>

novosti logo

Društvo Društvo

Deveti krug parka

Ugovorom o nagodbi iz 2007. Milan Bandić prepustio je gradsko zemljište na Trnjanskoj Savici župi bl. Alojzija Stepinca za izgradnju crkve. Građani tog naselja organizirali su se u inicijativu Čuvamo naš park koja se protivi njegovoj betonizaciji, a slučaj je ponovno otvorio pitanje Bandićevih ovlasti koje mu omogućuju da djeluje suprotno javnom interesu

Nakon nekoliko fontana koje je ovog ljeta svečano pustio u pogon, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nastavlja s (o)davno započetim projektima u gradu, često na štetu građana i javnog prostora. Temeljem Ugovora o nagodbi iz 2007., kojim je Bandić svojim potpisom uz određene uvjete dao u vlasništvo 4.448 četvornih metra gradskog zemljišta župi bl. Alojzija Stepinca za izgradnju župne crkve u naselju Trnjanskoj Savici, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet početkom kolovoza izdao je župi nepravomoćnu lokacijsku dozvolu kao početni korak ka gradnji.

Prema idejnom projektu crkve koji je izradila tvrtka Modulus d.o.o., sama građevina, pastoralna dvorana i župni stan obuhvaćali bi 2.395 četvornih metara. Crkva bi imala čak 420 sjedećih mjesta – usporedbe radi, Zagrebačka katedrala ima 460 mjesta. Projekt također predviđa izgradnju Caritasa, stana za vikara i domaćicu, sobe za posjetitelje, velike blagovaonice, garaže, parkirališta i ljetne terase. Zvonik crkve bio bi visok čak 45,3 metra, što odgovara visini petnaesterokatnice, i imao bi perforirano zvono za bolju čujnost. Za potrebe gradnje trebalo bi posjeći nekoliko desetaka stabala, a za svako posječeno zasaditi dva nova, pa kad izrastu, izrastu. Projektanti planiraju i izgradnju dvaju igrališta: ako su dosad djeca i nešto stariji na raspolaganju imali čitavu ogromnu livadu, sada bi se trebali zadovoljiti sa 200 odnosno 500 kvadrata prostora.

Potenciranjem ideološkog sukoba ova se priča pokušava prikazati kao sukob između vjernika i nevjernika, a da se zapravo iza toga provlače nečiji privatni interesi. Plan je očito bio da se sve napravi potiho i na brzinu, no Grad smo iznenadili svojom žestinom – kaže Suzana Dobrić Žaja

Stoga ne čudi da su se građani Trnjanske Savice organizirali u inicijativu Čuvamo naš park koja se protivi betonizaciji parka, zahtijevajući da taj prostor ‘postane i ostane isključivo zelena zona bez mogućnosti gradnje u jedinoj zelenoj oazi u kvartu’. Inicijativa je prošlog tjedna okupila gotovo tri tisuće građana i aktivista, koji su pod prosvjednim sloganom ‘Obrani park, obrani grad’ ukazali na višestruku štetnost gradnje u njihovu parku, gdje se ljudi okupljaju, šeću i druže. Osim toga, ako se izgradi crkva opisanih gabarita, radni narod se zbog zvonjave neće moći naspavati, a zbog prekomjerne buke cijene stanova u blizini crkve rapidno će pasti, što se već događalo u sličnim slučajevima nicanja crkvi u naseljima.

Znaju sve to dobro stanovnici Savice, pa su uložili preko dvjestotinjak prigovora na lokacijsku dozvolu. Iz inicijative Čuvamo naš park također su već uputili žalbu, nadajući se da će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja pošteno postupiti i dozvolu odbaciti.

- Temelj naše žalbe je da ne želimo nikakvu gradnju u parku, a da bismo to potkrijepili, priložili smo mišljenje Društva arhitekata Zagreba i Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata, iz kojih su nam dali stručnu podršku protiv bilo kakve gradnje na mjestu parka. Najjačim argumentom u žalbi vidimo to da projekt predložen lokacijskom dozvolom nije napravljen u skladu s natječajnim programom donesenim 2011. godine. Naime, Zavod za prostorno planiranje izdao je tumačenje prema kojem projekt buduće crkve treba uskladiti ne samo s GUP-om nego i s natječajnim programom, a to ovdje nije slučaj jer je predložena gradnja bitno veća od one koja je propisana natječajnim programom - kaže za ‘Novosti’ Suzana Dobrić Žaja iz inicijative Čuvamo naš park, koja napominje da građani nisu protiv izgradnje crkve, no pita se zašto se ne bi našlo kompromisno rješenje u vidu druge lokacije, o čemu više može reći struka.

Njezin kolega Igor Kramarić primjećuje da je lokacijska dozvola izdana u špici godišnjih odmora, u vrijeme kada je Zagreb poslovično pust. Zanima ga tko je i kada odlučio da na mjestu parka nikne crkva, odnosno kada je nastala prva zabilješka o tome.

- Od gradske Skupštine postoji jedino odluka da se Crkvi dade na Savici neko zamjensko zemljište, nakon čega dolazi do Ugovora o nagodbi koji potpisuje gradonačelnik Bandić i u kojem se spominje baš naš park. To ničim nije verificirano, dakle riječ je o paušalnoj odluci gradonačelnika, bez ikakvog konzultiranja urbanista i arhitekata - kaže za ‘Novosti’ Kramarić.

Priča o crkvi u parku na Trnjanskoj Savici može se pratiti kronološki od 2003., kada je došlo do prve poslijeratne promjene zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP), nakon čega područje parka postaje zona Z4, što je oznaka za tzv. tematske zone niskog intenziteta izgrađenosti s namjenom za znanost, kulturu i ugostiteljstvo. Potom se 2006. u izmjenama GUP-a iz 2003. uvodi iznimka koja i danas vrijedi, a to je da se na toj i još nekim zagrebačkim lokacijama namjene Z4 mogu graditi vjerski objekti. Time je otvoren put i za izgradnju crkve na Savici.

Budući da je Zagrebačka nadbiskupija potraživala zemljišta koja su joj oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, a problem je bio u tome što su na mnogima bile izgrađene škole ili primjerice vrtić, što su zemljišta koja po zakonu ne mogu biti predmet povrata, Crkva je stala potraživati zamjenska. Ugovor o nagodbi koji se tiče Trnjanske Savice sklopljen je na sjednici Gradskog poglavarstva u ožujku 2007., i to s ukupno trima župama. Uglavljeno je da će Grad Zagreb umjesto zemljišta oduzetog župi Krista Kralja za vrijeme komunističke vladavine u naselju Kruge, župi sv. Terezije od Djeteta Isusa dati u vlasništvo zemljište od oko tri tisuće četvornih metara za gradnju župne crkve i pastoralnog dvora u Miramarskoj ulici, dok će preostalih 4.448 četvornih metara dati u vlasništvo župi bl. Alojzija Stepinca radi gradnje župne crkve na Trnjanskoj Savici, pod uvjetom da župa Krista Kralja odustane od svog zahtjeva za povratom (jer je na toj čestici izgrađen vrtić) i da župa sv. Marka Evanđeliste, iako nije ugovorna strana, također odustane od svog zahtjeva za povratom. Iako u ugovoru nije naznačeno od kojeg bi to zahtjeva trebala odustati župa sv. Marka Evanđeliste, portal Lupiga otkrio je, nakon što je ugovor iscurio u javnost, da je spominjanje te župe u nagodbi povezano s njihovim potraživanjem zemljišta većeg od pet tisuća kvadrata koje je u posjedu tvrtke Taksi-remont u Ulici Andrije Žaje, u čijem Nadzornom odboru, između ostalog, sjedi poznati zagrebački zlatar i donator Bandićevih kampanja Petar Franja. S obzirom na tu činjenicu, moguće je posumnjati kako su Bandićevi uvjeti u nagodbi sa župama dijelom premreženi privatnim interesima. Osim toga, u ugovoru ne postoje procjene tržišne vrijednosti zemljišta koja se mijenjaju i daruju, već je sve odrađeno po principu kvadrat za kvadrat, na što nas je upozorio i naš sugovornik Kramarić. Ranije je u Gradskoj skupštini istu stvar apostrofirao i SDP-ov zastupnik Dominik Etlinger, dodavši da, ako bi te procjene postojale, one bi morale umanjiti vrijednost zemljišta čiji povrat potražuje Crkva zbog neizvjesnog rezultata pokrenutog upravnog postupka.

- Istina je da se u Ugovoru o nagodbi radi o razmjeni kvadrat za kvadrat, što je veoma neuobičajeno i dovoljno da izazove sumnju. Ne možemo tvrditi koja je točna monetarna vrijednost parka na Trnjanskoj Savici, ali ono što možemo tvrditi jest da se ona ne treba ni preračunavati jer se radi o javnom i zajedničkom gradskom resursu, koji se ne bi trebao svesti ni na monetarnu ni na nagodbenu vrijednost. To znači da kada bi se gradom odgovorno upravljalo, vrijednost zemljišta bi se mjerila s puno više parametara a ne samo onim novčanim, pa bi tako i kvaliteta života bila jedan od faktora, dok ovo što gradonačelnik radi s razmjenama kvadrat za kvadrat predstavlja sramotno nisku razinu brige o gradskom zemljištu i razumijevanja načina na koje ovaj grad živi - kaže za ‘Novosti’ Iva Marčetić, arhitektica i članica udruge Pravo na grad. Dodaje da je Zagreb premrežen crkvenim potraživanjima, a Bandić sjedi u povjerenstvu koje se dogovara s Crkvom oko toga.

- Možete samo zamisliti kako se ti dogovori odvijaju, kao potezi na šahovskoj ploči i daleko od pojedinačnog ugovora, odnosno daleko od toga da se jednim potezom može uvidjeti sav koloplet mogućih pogodovanja. U Ugovoru o nagodbi čiji je predmet i zemljište na Savici može se samo temeljem podataka u njemu, odnosno činjenice da se radi o višestrukim zamjenama koje uključuju nekoliko župa, naslutiti da dogovori oko razmjena sežu puno dalje od jednog parka, no za obim stvarnih koruptivnih radnji potrebno je i duže i dublje istraživati - govori Iva Marčetić.

Iako se stanovnici Savice suočavaju s prozivkama da je park ionako na crkvenom zemljištu, to nije točno. On je još uvijek u vlasništvu Grada, što se može provjeriti i izvatkom iz zemljišnih knjiga. Drugo, sve da i lokacijska dozvola postane pravomoćna, još je puno prepreka za izgradnju crkve: čini se da župa sv. Marka Evanđeliste još nije i ne namjerava tako lako odustati od zahtjeva za povratom svog zemljišta, što je bio jedan od Bandićevih uvjeta kako bi župa bl. Alojzija Stepinca postala vlasnik parka.

- Čini se da Bandić pokušava izazvati sukob između onih koji su za i protiv gradnje: potenciranjem ideološkog sukoba ova se priča pokušava prikazati kao sukob između vjernika i nevjernika, a da se zapravo iza toga provlače nečiji privatni interesi. Plan je očito bio da se sve napravi potiho i na brzinu te da lokacijska dozvola odavno postane pravomoćna. Čini se da smo Grad malo iznenadili svojom žestinom i dobrom organizacijom te da smo prvu bitku dobili - kaže Suzana Dobrić Žaja.

Gradonačelnik ima nevjerojatno puno moći

Upravljanje gradskim zemljištem u Zagrebu često je bilo na rubu zakonitog: već godinama brojni pojedinci i udruge prozivaju Bandića i suradnike u vezi mutnih radnji vezanih uz pogodovanja oko dodjela i prenamjena tih zemljišta.

- Ne može se u svim tim sumnjivim slučajevima reći da se radi o mutnim razmjenama zemljišta, kao što ni na Savici temeljem Ugovora o nagodbi ne možemo sa sigurnošću utvrditi da se radi o pogodovanju. Ono što zasigurno možemo reći jest da gradonačelnik ima nevjerojatno puno moći i diskrecijskog prava, a da održivi plan upravljanja javnom gradskom i zajedničkom imovinom ne postoji, pa je stoga moguće raditi ugovore, nagodbe i planove po vlastitom nahođenju, a ne u javnom interesu. Pritom je velika većina toga legalna jer su pravila tako namještena - kaže Iva Marčetić.

Uglavnom, prošlog je ljeta Uskok, na temelju kaznene prijave PU zagrebačke, proširio provođenje istrage vezane uz aferu Krašograd, u kojoj je Zagreb s Bandićem na čelu 2007. zamjenjivao zemljišta s privatnim tvrtkama Studio X, Mala ulaganja i Karantena, čime je Grad oštećen za 69,2 milijuna kuna. Bilo je to iste godine kada je sklopljen i Ugovor o nagodbi s trima zagrebačkim župama.

1/2