Propao je i četvrti pokušaj Kosova da postane član Interpola. Na ovotjednom zasjedanju Opće skupštine Interpola u Dubaiju Kosovo nije uspjelo u dva kruga glasanja dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu zemalja članica, iako je imalo podršku skoro svih zapadnih zemalja s ove i s one strane Atlantika. Nepremostiva prepreka za njihovo članstvo bila je statutarna odredba koja je lani pod kineskim predsjedanjem usvojena na godišnjem okupljanju Interpola, a kojom je kao uvjet za članstvo u ovoj međunarodnoj policijskoj organizaciji istaknuto prethodno dobivanje članstva ili statusa promatrača u Ujedinjenim narodima. Srbija se svim silama usprotivila prijemu Kosova u Interpol. Glavni joj je adut pritom bio upravo to što je Kosovo još uvijek daleko od članstva u UN-u, unatoč tome što ga je stotinjak zemalja priznalo.
Može se samo nagađati bi li Kosovo bilo primljeno u Interpol da se Srbija nije tome žestoko usprotivila i intenzivnom diplomatskom kampanjom diljem svijeta lobirala protiv njegova ulaska u još jednu međunarodnu organizaciju, premda joj se takav pristup sve više zamjera na moćnim euroatlantskim adresama. Nedavno je na sličan način propao pokušaj kosovskih vlasti da pod svoju upravu preuzmu elektrodistribucijsku mrežu na sjeveru Kosova kojom sada upravlja Elektromreža Srbije. I taj su pokušaj podržale najmoćnije pa i većina članica EU-a, ali nekoliko njih (Mađarska, Rumunjska, Bugarska…) uvažilo je argumente Srbije, tako da je on na kraju ostao bez većinske podrške u europskoj elektroenergetskoj asocijaciji koja je o tome odlučivala.
Najnoviji neuspjeli pokušaji kosovskih vlasti da mimo pregovora o normalizaciji odnosa s Beogradom nadopune i osnaže svoju državnu samostalnost uz pomoć svojih moćnih svjetskih sponzora imat će posljedice i na srpsko-albanske pregovore koji se vode pod patronatom Europske unije. Ti su pregovori već mjesecima u slijepoj ulici, dobrim dijelom i zbog otvaranja novih fronti i traženja zaobilaznih puteva kojima bi se izbjeglo ili unedogled odugovlačilo postizanje kompromisnog bilateralnog rješenja srpsko-albanskog spora oko Kosova. Reagirajući na srpsko diplomatsko lobiranje protiv prijema Kosova u Interpol, kosovske vlasti su kršeći sporazum CEFTA uvele desetpostotno povećanje carine na uvoz robe iz Srbije i BiH. Beograd je na taj potez odgovorio odbijanjem nastavka briselskih pregovora dok se taj dodatni namet ne ukine, tražeći i od EU-a da intervenira jer su CEFTA i regionalna ekonomska suradnja njezini projekti za europeizaciju Balkana, pa su jednostrani potezi Prištine šaka u oko i Briselu.
No osim mlake verbalne podrške Beogradu, iz sjedišta Unije zasad prema Prištini nisu krenuli pritisci da odustane od uvođenja trgovinskog ratovanja u političke pregovore sa srpskim vlastima. Istovremeno su prema Beogradu upućene neslužbene najave da bi mogao ostati bez očekivanog otvaranja novih pregovaračkih poglavlja koje se najavljivalo i pripremalo za kraj ove godine. Po tvrdnjama potpredsjednice srpske Vlade Jadranke Joksimović koja vodi resor eurointegracija, Srbija je za otvaranje tehnički pripremila sedam novih pregovaračkih poglavlja, a do kraja godine očekuje otvaranje barem tri: poglavlja devet (financije), 17 (ekonomska i monetarna politika) i 18 (statistika). Pozivajući se na Radio Slobodnu Europu i druge europske medije, srpski mediji prenose da je na Komitetu za proširenje sedam članica Unije imalo primjedbe na napredak Srbije u poglavljima 23 i 25 o vladavini prava i ljudskim pravima i slobodama, ali i zbog zastoja u pregovorima s Prištinom, zbog čega se navodno protive otvaranju novih pregovaračkih poglavlja dok Srbija ne krene brže i konkretnije provoditi obaveze koje je preuzela u poglavljima koja je ranije otvorila. No ovih dana dio srpskih medija tvrdi da se iz EU-a diskretno Beogradu poručuje da neće otvoriti nova pregovaračka poglavlja ako ne odustane od tvrdog stava da neće nastaviti pregovore s Prištinom dok se u cijelosti ne realizira Briselski sporazum potpisan prije pet godina, ali i dok Priština ne ukine najnovije dodatne carinske namete na srpsku robu koja se izvozi na Kosovo.
Iz Beograda se pak neslužbeno odgovara da neće pristati na takve ucjene makar zbog toga srpski pristupni pregovori s EU-om bili zamrznuti na dulje vrijeme. Vicepremijerka Jadranka Joksimović tvrdi da je Srbija ostvarila dovoljan napredak u poglavljima o vladavini prava i da je zaslužila otvaranje barem tri nova pregovaračka poglavlja. ‘Politika štapa i šargarepe prema našem pregovaračkom procesu, u ovim okolnostima, postala je prevaziđena i nadam se da će se EU i države članice s više političkog takta odnositi prema Srbiji kao ozbiljnom kandidatu i pouzdanom partneru i time poslati bolje poruke našim građanima. Mi, svakako kao vlada, naš posao reformi radimo, nekad brže, nekad sporije, ali bez sumnje napredujemo i trebalo bi da to na kredibilan način bude prepoznato od EU-a i država članica’, dodala je.
Njezin kolega, potpredsjednik Vlade i ministar trgovine Rasim Ljajić, smatra pak da se nastavlja stara matrica – da Brisel ne pritišće onoga koga treba, već onoga koga može. ‘Na taj način Brisel gubi status medijatora u dijalogu i narušava sopstveni kredibilitet’, poručuje Ljajić. Usto, kaže da ‘ovde nije reč o tome da Priština ne ispunjava do sada postignute dogovore, već iz političkih razloga postavlja nove prepreke na putu slobodne trgovine, koje štete svima’. Stoga zaključuje da ‘ovakvi potezi dovode u pitanje čitav dijalog i proces normalizacije odnosa Srba i Albanaca’.
Kako i u prvim reakcijama na neuspjeli pokušaj učlanjenja u Interpol iz Prištine zbog toga okrivljuju Srbiju, upitno je kako će i kada biti nastavljeni briselski pregovori. Vlada Kosova ne krije da je razočarana i konstatira da je ‘divlja kampanja Srbije još jednom pokazala njen karakter protiv Kosova i protiv ideje o normalizaciji odnosa s Kosovom, tim prije ako se uzme u obzir da je ovo članstvo bilo tehničko, a ne političko’. I premda predsjednici Vučić i Tači pokušavaju smiriti strasti, poručujući da Srbija i Kosovo trebaju nastaviti dijalog o normalizaciji odnosa, jasno je da će biti teže opet pokrenuti pregovarački kotač. Pogotovo zbog toga što su se i brojne europske i druge babice koje su upletene u srpsko-albanske briselske pregovore do grla umiješale i u lobiranje za ili protiv ulaska Kosova u Interpol.
Europska unija je preostalim balkanskim kandidatima za članstvo poručila da neće ući pod njezin krov dok ne riješe svoje bilateralne sporove. I spor Beograda i Prištine oko Kosova proglasila je bilateralnim, ali ponovni neuspjeli pokušaj Kosova da uz podršku većine članica EU-a kao samostalna država postane član Interpola, iako nije ispunio prethodni uvjet članstva u UN-u, još jednom je potvrdio da srpsko-albanski spor oko Kosova nije samo bilateralan, nego da su i mnogi drugi u njega umiješali svoje prste, ganjajući neke svoje interese. Stoga je i na njima red da podvuku crtu i odluče hoće li doista ostaviti Beograd i Prištinu da na miru i neposredno pokušaju naći kompromisno rješenje ili će nastaviti svako malo sa strane dodavati nove razloge za obnavljanje njihovih sukoba.
