Iako već nekoliko godina nisu bili u Srbu na obilježavanju Dana ustanka naroda Hrvatske, Kordunaši s područja Karlovačke županije obilježavaju taj datum na svom području. Tako je bilo i ove godine, pa je ustanak od 27. juna 1941. svečano obilježen na Debeloj kosi, gdje je formiran Prvi kordunaški partizanski odred pod vodstvom komandanta Stanka Ćanice Opačića s oko 30-ak boraca, dok je politički komesar bio Većeslav Veco Holjevac. Njih su ubrzo na rukovodećim mjestima zamijenili Ignjatije Gnjaco Perić i Milutin Košarić Čiko.

Ove godine je bilo svečanije jer su domaćini obnovili stari spomenik koji je uništen u "Oluji". Sada je ostalo za obnoviti devastirani Spomen dom Prvog kordunaškog partizanskog odreda, što je mnogo veći zahvat i u građevinskom i u financijskom smislu. Vijence su položili predstavnici srpske zajednice i antifašista, skupu je prisustvovalo oko dvije stotine ljudi, a obratili su im se Rade Grijaković, predsjednik krnjačkih antifašista, Dejan Mihajlović, karlovački dožupan i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

- Na ovom mjestu su se 27. jula 1941. godine okupili hrabri ljudi, spremni da krenu u borbu protiv fašizma. Bili su slabo naoružani, s tek 13 vojničkih pušaka i nešto lovačkog naoružanja, a većina bez ikakvog vojničkog znanja i iskustva. Ali nisu imali dilema što im je činiti... Statistika još kaže da je u trenutku formalnog prestanka postojanja odreda u njemu bilo 55 boraca, 49 Srba, pet Hrvata i jedan Slovenac. Dio boraca je bio u grupi Vece Holjevca koji su ušli u okupirani Karlovac, 17. novembra 1941. godine, preobučeni u domobranske uniforme kako bi spasili Marijana Čavića Grgu iz ustaškog zatvora - kazao je Grijaković, dodavši da je od ukupno 97 boraca koji su prošli kroz odred njih 30 je poginulo.

- Od svih 428 općina u Hrvatskoj, općina Krnjak je deveta odozdo po prihodima, ali je zato među prvima po tome kako njeguje antifašizam i to istinski, a ne prigodničarski, kad zatreba za Evropu. U općini smo poduzeli mjere čak i preko vlastitih mogućnosti, da obnovimo spomenike i da prenesemo budućim generacijama vrijednosti antifašizma koje se osim usmenom predajom ne mogu drugdje jasno čuti. Na djelu je revizija povijesti gdje žrtve postaju zločinci, a oni žrtve. Malo nas je, bit će nas u budućnosti još i manje, ali to ne treba imati nikakvog utjecaja na ono što radimo - rekao je Dejan Mihajlović.

Milorad Pupovac je izrazio zadovoljstvo što je nakon više godine došao i na Debelu kosu.

- Unatoč silnim žrtvama sa epskim stradanjima, ovdje otpor nije prestao. Ljudi sa prostora bivše Jugoslavije danas teško mogu shvatiti to bratstvo koje je postojalo između različitih naroda i vjera, tu spremnost i ideju jednakosti među ljudima da mogu trpjeti i podnositi tako velike rizike stradanja kao što je podnosilo stanovništvo Korduna - rekao je on.

- Antifašizam nije samo riječ, nije etiketa koju neki nose za prigodne prilike; antifašizam je živo sjećanje na one koji su davali svoje živote, koji su razumijevali slobodu kao borbu protiv ovih koji ugnjetavaju i ugrožavaju živote drugih. Antifašizam je ideja visokih ideala, bratstva među ljudima, jednakosti među narodima i slobode za sve - zaključio je Pupovac.

Ranije je Dan ustanka skromno obilježen i u Šljivnjaku, naselju u sklopu Mjesnog odbora Veljun iz sastava grada Slunja. Na tamošnji obnovljeni spomenik također su položeni aranžmani i upaljene svijeće, a po lošem i kišnom vremenu prisustvovalo je dvadesetak ljudi. Obratili su im se karlovački antifašisti Mirko Miladinović i Rade Kosanović te Tatjana Vujičić Vlačić iz udruženja Kordunašica. Na tom području su formirana četiri manja partizanska odreda koji su se kasnije pripojili odredu na Debeloj kosi i drugim kordunaškim partizanskim jedinicama, a među organizatorima ustanka je bio i narodni heroj Robert Domani.