Ukupno 13 osnovnih i srednjih škola stradalih u potresu, koje pohađa 6290 učenika, neće biti u mogućnosti organizirati nastavu u novoj školskoj godini. Podatak je to koji su Novosti dobile od Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje navodi da su od osnivača škola s područja tri županije oštećene potresom (Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija) zaprimili informacije o oštećenjima na ukupno 214 školskih zgrada, pri čemu se primjerice škola i dvorana broje kao dvije zgrade, a njihova obnova je započela. Nadalje iz Ministarstva obrazovanja odgovaraju da su u suradnji s Ministarstvom graditeljstva sudjelovali u pregovorima za zajam Svjetske banke iz kojeg će se osigurati sredstva za obnovu bolnica i ustanova iz područja obrazovanja i znanosti u iznosu od 170 milijuna dolara, a očekuje se i određeni novac iz Fonda solidarnosti EU-a.
U svjetlu takvih podataka pomalo se trivijalno doima Akcijski plan nastave na daljinu koji je nedavno predstavila ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, posebno zbog toga što tri ne baš inventivno iskazana scenarija – normalno održavanje nastave u školi, potom mješoviti model u kojem bi se nastava održavala tjedan dana u školi i tjedan dana od kuće, te nastava na daljinu u cijelosti u slučaju drugog pandemijskog vala – ništa ne govore o bitnim pomacima u nastavi, poput njezine bolje organiziranosti, nadopune i unaprjeđenja. Na tu činjenicu upozorili su iz platforme Možemo! koja nadležnom ministarstvu zamjera nedonošenje kompletnog paketa mjera, koji bi obuhvaćao i javnu objavu registra oštećenih odgojno-obrazovnih ustanova s jasnim i preciznim planom kako će se obnavljati.
Profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Damir Bakić, koji je i član platforme Možemo!, kaže da bi ozbiljno i organizirano društvo trebalo predstojećeg ljeta prionuti poslu kako bi se osiguralo unaprjeđenje nastave koja bi se odvijala eventualno na daljinu. Čak i u slučaju da takav vid nastave neće biti nužan, domeće Bakić, odnosno da nas posluži sreća i izostane drugi val koronavirusa, takva bi priprema bila nužna već i zbog same svrhe postojanja Ministarstva obrazovanja. Odveć je trivijalno kazati, nastavlja naš sugovornik, da postoji mogućnost po kojoj bi se nastava odvijala čak mješovito, pri čemu nije potrebna velika pamet kao ni posebno velika organizacija takvog mehanizma kao što je ministarstvo. Poanta je u odgovoru na scenarij po kojem će epidemiološka situacija ometati normalnu nastavu: koliko smo se i kako za to pripremili te što smo unaprijedili u odnosu na minulo proljeće, kad nas je takva situacija zatekla.
- Imamo pritom mnoge stvari za popraviti, nadopuniti i unaprijediti: znamo li mi uopće koliko djece može pratiti nastavu na daljinu, ne samo u smislu posjedovanja računala i stabilnog pristupa internetskoj vezi, nego i u smislu fizičkog prostora? Ne znamo ni kako su škole opremljene mogućnošću da nastavnici snimaju svoja predavanja koja trebaju isporučiti učenicima, kako ne bismo ovisili o nekom apstraktnom školskom programu koji će biti emitiran uniformno za sve. Jesmo li se na koncu potrudili da stvarno organiziramo nastavu za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, jednako i za nadarene učenike kao i za one s poteškoćama; jesmo li, a ne znam da jesmo, uspostavili ili barem pokušali uspostaviti sistematičnu platformu za psihološku pomoć i učenicima i učiteljima? Od svega toga ništa ne vidim, osim da se sve slama preko leđa učenika, ali i učitelja - kaže Damir Bakić.
Umjesto organiziranom društvenom naporu, bili smo svjedoci razmjene svakojakih izjava i stavova između zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje i ministrice obrazovanja, pri čemu tijekom čitavog postpotresnog razdoblja nismo vidjeli ni minimum njihove suradnje.
- Činjenica jest da je gradonačelnik Milan Bandić u nekoj vrsti opozicije prema ministrici Divjak bio duže vrijeme, ali to je nešto što se građana, javnosti, učenika i nastavnika ne tiče. Mi smo naprosto očekivali da ministarstvo i Grad Zagreb zajednički prionu sanaciji i popravcima oštećenih škola i izradi svih alternativnih planova dok taj posao traje. Čini mi se da osim njihovih međusobnih prepirki ništa od navedenog nismo vidjeli. Također, raspuštanje parlamenta i raspisivanje izbora u kontekstu obrazovanja apsolutno je neodgovoran potez koji pokazuje da ministarstvo i Vlada još nisu svjesni dimenzija problema - zaključuje Bakić.
A veličina tog problema jasno se vidi i iz odgovora koji smo dobili od Gradskog ureda za obrazovanje: u sklopu rebalansa gradskog proračuna, sredstva za obrazovanje srezana su za čak 101,7 milijuna kuna. Od navedenog iznosa, 46,1 milijuna otpada na predškolski odgoj i obrazovanje, 34,5 na osnovno školstvo, a 21,1 na srednje školstvo. Spomenuto se umanjenje, ističu iz Gradskog ureda, najvećim dijelom odnosi na rashode za materijal i energiju, troškove prehrane i troškove prijevoza učenika, a proizlazi iz gotovo dvomjesečne obustave redovitog odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima i školama. Ističu također da su svi namjenski i vlastiti prihodi proračunskih korisnika umanjeni zbog izostanka prihoda koji se ostvaruju iz participacije roditelja u ekonomskoj cijeni redovitog odgojno-obrazovnog programa te posebnih programa u dječjim vrtićima, prihoda od zakupa ili najma prostora te programa obrazovanja odraslih i produženog boravka koji sufinanciraju roditelji.
Iz Grada Zagreba također navode da je od ukupno 173 objekta, odnosno dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola koji su pretrpjeli oštećenja u potresima, popravljeno dosad njih 57, dok su u tijeku radovi na 83 objekta. Za kraj optimistično ističu da će do jesenskog početka nastave biti sanirano ukupno 160 objekta. Preostaje nam dotad ostati budnima kako bismo pratili pretvara li se iskazana briga za javno obrazovanje u konkretne planove i akciju.
