Iz Ministarstva branitelja u javno savjetovanje upućen je prijedlog Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu u kojem je poseban naglasak stavljen na one čije je mjesto ukopa nepoznato. To je prvi jedinstveni zakonski okvir u kojem bi na jednom mjestu trebali biti definirani pojmovi, postupci, pravila i prava proizašla iz dvadeset i osam godina dugog traganja za nestalim osobama iz posljednjeg rata, a koji su do sada bili disperzirani po raznim propisima.

Osim što između ostalog objašnjava što je masovna, a što asanacijska grobnica, prijedlog novog zakona sadrži formulaciju da ‘nedostatak pravnog okvira u Hrvatskoj, te istodobno pozitivnog zakonodavstva u ovom područjima u susjednim državama može proizvesti negativne učinke na Hrvatsku i dovesti do relativiziranja povijesnih činjenica u susjednim zemljama’. Vesna Teršelič iz Documente ističe da se i u ovom zakonu država više brine za sebe nego za obitelji nestalih.

- Žalim što novi zakon ne predviđa definiciju nestalih osoba u oružanom sukobu kojom bi bila zabranjena svaka vrsta diskriminacije nestalih i njihovih srodnika, što ne bi bilo ograničeno samo na državljane Hrvatske, već bi uključilo sve osobe nestale na teritoriju Hrvatske, osobito stoga što izvjestan broj u vrijeme nestanka nije imao riješena statusna pitanja pa ni pitanje državljanstva - ističe Teršelič.

Dodaje da bi ovim zakonom trebalo ujedno propisati uspostavu tijela i fonda za podršku srodnicima nestalih osoba radi ublažavanja financijskih nedaća, kao i tijela za pravnu i psihološku pomoć obiteljima i porodicama nestalih, za što, kako zaključuje Teršelič, ne postoji politička volja svih ovih godina.

Naglašava da bi u skladu s Međunarodnom konvencijom za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka zakonom trebalo odrediti da sve nestale osobe tijekom oružanog sukoba treba tretirati kao žrtve kaznenih djela, te im u skladu s tim zajamčiti prava, osobito pravo na informaciju o stadiju kaznenog postupka i procesa traženja posmrtnih ostataka. U tekstu zakona navodi se da Hrvatska traga za 1.508 nestalih osoba te 414 smrtno stradalih za koje nije poznato mjesto ukopa, što ukupno čini 1.922 neriješena slučaja iz posljednjeg rata.