>

novosti logo

Kultura Kultura

Crtići pod maskama

Idemo uživo ne samo zato što se filmovi trebaju gledati na velikom platnu, nego i zbog toga što od organizacije festivala živi i za što živi vojska ljudi, rečeno je na otvorenju 30. Animafesta u Zagrebu

U Kinu SC u Zagrebu u ponedjeljak, 28. septembra, otvoren je 30. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2020 tokom kojeg će do 3. oktobra u kinima SC i Kinoteka, Teatru &TD te na brojnim drugim gradskim lokacijama biti prikazano preko 300 animiranih filmova iz 40 zemalja.

Prisutnima su se obratili umjetnički direktor Daniel Šuljić i producentice Paula Orlić i Matea Milić.

- Lijepo vas je vidjeti u kinu jer umjetnost animacije i treba biti u kinu. Online su otišli oni koji su morali, mi smo razmišljali o tome, ali konsenzus svih nas bio je da idemo uživo - rekao je Šuljić.

- Nismo odlučili ići uživo samo zato što se filmovi trebaju gledati na velikom platnu, već i zato što je organizacija festivala nešto od čega živi i za što živi vojska ljudi. Nije lako bilo ove godine držati dobar duh, no mi ga doista uvijek imamo. Svi su imali pandemiju, samo su Zagrepčani imali potres i zato je vrlo važna potpora Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog centra - rekla je Matea Milić, dok je Paula Orlić izrazila uvjerenje da je, iako je festival u jesenskom izdanju, zadržan proljetni žar za animacijom.

Christopher Peter Marcich, direktor HAVC-a, podsjetio je da je 30. po redu festival dokaz da je dosegnuta zavidna brojka, a da Animafestov značaj dodatno naglašava i to što spada u A kategoriju svjetskih festivala animiranih filma.

- Veseli nas što su u glavnom programu četiri hrvatska filma. Uspjeh naših animatora, producenata i svih ostalih uključenih u stvaranje očituje se i u nagradama koje animatori osvajaju izvan granica 'Lijepe naše'. Zagrebačka škola i Oscar postavili su naš temelj na međunarodnom planu. Konstanta je da se naši filmovi pojavljuju u glavnim natjecanjima najprestižnijih svjetskih festivala i kući se vraćaju s priznanjima i nagradama – kazao je Marcich.

Festival je otvorila čelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Milana Vuković Runjić, kao izaslanica gradonačelnika Milana Bandića.

- Nemoguće je zamijeniti doživljaj skupnog uživanja u filmskoj umjetnosti i zato smatram da je odgoda termina festivala bila izvanredna odluka i veselim se što vas mogu ovdje pozdraviti, pa makar i bili distancirani. Ne moramo podsjećati da je Zagreb pogodio razoran potres pa se nadam da će nam 2020. godina ostati samo inspiracija za umjetnička djela koja ćemo vjerojatno gledati na sljedećim izdanjima - rekla je.

Na otvaranju su dodijeljene nagrada za životno djelo Animafesta 2020 Georgesu Schwizgebelu, čiji će radovi biti prikazani na posebnoj retrospektivi i izložbi, nagrada za izniman doprinos proučavanju animacije Chrisu Robinsonu te nagrada za najbolju školu animacije Poljskoj školi za film, televiziju i kazalište u Łódźu čiji studenti također imaju termin za prikazivanje filmova na festivalu. Robinson je pozvani govornik znanstvenog skupa Animafest Scanner VII koji se u hibridnoj formi, i uživo i online održava tokom festivala.

Predsjednica Vijeća Animafesta Margit Antauer Buba podsjetila je na preminulog velikana hrvatske kinematografije Vatroslava Mimicu koji se u svojim počecima u, najblistavijim godinama Zagreb filma, bavio animacijom, nakon čega je prikazan prvi set takmičarskih filmova, među kojima i hrvatsko-srpska produkcija 'Umorstvo u katedrali'  Matije Pisačića i Tvrtka Rašpolića.

Na ovogodišnjem izdanju jedan od programa je i 'Mađarska u fokusu' na kojem će biti prikazan velik broj animiranih filmova iz skoro sto godina duge animacije u Mađarskoj. Neće proći ni bez Zagrebačke škole crtanog filma, pa će uz retrospektivu Pavla Štaltera biti prikazan i program crtanih filmova iz 1972. godine kao ilustracija burnog razvoja Zagrebačke škole koji je pripremio Borivoj Dovniković Bordo. 

Za razliku od ranijih otvorenja koje su pratile prepune dvorane, ova najveća dvorana u Zagrebu kapaciteta 1.100 mjesta bila je poluprazna, ali na zbog nezainteresiranosti, već zbog protuepidemioloških mjera koje su tražile razmak između gledalaca i stalno nošenje maske.

1/2