Vlada Republike Hrvatske prošlog tjedna predstavila je javnosti Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji sadrži reforme i investicije od 6,3 milijarde eura. Ova sredstva u cijelosti su bespovratna, a Hrvatskoj će biti na raspolaganju u idućih deset godina, ustvrdio je premijer Andrej Plenković. Nacionalni plan oporavka i otpornosti usvojen je kako bi se očuvala radna mjesta, podržala poduzeća i osnažila konkurentnost.
- Kada zbrojimo višegodišnji financijski okvir Europske unije iduće generacije, 5 milijardi eura iz prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira, ukupna ulaganja će u ovom desetljeću biti 30 milijardi eura - rekao je Plenković te dodao da Plan oporavka donesen kako bi se prebrodila kriza. Dokument će uz javno savjetovanje biti finaliziran do kraja aprila, nakon čega ide u proces odobravanja u Europsku komisiju. Plenković je izjavio da će ovaj plan biti fuzioniran s Nacionalnim programom reformi koji usvaja Vlada, a ne Sabor. Osnovne komponente ovoga programa, dodao je, odnose se na gospodarstvo, pravosuđe, javnu upravu i državnu imovinu, znanost, obrazovanje i istraživanje, tržište rada i socijalna pitanja, zdravstvo te obnovu zgrada.
- Ja sam u nekoliko navrata rekao da ćemo mi prije nego što ga odobrimo, održati raspravu u Saboru. I zato smo ovdje uputili dokument koji pokriva sve što je bitno i relevantno. Ovo nije novac iz helikoptera ili novac koji ćemo pustiti kroz neki bojler ili dati kompanijama. To nije svrha dokumenta. Zato smo 1. travnja u sabor uputili dokument koji pokriva sve što je relevantno. Sve što je u integralnom dokumentu od 700 stranica je sažeto u 70 stranica - kazao je premijer.
Raspravljajući o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, u Saboru je govorio u kojem bi pravcu trebao ići ekonomski oporavak Hrvatske i kakva bi u tome trebala biti uloga države. Ustvrdio je da se za saborskom govornicom radije raspravlja o etničkoj pripadnosti nego o društvenoj solidarnosti, o ekonomskoj solidarnosti kao mjeri progresa i jednakosti među ljudima.
- Ništa bez države. Nisam suverenist, ali jesam osviješten čovjek koji znam što ova država treba, a što nema. Nema funkcionalnost i efikasnost. Nema mehanizam nadzorne kontrole, nadzora nad trošenjem sredstava, bilo vlastitih, bilo evropskih. Nema politiku uravnotežene razvijenosti unutar naše zemlje i nema adekvatne projekcije kako bi se ta uravnoteženost postigla. Nedopustivo je da se u Hrvatskoj oni koji su razvijeni i dalje razvijaju, a oni koji su nerazvijeni i dalje stagniraju. I zato nam treba država da to promijeni. Zato nam treba solidarnost i unutar naše vlastite zemlje. A ovaj novac služi za to, između ostalog, da država bude funkcionalnija i efikasnija - kazao je Pupovac. Dodao je obnovu na Baniji neće ostvariti nitko drugi osim države. Klaonice od Gline, pa do Obrovca, neće napraviti nitko drugi. No na tome potezu nema ni jedne, a to je jedini stočarski prostor.
- Imamo Gavrilović koji nema klaonicu jer meso uvozi, a okolni poljoprivredni proizvođači dobivaju frišku figu. E, takvu državu treba mijenjati - rekao je Pupovac. Po njegovim riječima, treba obnoviti ne samo Glinu i Petrinju, nego sve što nije obnovljeno od rata – puteve i struju od Zemunika pa do Lasinje.
Kada je riječ o kontroli pravosuđa za čiji će razvoj sredstva također biti dodijeljena, Pupovac je kazao je potreban snažan mehanizam koji država treba imati u rukama te da pravosuđe mora biti efikasno, profesionalno i etično. Govoreći o zelenoj ekonomiji, rekao je da postoji mogućnost za njen razvoj, ali uz ovakav sistem poticaja "ništa ni od zelenila, ni od ekonomije."
- Poljoprivrede nema, poljoprivredno-prerađivačke industrije nema. Drvoprerađivačke industrije također nema, ima samo sječe šume. Dakle, ako to hoćemo napraviti, sistem poticaja mora biti promijenjen. Plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem mora biti promijenjen. Koliko općina to nema, kome to odgovara? Onima koji su već u posjedu, često nelegalno, ali najčešće nefunkcionalno - zaključio je Pupovac.
