Istraživačko dokumentacioni centar (IDC) predstavio je danas u zagrebačkom Hrvatskom novinarskom društvu Bosanski atlas ratnih zločina – digitalnu zbirku podataka koja koristi Google Earth tehnologiju i arhive spomenute udruge te druge izvore, a do kraja godine će biti postavljen na internet.

Bosanski atlas ratnih zločina zapravo je nastavak dugogodišnjeg projekta prikupljanja podataka o zločinima i žrtvama na području BiH, koji je prije šest godina ukoričen u Bosansku knjigu mrtvih. Novi projekt je svojevrsni digitalni memorijal, kako je to objasnio direktor IDC-a Mirsad Tokača.

'Naša društva ne samo da se nisu suočila s prošlošću, već i dalje negiraju zločine', rekao je Tokača i dodao kako je odgovor njegove udruge na to upravo prikupljanje točnih podataka o žrtvama i zločinima, i to sa svih strana. 

'Kad smo radili Bosansku knjigu mrtvih, nismo željeli napraviti pogrešku koja se dogodila nakon 2. svjetskog rata, stoga smo popisali sve', rekao je Tokača.

Svatko tko ima pristup internetu moći će tako dobiti fajlove Atlasa i koristeći Google Earth zumirati kartu BiH, a zatim izabrati sadržaj koji ga zanima i dodatno zumirati sva područja u državi i vidjeti lokacije masovnih grobnica, masovnih silovanja i ubojstava, mjesta uništenih kulturno - povijesnih, vjerskih i gospodarskih objekata, mjesta komemoriranja i spomen obilježja povezana s tim događajima u periodu 1992. do 1995. godine.

U Atlasu se nalaze imena 100 000 žrtava i 2750 događaja (od masovnih ubojstava, silovanja, uništavanja imovine, i sl). Svaki je događaj posebno dokumentiran, a ako ima presuda, onda se i one nalaze na platformi. Isto tako, o svakoj osobi postoje osnovni podaci. Dokumentacija sadrži i trenutno stanje na terenu te pokazuje kako mnoga mjesta stradanja nisu ni obilježena, a neka su posve zapuštena i obrasla travom i žbunjem. U tom smislu Atlas dokumentira ne samo ratne događaje, već i trenutno stanje kolektivnog sjećanja na prošlost.

Sve prikupljeno rezultat je dugogodišnjeg rada - od tehničara koji osmišljavaju platformu do istraživača na terenu i onih koji provjeravaju dobivene informacije.

Na primjer, ako onaj koga zanima selo Biljani, klikne na mapu na tom mjestu, vidjet će da je ispred tamošnje škole ubijeno 250 ljudi te će dobiti sve raspoložive informacije, kao i fotografije. A u nekim slučajevima i video zapise o događaju, poput masovne grobnice spomenutih žrtava koja se nalazi nekih dva kilometara dalje.

No, u IDC-u su svjesni kako je Atlas nedovršeni posao i stoga će članovi obitelji žrtava moći dopuniti podatke koji nedostaju.

'Ne želimo zaustaviti ovaj proces', rekao je Tokača, ali i upozorio kako uveličavanje broja žrtava ne vraća dignitet samim žrtvama. Isto tako, pojasnio je kako cilj ovog projekta nije prikazati BiH i bosansko društvo samo kao žrtvu.

'Naš cilj je bosansko društvo osloboditi narativa o žrtvama', rekao je Tokača i objasnio kako ih zanimaju 'neumoljive, gole činjenice'.

No aktivist Zoran Pusić, koji je također sudjelovao u predstavljanju rekao je kako je nerijetko slučaj da što su događaji bolje dokumentirani, to su napadi žešći.

'Prošlost se cijelo vrijeme pokušava redizajnirati da bi se uklopila u nacionalistički mit. A ovo je prava borba protiv toga', rekao je Pusić.

'Trebalo bi napraviti i Hrvatski atlas ratnih zločina', dodao je Tokača nadovezujući se na rad hrvatske udruge Documenta te je ponudio svoja znanja i pomoć ako to nečeg takvog dođe, ali i podatke o, primjerice, hrvatskim vojnicima koji su poginuli na teritoriju BiH.

Dodao je i da je ovakav pothvat  skup projekt za koji je i njima samima bilo teško naći novac. Osim toga, često je i bilo i napada, i to kako kaže, najviše od Bošnjaka. No, kako je rekao, potrebno je da sve strane priznaju jedni drugima što se dogodilo.

'Nitko nikad u potpunosti neće donijeti svu istinu o ratu, ali težimo tom idealu' rekao je Tokača.