Pripreme za prvi pregovarački susret Aleksandra Vučića i Albina Kurtija dugo su trajale. U njihovoj su završnici europski i američki posrednici, Miroslav Lajčak i Matthew Palmer, čitav prošli tjedan brusili teme i sadržaj tog prvog susreta kako bi se u nastavak pregovora krenulo udarnički s namjerom da završe do kraja ove godine. Duge pripreme rezultirale su, međutim, kratkim susretom na kojem se ništa novoga nije čulo ni dogodilo.
Vučić i Kurti su se u Bruxellesu proveli kao "Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba", odnosno iz Bruxellesa se vraćaju praznih ruku, barem kad je riječ o normalizaciji srpsko-kosovskih odnosa. No i Lajčak i Palmer pritom su jedva za vodu zaradili. Uspjeli su nakon devetomjesečnog prekida pripremiti nastavak pregovora, ali nastavka zapravo nije ni bilo, iako su Vučić i Kurti sjeli za isti stol u Bruxellesu. Za Lajčaka je već to sjedenje za istim stolom uspjeh, a pogotovo kad se tome doda da su Vučić i Kurti pristali da koncem srpnja opet dođu u Bruxelles da nastave razgovor koji se u nazočnosti Josepa Borella i Lajčaka nije pomakao dalje od monologa koje već mjesecima javno izgovaraju.
Kurti je Vučića pitao kad će priznati Kosovo, ovaj mu je uzvratio: nikada. Kurti je predložio da umjesto Zajednice srpskih općina, ugovorene i definirane Briselskim sporazumom kao srpske teritorijalne, političke i kulturne autonomije, Srbi na Kosovu kao Albanci u Srbiji dobiju manjinsko nacionalno vijeće, Vučić ga je blijedo pogledao. Kurti je predložio da se CEFTA sporazum, u kojemu Kosovo zastupa UNMIK, transformira u SEFTA sporazum, kopiju sporazuma koji su utanačile skandinavske države, Vučić je na to ostao nijem, ali je zato glatko odbio Kurtijev prijedlog da Srbija i Kosovo potpišu deklaraciju o međusobnom nenapadanju, poput država članica UN-a koje su upravo izašle iz rata i sklopile mirovni sporazum. Kurti je pak na Vučićeve konkretne prijedloge o nastavku potrage za osobama nestalima u ratu na Kosovu, zatražio smjenu predsjednika srpske komisije za nestale Veljka Odalovića, zbog čega je Vučiću tlak do neba skočio, pa je i ta tema ostala da se njome bave eksperti do sljedećeg Vučićevog i Kurtijevog sučeljavanja.
Nekoliko dana prije nego što su Vučić i Kurti sjeli za briselski stol, iz sjedišta Europske unije Srbiji je poručeno da i na kraju prvog polugodišta ove godine neće otvoriti nijedno novo pregovaračko poglavlje, odnosno pregovarački klaster po novoj metodologiji pristupnih pregovora. Pregovori s Prištinom kao kriterij za napredovanje u procesu pristupanja u Uniju, uvršteni su u prvi klaster, zajedno s vladavinom prava, ljudskim pravima i slobodama... pa se Srbija za njegovo otvaranje tek priprema i ono se tako skoro i ne očekuje. Stoga se neotvaranje nijednog pregovaračkog klastera ne može tumačiti kao direktni pritisak na Vučića prije susreta s Kurtijem, ali ipak ostaje upitno je li posredno upozoren da ubrza pregovore s Prištinom ako se Srbija želi brže kretati prema članstvu u EU. Vučić je, međutim, odgovarajući u Bruxellesu na novinarska pitanja o još jednom propuštenom ciklusu za otvaranje pregovaračkih klastera, uzvratio da se unatoč usporenom procesu pristupnih pregovora Srbija ekonomski razvijala kao da je članica Unije, a u pandemijskoj godini i brže nego da je bila njezin dio. Drugim riječima, sve dok se Srbija i u pristupnim pregovorima ekonomski razvija sličnom brzinom kao i članice Unije, može još dugo strpljivo čekati da postane njezina članica.
Albin Kurti silno se pak trudi da pregovore s Beogradom ne dovede u vezu s privrednim i ukupnim razvojem Kosova i njegovim odnosima s Europskom unijom. Novinare je u Bruxellesu uvjeravao da kosovski građani "ne mare mnogo za dijalog. Oni traže pravdu i zaposlenje. Kada se vratim tamo neću moći da se bavim mnogo ovim pitanjem".
S druge strane, za razliku od Vučića koji je nakon propalog nastavka pregovora poručio da je zabrinut i da ne vidi kako će se proces nastaviti, Kurti tvrdi da je optimista. "Biće teško, ali ja sam optimitsa, ne zato što sam to uvek, već što sada imamo iskreni pristup problemima i suština našeg konflikta je nedostatak međusobnog priznavanja. Niti Srbija priznaje Kosovo, niti Kosovo Srbiju", naglasio je Kurti i poručio da bi sporazum s Beogradom trebao biti "gotov do kraja mandata američkog predsednika Joea Bidena i visokog predstavnika EU za spoljne poslove Josepa Borella".
Kurti je pritom svjestan da odugovlačenje pregovora otežava postizanje sporazuma, pa dodaje da bi Beograd i Priština morali iskoristiti početak Bidenovog mandata da ga što prije potpišu, a odmah i podsjeća da i Biden traži da međusobno priznanje bude kruna sporazuma.
Kurtijev optimizam koji gradi na "iskrenom pristupu" koji je unio u pregovore, Vučić gleda sasvim drugim očima: "Ovo što su uradili bio je pokušaj da se okonča dijalog, da mi posle njihovih reči ljutito napustimo sobu, i da se više nikada ne vratimo, ali mi to nismo uradili. Nastavićemo da radimo na dijalogu".
Vučić i na dogovoreni nastavak dijaloga ne gleda ružičastim očima jer "video sam sa koliko neodgovornosti ćemo morati da se suočavamo u budućnosti, ne zbog toga jer je neko suviše jak, već jer je veoma neodgovoran. Nastavljamo dijalog, bili smo spremni da prihvatimo svaki datum, svaki dan, za nas je to veoma važno i ne postoji ništa važnije za nas od osiguravanja sigurnosti i bezbednosti za naše ljude na KiM i poštovanje svega onoga što je do sada potpisano. Da li vidim ozbiljniji napredak ubrzo... Ljudi, ja ovakvom sastanku nisam prisustvovao, nečemu što nikakve veze sa realnošću i odgovornošću nema".
Dio srpskih medija je uoči susreta Vučića s Kurtijem tvrdio da bi "as iz rukava" Josepa Borella, kao posrednika u dijalogu, mogao biti njegov sastanak s američkim predsjednikom Bidenom, koji je ugovoren odman nakon srpsko-kosovskih razgovora. Vučić se u tu kartu nije previše uzdao. Uostalom, u pripremnim razgovorima i Palmer je ponavljao da SAD neće vršiti pritisak na Beograd i Prištinu da prihvate rješenja koja im se ne sviđaju.
Vučić je i zbog toga na upit što očekuje od razgovora Borella s Bidenom odgovorio da je "siguran da će Borell na fer i precizan način preneti Bidenu šta se događalo". No odmah je dodao i sljedeće: "Ali nemojte da smetnete s uma da su SAD, Nemačka i druge zapadne sile učestvovale u stvaranju, kako oni kažu, nezavisnog Kosova, ali mislim da će biti toliko fer da izađu sa stavom da se zna ko je odgovoran za neveliki ili nikakav napredak u dijalogu".
Iz Europske unije i SAD-a zasad ne otkrivaju što doista misle o sadržaju i ishodu prvog susreta Vučića i Kurtija. Miroslav Lajčak tek je konstatirao da je njihov razgovor "bio otvoren i direktan" i da je "dobro što je održan" te zaključio: "Ono što je važno za EU jeste da su oba lidera potvrdila da nema drugog puta napred sem kroz normalizaciju odnosa Srbije i Kosova".
