Novosti

Kronika

Dragiša Pilipović: Nedopustiva marginalizacija

Predsjednik VSNM-a Zagrebačke županije: Iz Koordinacije nacionalnih manjina izišli smo prije dvije godine, pa s drugim vijećima osnovali svoju

Tfeget2zfedjbqyakpqx2bu41zp

Dragiša Pilipović

Kako ocjenjujete mandat aktualnog saziva vašeg VSNM-a u posljednje tri i pol godine?

Brojne aktivnosti Vijeća omogućile su srpskoj zajednici Zagrebačke županije da se predstavi većinskom narodu i očuva svoju posebnost. Mi se, naime, ne bavimo politikom nego čuvanjem naše kulturne i povijesne baštine, pa nemamo problema kao što bismo ih imali da su nam ambicije drugačije naravi. Načelno sam zadovoljan našim radom, koji nikada nije bio aktivniji i agilniji, ali bismo zasigurno učinili više da imamo dovoljno mogućnosti – pritom su one financijske najvažnije, jer svake godine ambiciozno planiramo brojne aktivnosti a dobijemo uglavnom tek četvrtinu potrebnog novca. Usprkos svemu, izvrsno surađujemo sa svima, a najviše nam nedostaje mogućnost da u obilazak Srbije povedemo naše vijećnike: kad bismo imali s čime, to bismo doista rado učinili.

Kakvi su odnosi sa Zagrebačkom županijom i županijskom Koordinacijom nacionalnih manjina?

Protekle su godine odnosi sa Županijom nešto bolji nego prije, no još su daleko od onih s kojima bismo bili zadovoljni. Problem sa sufinanciranjem naših programa i dalje je prisutan, jer se ne primjenjuju pravičniji kriteriji: i dalje se svima daje otprilike jednako, bez obzira na veličinu vijeća, stavke programa i broj građana kojima su namijenjeni. Očekujemo da će novi županijski dužnosnici – a ponajprije predsjednik Skupštine Damir Mikuljan i pročelnica Stručne službe Ivana Radanović – učiniti napredak, pa s puno više realnosti pristupati odnosima s vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina. Isto tako, nadamo se da će sva financijska izdvajanja i sufinanciranja programa biti povezana s kriterijima koji su postavljeni, ali u praksi nisu nikada zaživjeli. Iz Koordinacije smo pak izišli prije dvije godine, pa osnovali svoju, neformalnu, s vijećima Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Varaždinske te predstavnikom Međimurske županije. Već sam puno puta govorio o svom stavu da su nas u županijskoj Koordinaciji bili posve marginalizirali unatoč tome što smo najbrojnija manjinska zajednica, a to je nedopustivo.

Koliki je interes za aktivnosti VSNM-a i postoji li mogućnost da na listama za sljedeće manjinske izbore osvanu nova, mlađa lica?

Interes za naš rad prisutan je, nažalost, uglavnom među starijom populacijom. Posljedica sukoba devedesetih je da se smanjio broj Srba u Zagrebačkoj županiji: dio se odselio a neki su se prestali izjašnjavati kao pripadnici naše nacionalnosti, dok su ostali u županijskim selima i gradovima ostali vjerni svom podrijetlu. Učinit ćemo sve kako bismo uključili mlade u svoje aktivnosti, a u kojoj ćemo mjeri u tome uspjeti, ne znam - mladi se naime iseljavaju iz cijele države, pa i iz ove Županije. Svejedno, raduje me činjenica što zanimanje za našu kulturu itekako postoji među onima koji ostaju, a to se pokazalo i prilikom dirljivog nastupa folklorne sekcije vojnićkog pododbora Prosvjete na Aranđelovdanu, našoj krsnoj slavi.

Izdali ste dvije vrijedne knjige o prošlosti Srba u Hrvatskoj?

Druga knjiga naših suradnika dr. Filipa Škiljana i dr. Hrvoja Petrića izišla je uoči Aranđelovdana, a objavili smo je ponukani velikim uspjehom prve, one o našim sunarodnjacima u parohiji Salnik. Druga se bavi životom srpske zajednice današnje Zagrebačke županije, a iz nje možete doznati kakav nam je bio položaj od doseljavanja do danas. Nikada nam nije bilo lako, a nedaće što su nas pratile u prošlosti ponovile su se dijelom za posljednjeg sukoba, kada su mnogi među nama ostajali bez radnih mjesta, imovine, pa i života. Mnogi su stoga zauvijek iselili, a još je više onih koji su se povukli, zašutjeli, skrili svoje korijene i nacionalnu pripadnost; tako je naprosto lakše živjeti. Nekolicina, među njima i mi vijećnici, odlučila je autorima spomenute knjige povjeriti neke životne pojedinosti doživljene i preživljene prije, za i nakon devedesetih. Nismo, naravno, samo kukali, nego smo svojim iskazima potvrdili da je suradnja dvaju naroda kroz povijest ipak bila relativno dobra u cijeloj Županiji. Knjigu smo inače promovirali na svečanosti u povodu krsne slave, a nastojat ćemo da i sljedećim planiranim promocijama prisustvuju autori.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više