>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Ana Brakus

Danijel Majić: I Njemačka ima U ime obitelji

Novinar Frankfurter Rundschaua: Molitelje koordinira Tomislav Čunović, aktivist frankfurtskog ogranka udruge U ime obitelji. Klerikalna desnica je uz pomoć Crkve desetljećima mogla djelovati kako je god željela bez prigovora i znanja njemačkog društva

Kao u brojnim hrvatskim gradovima, i u Frankfurtu je s početkom korizme krenulo okupljanje tzv. molitvenih grupacija koje pred bolnicama pokušavaju odgovoriti žene od abortusa. U svojem članku za Frankfurter Rundschau napisali ste da su te grupacije povezane s Hrvatskom?

Ta grupacija, koja se u ovom slučaju zove ‘40 dana za život Frankfurt’ i koja kopira koncept istoimenih grupa iz SAD-a, je ovdje novost. Takvih bdijenja pred savjetovalištima je već bilo, ali bila su nekoordinirana i kratkotrajna. Novost je bdijenje koje traje cijelu korizmu. No ni ono ne bi bilo toliko zanimljivo, jer se ipak radi samo o jednoj maloj skupini od najviše 15 do 20 molitelja, da nije došlo do prosvjeda lijevih aktivista 8. marta, na Dan žena. Tada je jedna manja grupa ljevičara protestirala protiv bdijenja paleći dimne baklje i bacajući konfete. Dva dana kasnije jedna feministička grupa, koja se predstavila kao ‘Sotonistička mladež Offenbach’, protestirala je protiv bdijenja izvođenjem ‘crne mise’. U oba slučaja radilo se o očito satiričkim akcijama, no malo kasnije naletio sam na internetu na jedan članak koji u samom naslovu, bez ironije, tvrdi da su ‘Molitelje među kojima su bili i Hrvati u Frankfurtu napali sotonisti’. Članak je objavljen na osobnom internetskom portalu njemačkog dopisnika Dnevno.hr-a. Znam da je taj dopisnik u vrlo dobrim odnosima s Tomislavom Čunovićem, koji je poznat kao aktivist frankfurtskog ogranka udruge U ime obitelji. Tada sam pretpostavio da tu možda postoji neka veza s aktivnostima U ime obitelji u hrvatskoj zajednici u Frankfurtu. Kada sam dva dana kasnije posjetio tu molitvenu grupu vidio sam da su svi molili na hrvatskom. I odmah sam ugledao gospodina Čunovića.

Desni ekstremizam u hrvatskoj dijaspori nikada i nije bio slab. Ekstremne stavove unutar hrvatskih zajednica već se dugo ne smatra ekstremnima jer su odavno prerasli u mainstream

U odgovoru vašim novinama upravo se odvjetnik Čunović proglasio koordinatorom tih akcija. No Željka Markić, predsjednica te udruge, a ujedno i političke stranke, negira povezanost sa spomenutim akcijama?

Najprije, Narod.hr, portal udruge U ime obitelji, preveo je i prenio naš tekst bez dozvole, zbog čega im je naš odvjetnik, za početak, poslao zahtjev za uklanjanjem tog teksta. Narod.hr stalno navodi da sam u tom tekstu pisao laži, ali nikako da kažu što je to u mom tekstu lažno. S druge strane, u prijevodu koji nude svojim čitateljima, dodali su riječ koju u svom tekstu ne koristim. Napisao sam da su referendum o definicija braka iznudili, no nisam, kako oni tvrde u prijevodu, napisao da su to činili nasilno. Ne mogu ocijeniti koliko se vrh U ime obitelji miješa u aktivnosti svojih ogranka u inozemstvu. Međutim, nisam u članku ni tvrdio da je U ime obitelji kao udruga organizator tih akcija. Jasno je da U ime obitelji već duže vrijeme djeluje unutar hrvatskih zajednica u Njemačkoj, posebno u Frankfurtu. Narod.hr redovito izvještava o aktivnostima svog frankfurtskog ogranka. I uvijek spominje gospodina Čunovića kao jednog od glavnih aktera. Prije godinu dana, primjerice, frankfurtski ogranak je organizirao prikazivanje pseudodokumentarca Jakova Sedlara ‘Jasenovac – istina’ u prostorima hrvatskih katoličkih zajednica u Frankfurtu, Offenbachu i Darmstadtu. Čunović je tada bio organizator i moderator. A sada, godinu dana kasnije, mi ovdje u Frankfurtu imamo ta bdijenja, čiji je koordinator Čunović, a sudionici u većini članovi hrvatske katoličke zajednice, čije ciljeve podržava i U ime obitelji. Pa neka svatko sam odluči kolika je povezanost te udruge i stranke sa spomenutim akcijama.

Budući da je o vašem tekstu vijest napravila i Hina, Željka Markić zatražila je izmjenu ‘lažnog naslova’ kojim se utvrđuje povezanost U ime obitelji s molitvenim akcijama, ali i sankcije za urednika koji je objavio tekst. Ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić izjavila je da je tim zahtjevima šokirana.

Ne mogu, naravno, znati što se dogodilo u Hini. Koliko sam shvatio, u prvoj se verziji njihovog naslova tvrdilo da je U ime obitelji organizator bdijenja u Frankfurtu, što nije točno. Medutim, to je, koliko znam, ispravljeno još iste večeri. Osobno ne vjerujem da gospođu Markić i njezine sljedbenike toliko smeta taj naslov, koliko im smeta da je jedan njemački list svojim čitateljima objasnio pozadinu tih akcija i povezanost aktera s desnim klerikalnim krugovima, ne samo u Hrvatskoj. U hrvatskim zajednicama u Njemačkoj vlada jednoumlje. Klerikalna desnica je uz pomoć ili prešutno odobravanje Katoličke crkve desetljećima mogla djelovati kako je god željela bez prigovora i bez znanja njemačkog društva. Taj politički biotop iz dijaspore im služi kao ideal po kojem treba transformirati hrvatsko društvo. U tome im, naravno, smetaju profesionalni i nezavisni mediji ili, bolje rečeno, mediji koji nisu ovisni o njihovoj naklonosti. Taj pogrešan naslov Hine im je jednostavno prilika za ‘discipliniranje’ nepodobnih novinara. To prekomjerno samopouzdanje je šokantno, ali i tipično za europsku desnicu.

Nedavno je prilikom gostovanja na trbini u Berlinu profesoru Nenadu Zakošeku prijećeno smrću. Zakošek je kasnije rekao da je taj incident potkrijepio njegove teze o tome koliko je doista ojačao desni ekstremizam?

Dijaspora je sama po sebi već konzervativna, a jedan od načina organizacije iseljenika su hrvatske zajednice koje su u pravilu katoličke. U njima se, naravno, podupiru neki stavovi koji se generalno u Njemačkoj smatraju ekstremnima. Desni ekstremizam u hrvatskoj dijaspori nikada i nije bio slab. Najgore je što se neke ekstremne stavove u takvim hrvatskim zajednicama već dugo više ne smatra ekstremnima i to zato što su već odavno prerasli u mainstream unutar tih zajednica.

Klerikalna desnica u uzletu je već nekoliko godina u Hrvatskoj. U spomenutom tekstu ste ustvrdili i povezanost te grupacije s ekstremno desnom njemačkom strankom AfD?

Klerikalna desnica u Njemačkoj zadnjih 20 godina nije imala partnera u političkom sistemu, otkad su se demokrsćani iz CDU-a otvorili prema pravima, primjerice, LGBT zajednice. To se promijenilo s osnivanjem AfD-a jer klerikalna desnica predstavlja jaku struju unutar te stranke. Ta struja najvidljivija je na takozvanim Demonstracijama za sve koje se protive jednakopravnosti istospolnih životnih zajednica s brakom, navodnoj rodnoj ideologiji i navodnoj ranoj seksualizaciji djece. Organzitori tih demonstrancija većim djelom nisu članovi AfD-a, ali im stranka otvoreno nudi i prostor i pomoć u promoviranju stavova. Neki od najpoznatih protagonista tog pokreta, na primjer spisateljica Gabriele Kuby, već su gostovali u hrvatskoj zajednici u Frankfurtu – na poziv gospodina Čunovića.

Lijeve organizacije u Njemačkoj ovakve inicijative doživljavaju kao ozbiljnu prijetnju dosegnutim standardima ljudskih prava i sloboda. Prosvjedne akcije su česte i oštre?

Jesu, a posebno na prosvjedima protiv takozvanih Demonstracija za sve. Problem njemačke lijevice je što se niz godina nije morala suočavati sa klerikalnom desnicom, koja je i unutar crkvenih struktura bila marginilizirana. Lijevica je bila uvjerena da je bitka za ravnopravnost spolova, za slobodu i prava drugačijih seksualnih orijentacija te za pravo žena na upravljanje svojim tijelom već dobivena. Uspon klerikalne desnice i u zapadnim državama dokazuje suprotno.

1/1