>

novosti logo

Kronika Kronika

Daruvar na svjetskoj karti Holokausta

Na jeruzalemskom Zidu naroda su na komemoracijskom spomeniku upisana imena gradova gdje je židovska populacija najviše stradala u Hrvatskoj. Među ostalima vidi se ime Daruvara

Sedamdeset godina od završetka Drugog svjetskog rata i Holokausta, malo je ostalo od brojnih židovskih općina diljem Hrvatske, među kojima je bila i ona u Daruvaru. Židovska je zajednica bila jaka i u ovom gradu. Došavši većinom iz Burgenlanda, Židovi su imali veliku ulogu u gospodarskim djelatnostima, o čemu svjedoči osnivanje lokalne industrije, vlasništvo nad brojnim trgovinama, ali i to da su se među prvima u Daruvaru bavili bankarskom djelatnošću.

Najbrojniji su bili između dva svjetska rata kada ih je bilo više od dvjesto. Prema poznatim podacima, tijekom Drugog svjetskog rata ubijena su 146 Židova iz Daruvara, a njih šestorica ih je sudjelovalo u NOB-u. Općina je osnovana 1860. godine, kada je izgrađena i sinagoga koja je u međuvremenu prodana. Danas Židovska općina Daruvar broji tridesetak pripadnika. Tema Holokausta prisutna je i danas, ponajviše kroz edukacije i učenjima o ravnopravnostima u svim aspektima života.

Uglednih Židova u tadašnjem Daruvaru bilo je mnogo, ali najpoznatija ličnost uz koju vežemo otpor prema teroru nacizma nosi ime Davida Frankfurtera (1909.- 1982.). Iako za mnoge Daruvarčane nepoznat, za povijest on predstavlja ličnost čije se ime pročulo u cijelom svijetu. Franfurter se rodio u Daruvaru, a kao student u Švicarskoj, kada se počeo razvijati nacistički pokret, 1936. godine odlazi u Davos gdje hicem iz pištolja usmrćuje Vilhelma Gustloffa, nacističkog predvodnika u toj državi. Frankfurter se nakon tog čina predaje švicarskim vlastima, koje ga osuđuju na 18 godina zatvora i puštaju 1945. a danas njegovo ime u svijetu nose trgovi, škole, ulice i parkovi.

Isto tako, danas je najvažnije da oni najmlađi shvate što se dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata, kao i to da se ništa slično više ne dogodi. Svjesna je toga Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Daruvara koja svake godine organizira Dan sjećanja na Holoukast. Podržava ih i obavezno se odaziva obilježavanju i Srpsko narodno vijeće Bjelovarsko – bilogorske županije. Osim učenika educiraju se i prosvjetni djelatnici.

Primjer je profesorica povijesti u daruvarskoj gimnaziji Valerija Turk koja je provela sedam dana u Jeruzalemu, na edukaciji o Holokaustu, njegovim posljedicama i o tome kako kroz sustav obrazovanja pristupiti takvoj temi. Ovu edukaciju omogućili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te agencija za mobilnost. Seminar je okupio prosvjetare različitih profila iz cijelog svijeta, a naglasak je bio na tome kako podučavati djecu na tako osjetljivu temu - o čemu su sudionici dobili smjernice i nastavni materijal. Turk smatra da su nastavnici povijesti bolje educirani na tu temu nego drugi nastavnici koji su također bili prisutni i to oni iz književnosti, stranih jezika i etike. No, ono što ih je najviše iznenadilo je savjet kako pristupiti podučavanju djece o tako osjetljivoj temi.

- Djecu, učenike, mlađu populaciju ne treba traumatizirati prikazima stradanja, neposrednim prikazima žrtve ili brojčanim i statističkim podacima, jer to prosječnom učeniku i građaninu ništa ne znači. Ne možemo predočiti koliki je bio obujam stradanja i što se zapravo dogodilo u tom povijesnom fenomenu. Pristup treba krenuti od individualne osobe, upoznati ih tko je bila ta osoba prije stradanja, tko su Židovi bili kao narod prije nego su doživjeli tragediju Drugog svjetskog rata, do samog stradanja i na kraju da li je život nakon tragedije uopće bio moguć i kako su ga nastavili – kaže Turk. No ono što ju je najviše iznenadilo, nailazak je na ime grada Daruvara na nekim od najznačajnijih mjesta u Jeruzalemu, vezanih za temu stradavanja Židova u Drugom svjetskom ratu.

- Pronašla sam dva primjera vezana za život Daruvara. To je primjer Zida naroda gdje su na komemoracijskom spomeniku upisana imena gradova gdje je židovska populacija najviše stradala u Hrvatskoj. Među ostalima vidi se ime Daruvara koje je upisano hebrejskim pismom i na latinici kao vječni spomen na ovdje nekad veliku židovsku zajednicu. Drugi spomen na koji Daruvar može biti ponosan je onaj u Vrtu pravednika, gdje su upisana imena Franje i Lidije Gruner koji su dobili titulu pravednika među narodima, a znamo da su to bili ljudi iznimne hrabrosti, jer je u to vrijeme spasiti život jedne židovske djevojčice moglo značiti smrtnu kaznu – objašnjava Valerija Turk. Franjo i Lidija Gruner, baka i djed su muža daruvarske zamjenice gradonačelnika Veronike Pilat koja se sjeća obiteljskih razgovora na tu temu.

- Baka i djed moga supruga za vrijeme Drugog svjetskog rata živjeli su u Mostaru i spasili su djevojčicu pod imenom Licika čiji su roditelji i braća bili ubijeni. Za taj čin je u to vrijeme bila potrebna velika hrabrost – objašnjava Pilat.

Jedno od židovskih spomena u Daruvaru je i Židovsko groblje koje je 1973. godine registrirano kao zaštićen spomenik kulture. Osnovano 1860., još je uvijek vidljiv dokaz nekoć brojne židovske populacije sa 160 nadgrobnih spomenika i sadrži spomen obilježje koje je podignuto za 260 žrtava fašističkog terora. Upravo bi za to groblje profesorica Turk željela da bude mjesto na kojem će se realizirati ‘Projekt šafran’.

Projekt je to u kojeg su uključene škole diljem svijeta, a koji pokušava na opipljiv način upoznati mlade ljude s temom Holokausta i podiže svijest o opasnostima diskriminacije, predrasuda i nesnošljivosti. Radi se o sadnji lukovica žutog šafrana u jesen sade u znak sjećanja na milijun i pol židovske djece i tisuće druge djece koja su umrla u Holokaustu. Žuti cvjetovi, koji niču iz posijanih lukovica, podsjećaju na žute Davidove zvijezde koje su Židovi bili prisiljeni nositi pod nacističkom vlašću. Šafran cvate krajem siječnja ili početkom veljače, otprilike u vrijeme Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust.

Sadnja šafrana na daruvarskom Židovskom groblju možda se čini samo kao mali korak prema razumijevanju prošlosti, ali pomaže u održavanju sjećanja na jedan narod koji je prošao kroz teror fašizma i otklanjanju mogućnosti da se to ikad više u budućnosti ponovi.

1/2