Novosti

Politika

Дoбaр трeнд СДСС-a

Oд пoчeткa je билo jaснo дa ћe СДСС-oвoj листи бити гoтoвo нeмoгућe oсвojити мaндaт у Eврoпскoм пaрлaмeнту, aли нa крилимa успjeшнe кaмпaњe пo рeзултaту нa oвим избoримa пoстaли су другa стрaнкa лиjeвo-либeрaлнe сцeнe

Bt95x70rr3a9qkcr2hxfmvglqe5

Plakat kojim je otvorena zapažena kampanja SDSS-a (foto Davor Javorović/PIXELL)

Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) na evropskim je izborima dobila 2,66 posto glasova, a njena lista zauzela je deseto mjesto od 33 liste koje su se natjecale u izbornoj utrci. Za SDSS je glasalo 28.597 građana, većinom srpske, ali i drugih nacionalnosti. Od početka je bilo jasno da će biti gotovo nemoguće osvojiti mandat u Evropskom parlamentu, ali na krilima uspješne kampanje i medijske pažnje koju je ona dobila mnogi su se ponadali da se čudo može dogoditi. Da bi se ono dogodilo bilo je potrebno da za SDSS glasaju hiljade Hrvata i da se u ‘dijaspori’, prvenstveno u Srbiji, ostvari dobar rezultat. Pokazalo se da će proći još puno vremena dok glasači u Hrvatskoj prestanu gledati na SDSS-ove kandidate isključivo kroz prizmu njihove nacionalnosti, kao što je to napravio zagrebački poduzetnik i galerist Neven Fintić, koji je glasao za listu 24 i svoj glas preferencijalno dao Dejanu Joviću jer mu je, kako je to objasnio za portal Indeks.hr, imponirao ‘njegov politički integritet, dosljednost u stavovima, argumentiranost, hrabrost i volja da se suoči s neugodnim pitanjima hrvatske današnjice’. Iako Fintićevo objašnjenje zvuči sasvim logično, kada se vidi kako je prošao Miroslav Ćiro Blažević koji je javno podržao Milorada Pupovca, jasno je da će ovakvi primjeri još dugo biti izuzeci.

dip se oglušio o zahtjeve sdss-a da u Srbiji otvori više biračkih mjesta, pa je oko 27.000 registriranih glasača moglo glasati na samo četiri mjesta u dva grada

Što se tiče ‘dijaspore’, tu je glavnu ulogu odigralo Državno izborno povjerenstvo, koje se oglušilo o zahtjeve SDSS-a da u Srbiji otvori više biračkih mjesta, pa je tako približno 27.000 registriranih glasača u Srbiji moglo glasati na samo četiri biračka mjesta, smještena u samo dva grada, Subotici i Beogradu. U Srbiji su vladale velike gužve na biračkim mjestima, a ljudi su satima strpljivo u kolonama čekali da ostvare svoje glasačko pravo. Na kraju su u Srbiji glasala samo 1982 građana. Od toga je SDSS dobio 1557 glasova.

Od ukupnog broja glasača u inozemstvu, lista SDSS-a zauzela je odlično treće mjesto s ukupno osvojenih 9,31 posto glasova. Teško je reći što bi se dogodilo da je u Srbiji bilo više glasačkih mjesta i više lokacija za glasanje, ali je jasno da bi rezultat liste 24 bio još bolji i da je veliki interes izbjeglih i protjeranih Srba iz Hrvatske za ove izbore dobra vijest za budućnost i razmišljanje o isticanju vlastitog kandidata na listi za ‘dijasporu’. Možda jednog dana kao predstavnik dijaspore u Sabor sjedne neki Srbin ili Srpkinja, koji su napustili Hrvatsku 1995. Milorad Pupovac otvoreno je postupak DIP-a nazvao diskriminatornim prema Srbima, jer je u susjednoj Bosni i Hercegovini, u kojoj su registrirana 84.382 glasača, bilo otvoreno 41 biračko mjesto na lokacijama u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Tuzli, Livnu i Vitezu.

Ipak, mnogim trendovima SDSS može biti zadovoljan. U pet hrvatskih županija lista 24 prešla je pet posto, koliki je na nacionalnoj razini bio izborni prag. To se dogodilo u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj je ostvaren najbolji rezultat od 12,46 posto, što je bilo dovoljno za treće mjesto. U Šibensko-kninskoj županiji, lista SDSS-a bila je četvrta s osvojenih 10,25 posto glasova, a u Ličko-senjskoj županiji osvojeno je točno deset posto glasova, što je bilo dovoljno da se lista 24 popne na odlično drugo mjesto. SDSS-ova lista šesta je po rezultatu u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je osvojila 5,79 posto, dok je u Karlovačkoj županiji dobila 5,07 posto glasova, što je također bilo dovoljno za šesto mjesto. U Osječko-baranjskoj županiji lista 24 osvojila je 4,99 posto glasova.

Iako su predizborne ankete uredno zaobilazile SDSS i iako većina komentatora često zaobilazi tu stranku kada analizira izborne uspjehe i neuspjehe, ne može se zanemariti činjenica da je SDSS na ovim izborima postao treća snaga na lijevo-liberalnoj sceni i da su bolji rezultat od njega, s te scene, ostvarili samo SDP i Amsterdamska koalicija. Ako se uzme u obzir da je ta koalicija osvojila 5,19 posto glasova, što je jedva bilo dovoljno za jedan mandat, te da se u njoj nalazi sedam stranaka, onda se može zaključiti da je SDSS po rezultatu na Evropskim izborima druga stranka lijevo-liberalne scene.

Iza SDSS-a su ostale liste HNS-a, Starta, Milana Bandića, koalicije Možemo! – Nova ljevica – Orah, stranke Pametno, Reformista, sve do liste Radničke fronte i SRP-a.

Međutim, SDSS se nije približio pragu od pet posto zbog loših rezultata u brojnim županijama u kojima je osvojio manje od jedan posto glasova, a to se dogodilo u županijama na sjeveru Hrvatske, u Istarskoj i u dvije dalmatinske županije na jugu Hrvatske.

SDSS je loše prošao u najvećim gradovima. U Rijeci je osvojio 3,20 posto, u Osijeku 2,54 posto, u Zagrebu 1,43 posto, a u Splitu 0,87 posto, što dovodi do zaključka da u tim sredinama Srbi i dalje najviše povjerenja poklanjaju SDP-u, stranci koja je u kampanji napadala SDSS, zaboravivši napomenuti da je za vrijeme vlasti SDP-a donesena Deklaracija o Domovinskom ratu, da je ustaški pozdrav legaliziran na znakovlju HOS-a, da je obnova ratom pogođenih područja na kojima žive Srbi bila gotovo zaustavljena te da ona partija čije su preživljavanje na prvim višestranačkim izborima omogućili glasovi Srba odavno više ne postoji.

SDSS u budućnosti mora napraviti iskorak kako bi pokušao pridobiti glasove upravo tih ljudi, jer mu za bolji rezultat od ovoga nisu dovoljne općine poput Ervenika u kojem je osvojio više od 95 posto glasova, pa i Grada Knina u kojem je dobio 23,68 posto i gdje je lista 24 druga po rezultatu. Lista SDSS-a pobijedila je u Gračacu, Udbini, Donjem Lapcu, Plitvičkim jezerima, Vrhovinama, Biskupiji, Civljanama, Kistanjama, Borovu, Krnjaku, Vojniću, Dvoru, Erdutu, Šodolovcima, Markušici, Negoslavcima i Trpinji, a u Vukovaru je osvojila treće mjesto s visokih 20,58 posto glasova, što je dvostruko više od SDP-a.

Općenito, puno je više Srba izašlo na ove izbore nego na one kada se prvi put biralo zastupnike u Evropski parlament. Uspješna predizborna kampanja i polet koji se osjetio dobar su zalog za budućnost i iduće parlamentarne izbore.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više