>

novosti logo

Društvo Društvo

Deforma povijesti

Ministrica obrazovanja dopustila je imenovanje predstavnika radikalno desnih skupina u radnu skupinu za oblikovanje kurikuluma iz povijesti. Tu su i ljudi s izborne liste Esih – Hasanbegović

Pojedinci koji zadnjih godina sustavno podrivaju kurikularnu reformu uz pomoć nacionalističkih manipulacija trenutno rade na završnom oblikovanju tog istog dokumenta. Takav zaključak nameće se uvidom u odluku o imenovanju članova radne skupine za doradu prijedloga kurikuluma povijesti koju je 12. prosinca potpisala ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. U radnu skupinu koju imenuje ministrica iz kvote HNS-a u suradnji s Ekspertnom radnom skupinom za izradu kurikuluma ušli su Marijana Marinović, Krešimir Zadro, Jasenka Štimac, Vjera Brković, Gordan Ravančić i Valerija Turk-Presečki. Njihova glavna zadaća je dorada kurikuluma na temelju više od 50 komentara koje su tijekom javne rasprave poslali povjesničari i pojedine akademske institucije. Većina sudionika rasprave pozitivno se izjasnila na prijedlog kurikuluma, no njih sedam do osam krajnje su negativni prema cjelokupnom sadržaju. Riječ je o pojedincima i kolektivima koji zadnje tri godine sustavno kritiziraju reformu, zahtijevajući da se budućnost hrvatskog obrazovanja zasniva na državotvornoj mitomaniji. Njihovi prijedlozi, međutim, dosad su odbijani. Sudeći prema sastavu radne skupine koja će analizirati upućene komentare, ovaj put bi mogli imati sreće.

Koordinatorica radne skupine je Marijana Marinović, viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Nju je predložila ravnateljica AZOO-a Jadranka Žarković-Pečenković, iako je na reformi od početka radila Loranda Miletić, viša savjetnica za povijest iz AZOO-a koja glasi za jednu od najboljih stručnjakinja za nastavu povijesti. Marijana Marinović se, s druge strane, dosad isticala etički vrlo upitnim napadima na reformu, kako ističe profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica Stručne radne skupine za povijest Snježana Koren. Prije dvije godine Marinović je na poziv Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a napisala stručni osvrt na prijedlog kurikuluma povijesti. Optužila je autore za unošenje ‘marksističko dijalektičko-materijalističke matrice’ u reformu. Kreatori dokumenta odgovorili su na osvrt, predbacujući Marinović ‘prešućivanje, iskrivljavanje, selektivni pristup materiji te ideološko etiketiranje bez argumenata i dokaza’. U odgovoru koji je i dalje na službenim stranicama kurikularne reforme utvrđeno je da Marinović manipulira sadržajem prijedloga reforme i tobože sporne literature, izostavlja rečenice i ubacuje riječi koje odgovaraju njenim stavovima. Zahvaljujući HDZ-u, HNS-u i ravnateljici AZOO-a, sada će Marinović koordinirati završno oblikovanje obrazovne reforme koju je nastojala ocrniti navedenim metodama.

U tijelo je imenovan i Krešimir Zadro, kao član Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu. Tamo je postavljen u travnju ove godine, kao alternativa Matku Glunčiću, promotoru neokonzervativnog odgoja djece kojeg su HNS-ovci izgurali iz kombinacije. Zadro je inače fizičar, koji je radio u Ministarstvu obrazovanja, kao pomoćnik HDZ-ovih ministara Predraga Šustara i Pave Barišića. Protiv Zadre je 2016. godine bila podignuta kaznena prijava pod obrazloženjem da je ugrozio povlačenje sredstava iz EU fondova u iznosu od 50 milijuna eura, namijenjenih znanstvenim centrima izvrsnosti. Prijava je u međuvremenu odbačena. Jedan od inicijatora prijave, znanstvenik Gordan Lauc, kaže nam da će se žaliti na takvu odluku.

- Da, sabotaža profesora Zadra je odgodila sve ZCI projekte za najmanje godinu dana i sada će Ministarstvo znanosti morati vratiti dio sredstava u Brisel, jer se ne troše dovoljno brzo - kaže nam Lauc.

Uz Marinović i Zadra u radnu skupinu imenovana je i profesorica Jasenka Štimac. Prije dvije godine bila je na listi Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića za zagrebačke izbore. U travnju ove godine sudjelovala je u raspravi o ‘kurikulu’ koju su organizirali Đuro Glogoški i drugi predstavnici HDZ-ovog šatoraškog udara na SDP-ovu vladu. Štimac je tamo izjavila da broj nastavnih sati posvećenih Domovinskom ratu treba barem udvostručiti. Izrazila je želju da kroz reformu uđu projekti koje sama prakticira – veteranska prisutnost u učionicama i odvođenje učenika na lokacije nekadašnjih ratišta. Sada je došla u poziciju da ispuni svoje želje, ali i žudnje veteranskih ekstremista koji su sudjelovali u javnoj raspravi. Uzaludan je pritom bio odgovor autora reforme da će Domovinski rat imati zapaženo mjesto u budućem obrazovanju, svakako veće nego što je dosad imao.

Pojedini komentari iz javne rasprave lijepo ilustriraju kakav odgoj maloljetnika priželjkuju. Povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Ante Nazor zatražio je da se ‘veća pažnja posveti podučavanju istine o Domovinskom ratu’. Tome je dodao da ‘od cijele reforme očekuje njegovanje nacionalnog identiteta, jačanje osjećaja prema političkom i etničkom teritoriju Hrvata te promjenu protuhrvatske percepcije u javnosti’. U isto vrijeme traži da se Građanski odgoj preimenuje u Domovinski odgoj i da se u njemu ‘promovira nacionalna sigurnost’, pod obrazloženjem da u Hrvatskoj nije obavezno služenje vojnog roka. Slično razmišlja Ante Birin, povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest i još jedan kandidat s izborne liste Esih – Hasanbegović. Birin je svojevremeno napisao da je ‘ustaški pokret prvenstveno bio oslobodilački’ s ciljem da ‘oslobodi Hrvatsku ispod tuđinskog jarma’. U komentaru u javnoj raspravi koji potpisuje cijelo Stručno vijeće Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru autore reforme se optužuje za ‘implicitno razgrađivanje koherentnog narativa nacionalne povijesti’.

- Zahtjevi s javnog savjetovanja da se nastavom povijesti promiče ‘homogeni nacionalni narativ’ i formira nacionalni (čitaj: etnički) identitet učenika, koji su ponajprije došli iz dijela akademske zajednice, dok se drugi dio sudionika zgraža zbog manjka profesionalnog identiteta, nisu ništa drugo do stavljanje nastave povijesti u službu politike i ideologije nacionalizma - kaže Snježana Koren.

Ukazuje i na činjenicu da je čak i samo pokretanje nove javne rasprave, treće po redu, presedan u donošenju nastavnih programa u ovoj zemlji. Naime, prva stručna rasprava provedena je još 2016., iste godine kad je prijedlog prošao javno savjetovanje. Početkom 2018. uslijedile su recenzije bavarskog ministarstva obrazovanja i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

- Mehanizmi koji su bili zamišljeni da se procesu reforme osiguraju transparentnost i demokratičnost kroz stručne i javne rasprave, domaće i inozemne recenzije, iskorišteni su da se reforma potkopa. Ovo čemu svjedočimo ukazuje na to da je cijela reforma nepoželjna desnom dijelu političkog i ideološkog spektra - kaže Koren.

Slično se, podsjeća, događalo u vrijeme zahvata u osnovno školstvo 2004. – 2006., kada su iz tadašnjih radnih skupina uklanjani ljudi koji su mislili drugačije.

- Kad pogledam sastav nove radne skupine za povijest, iskreno sumnjam da je dio njenih članova pročitao u cijelosti tekst dokumenta, a kamoli promišljao o njegovim stručnim polazištima - ističe profesorica Koren.

Naša analiza obuhvatila je samo jedan predmet. Sasvim je izvjesno da HDZ na isti način tretira ostatak reforme. Ako je ikada postojala dvojba oko kapitulacije klijentelističke klike u HNS-u, koja je ulazak u vladu s HDZ-om uvjetovala građanskom reformom obrazovanja, sada je više nema.

1/1