Novosti

Politika

Do kraja mjeseca država objavljuje popis tvrtki koje koriste Vladine mjere

Nakon što su nas prošetali od Ministarstva financija preko Porezne uprave do Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odgovor na pitanje tko će i kada objaviti popis 95.000 tvrtki koje koriste državne potpore za 550.000 radnika dat će nam krajem travnja Ministarstvo rada

U0f6gjgzafm0bsnvtv0upy8s4df

Ministri nakon prošlotjedne sjednice Vlade (foto Josip Regović/PIXSELL)

Kako su nas obavijestili iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava do kraja mjeseca travnja objavit će popis tvrtki koje koriste Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta.

Prošli tjedan krenuli smo u potragu za famoznim popisom 95.000 poduzetnika koji su zatražili pomoć za 550.000 radnika. Krenuli smo prošli tjedan, s obzirom da se popis još popunjavao s poduzećima koja su tražila pomoć za ožujak od 3250 kuna po zaposlenome. Od travnja, kako je poznato, iznos je povećan na 4000 kuna neto plus doprinos.

Poslali smo mail sa zahtjevom za uvid Ministarstvu financija, otkud su nas uputili na Poreznu upravu pa na kraju na Hrvatski zavod za zapošljavanje gdje su najprije izrazili skepsu prema našem zahtjevu, ali i u četvrtak navečer nazvali obećavši da će nam se javiti odgovorna osoba.

Od tada je prošlo pet dana, a – već pogađate – nitko nije nazvao niti je na naše pozive odgovarao. U utorak smo mi bili uporni pa smo dobili Službu za odnose s javnošću HZZ-a, da bi nam na kraju radnog dana javili da će popis objaviti Ministarstvo rada.

Radi se o iznimno važnoj datoteci čija je transparentnost nužna da se održi povjerenje u vlasti, zbog čega se s istim zahtjevom u utorak javio i Gong, jer, kako su rekli, javnost mora znati tko su poslodavci kojima se isplaćuju milijarde kuna.

Odmah nakon čuvanja zdravlja građanki i građana te pokušaja da se zauzda COVID-19, glavna tema kojom se bave i glavni svjetski ekonomisti i kumice s pijace, svakako je sudbina gospodarstva. Ne samo da nas čekaju recesija, a vjerojatno i depresija, nego galopiraju punim korakom, posebno prema krhkim ekonomijama poput hrvatske koja je sistemski ovisna o uslužnom sektoru iz kojeg dolazi svaka peta zarađena kuna u ovoj državi.

U tom kontekstu pitanje Vladinih mjera postaje ključno za spas onoga što se još spasiti može. Hrvatska će, prema predviđanjima, za početak uložiti najmanje 50 milijardi kuna, što je otprilike trećina predviđenog državnog proračuna i nešto više od desetine BDP-a. A tek je počelo.

Naravno da su pritom najvidljivije potpore koje se iz državnog proračuna isplaćuju poslodavcima u svrhu – kako su nazvane – očuvanja radnih mjesta. Ako zasad ostavimo sa strane činjenicu da je poslodavcima ostavljeno slobodno da raspolažu javnim novcem kako žele i da nisu ničim uvjetovani da taj novac isplate radnicima, kao i da je dijeljen bez dovoljno čvrstih kriterija i određenom padu prihoda te da je takvom mjerom Vlada poslala poruku vlasnicima da slobodno zaposlenima sruše primanja gotovo do minimalca, još je važniji transparentan pregled kome se, zašto i koliko podijelio naš novac.

Kako vrijeme teče, a popis ostaje zaključan iza debelih vrata među nekoliko ljudi, pitanja će biti sve više. Tko je sve dobio javni novac? Nalaze se li među njima i oni koji su svih ovih godina izvukli milijune dobiti iz svojih tvrtki? Koliko je tu poduzetnika koji su koristili državne potpore u druge svrhe? Ima li, na kraju krajeva, na popisu i zagriženih neoliberala koji su do jučer krv pili svima koji su primali neku državnu pomoć?

Kažu da će biti do kraja mjeseca. Nema nam druge nego držati ih za riječ.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više