Novosti

Kronika

Dušan Margetić: Svi su gosti dragi

Ljudi rado dolaze u SKC ‘Pavle Solarić’ i u pravom smo smislu riječi multikulturalni centar, otvoren za sve Bjelovarčane i posjetitelje grada, kaže predsjednik bjelovarskog VSNM-a

3ransfu6g61sj9f3kwi727ca23p

Dušan Margetić

Kako je biti građanin srpske nacionalnosti u Bjelovaru?

Govoreći osobno, odlično – u gradu imam dobar ‘rejting’ otprije 1990-ih do danas. A što se srpske zajednice tiče, mislim da je slično kao u mnogim drugim gradovima. Po popisu stanovništva nas je ovdje 3,3 posto, ali bi se po svemu dalo zaključiti da nas je manje: kad smo se npr. pripremali za posljednje manjinske izbore, jedva sam za listu okupio 15 osoba. Boje li se ljudi čega ili iz drugog razloga ne žele javno eksponirati svoju nacionalnu pripadnost, ne znam.

Koliko je aktivan gradski VSNM?

Vijeće je sada vrlo aktivno. Dvadesetak smo godina bili predstavnici jedine manjine koja nije imala svoj radni prostor, no zahvaljujući bivšem gradonačelniku Toniju Korušecu dobili smo na korištenje 120 četvornih metara: taj krasan prostor u centru grada bio je u lošem stanju jer prijašnji korisnici nisu u njega ništa ulagali, čak ni kad je služio za potrebe romskog dječjeg vrtića - danas je pak, kao SKC ‘Pavle Solarić’ iznutra divno uređen, pa često u šali kažem da ni Vlada RH nema bolje prostorije za sastanke od nas. Nažalost, danju ovdje još nije pretjerana gužva, unatoč tome što svakog mjeseca organiziramo neka večernja, vrlo posjećena druženja, promocije i slične kulturne događaje. Primjerice, potkraj ovog mjeseca prikazat ćemo film Nenada Badovinca o ruskom caru Nikolaju Drugom Romanovu i njegovoj porodici. Svi su nam gosti dragi, ljudi rado dolaze ovamo i zadovoljni smo što smo u pravom smislu riječi multikulturalni centar, otvoren za sve Bjelovarčane i posjetitelje grada.

Postoje li u gradu još koje organizacije naše zajednice?

Osim VSNM-a i SKC-a, ne postoje; nema šanse, primjerice, da bismo ovdje mogli oformiti Prosvjetin pododbor, ali moram reći da je on osnovan u Grubišnom Polju, pa tamošnjim ljudima pomažemo koliko možemo, posebice oko prostora za probe i aktivnosti, što im je ključni problem. Nudili smo im da koriste naš, no jasno nam je da svatko želi svoj, pogotovu stoga što je to mjesto od Bjelovara udaljeno 40-ak kilometara. Pored toga, imamo odlične odnose sa županijskim VSNM-om. Suradnja je fenomenalna, koristimo isti prostor i nema nikakvih razmimoilaženja, pa se lako može steći dojam da smo jedno tijelo. I sa SPC-om dobro surađujemo i s ovdašnjim predstavnicima pravoslavne zajednice nerijetko smo uključeni u ista događanja. Više nego dobru suradnju VSNM ima s bjelovarskim gradonačelnikom i županom, pa Grad i Županija redovito podržavaju i financijski pomažu naše manifestacije; dobri su i odnosi s dožupanom iz redova srpske nacionalne manjine koji svoj ured ima u Daruvaru, ali je često kod nas i uvijek nam je dobrodošao.

Koliko su mladi uključeni u aktivnosti zajednice i kako je za njih organizirano obrazovanje na srpskom jeziku i pismu?

Što se tiče školaraca, kod nas se ne održava nastava po modelu C, ali postoji pravoslavni vjeronauk. Neki srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji u Zagrebu. Pretprošle smo zime organizirali druženje za djecu, a uskoro ćemo znati hoćemo li to moći upriličiti i ove. Ipak, ovdje su društveno aktivniji stariji, možda i stoga što mladi nerijetko imaju pogrešnu ideju da im VSNM može pomoći pri zapošljavanju, pa budu razočarani kad shvate da mi nemamo tu snagu, moć i ulogu.

Povezujete li se s antifašističkim udrugama i u kojoj mjeri?

Vrlo smo povezani s antifašistima, pa smo tako nedavno zajednički inicirali obnovu spomenika u Gudovcu, inače rad Vojina Bakića koji je do temelja uništen 1990-ih. Našem su sastanku prisustvovali Saša Milošević iz SNV-a i kustosica Davorka Perić, a kako imamo podršku gradskih i županijskih vlasti, očekujemo da ćemo doskora obnoviti taj spomenik, kao i ploče s imenima žrtava ubijenih u Gudovcu 1941. godine. Podsjećam da smo već obnovili i u bjelovarsko središte ponovno postavili partizanski spomenik poznat pod nazivom ‘Bjelovarac’.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više