, koja na kraju ističe da je važno da nema bojazni da bi Crna Gora mogla napraviti zaokret u odnosu na ključne spoljnopolitičke ciljeve, prioritete i principe.
