Ako je ijedno područje u Hrvatskoj pogodno za ekološku proizvodnju, to je zasigurno Banija i to njen jugoistočni dio, oko Dvora i Kostajnice. Stoga ne čudi inicijativa Ekonerga, instituta za energetiku i zaštitu okoliša, da upravo u Dvoru potakne ekološku proizvodnju voća i povrća, a ponajprije meda i proizvoda od meda.

Nepregledna prostranstva obradivog, ali potpuno zapuštenog i zaraslog zemljišta, tisuće hektara šuma kestena, bagrema i cvjetnih livada, sve to bez ikakvog zagađenja ili negativnih utjecaja na biljni svijet, pravo su mjesto za ekološku proizvodnju, za koju ovdje nema nikakvih zapreka.

- U Ekonergu smo prepoznali želju stanovnika na ovom području koji žele razvijati ne samo konvencionalnu već i ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potpuno svjesni da je to jedini pravi smjer njihova daljnjeg razvitka, a time i opstanka na ognjištima pradjedova. Našem pozivu odazvalo se tridesetak poznatih, registriranih poljoprivrednih proizvođača i pčelara koji su pažljivo pratili izlaganja stručnjaka angažiranih za ovaj susret. Kako pitanje razvoja poljoprivrede nije samo gospodarsko, već i sociološko, posebno kada je riječ o ovom području, angažirali smo također sociologa koji je sa stanovišta potreba i razvoja društva, objasnio potrebu planiranja te ustanovljavanja ozbiljne i dugoročne ekološke proizvodnje - objašnjava Brigita Masnjak iz Odjela za zaštitu okoliša i održivi razvoj Ekonerga.

Kakve kvalitete će biti moj med i kako ću ga prodati ako kupac zna da je proizveden u blizini skladišta radioaktivnog otpada? – pitao je pčelar Dragoljub Arbutina

Važnije od predavanja stručnjaka o ekološkoj proizvodnji, organizatoru je bilo čuti mišljenja i prijedloge poljoprivrednika ovog područja, odgovoriti na njihova pitanja, razjasniti nedoumice i ništa ne ostaviti nedorečenim. Očito su za Ekonerg razmišljanja i želje poljoprivrednih proizvođača itekako važni jer poljoprivredna proizvodnja ovdje ima dugu tradiciju. Još pedesetih godina prošlog stoljeća kada je ovdje bilo mnogo više stanovnika, njih 90 posto bavilo se upravo poljoprivredom, a prema posljednjim informacijama, proizvođača je jedva 20 posto među ukupnim stanovništvom. Zbog toga je želja i cilj Općine Dvor da se ovo područje razvija na području turizma i poljoprivredne proizvodnje te da bude prepoznato kao čista i ekološki osviještena sredina. Iako predviđena izgradnja skladišta institucionalnog radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori kraj Dvora nije bila tema ovoga skupa, pitanja poljoprivrednika o njoj nisu se mogla izbjeći.

- Kakve kvalitete će biti moj med i kako ću ga prodati ako kupac zna da je proizveden u blizini skladišta radioaktivnog otpada? - pitao je pčelar Dragoljub Arbutina.

- Mi poljoprivredni proizvođači bojimo se izgradnje ovog skladišta i nikako nam nije jasno kako skladište i ekološka proizvodnja mogu funkcionirati zajedno. Ja sam profesionalni pčelar, moja obitelj živi od meda i proizvoda od meda, pa nas to itekako brine - razmišlja Arbutina, čije mišljenje dijeli većina poljoprivrednih proizvođača.

Organizatori susreta s poljoprivrednicima Dvora podsjetili su da je svojevremeno organiziran posjet Brinju, mjestancetu kraj Ljubljane u kojemu već 40 godina postoji skladište radioaktivnog otpada, upravo onakvo kakvo je predviđeno na Trgovskoj gori. Oni koji su se odazvali pozivu, mogli su se uvjeriti u nekoliko važnih činjenica. Jedna od njih je da nakon što posjetitelj obiđe samo skladište, pa čak i kada rukom dotakne bačve u kojima je otpad, mjerenja pokazuju da nema nikakvog zračenja. Nadalje, što je još fascinantnije, većina stanovnika Brinja uspješno se bavi ekološkom proizvodnjom voća i povrća, njihovi vrtovi i voćnjaci uz samu su ogradu skladišta. Njihovi ekološki proizvodi prodaju se na tezgama tržnica mnogih gradova Slovenije, uključujući i Ljubljanu.

Nikola Trbulin jedan je od pčelara koji su prisustvovali savjetovanju Ekonerga u Dvoru, a i jedan od onih koji su ljetos posjetili Brinje.

- Da nisam posjetio skladište u Brinju, vjerojatno bih i ja bio danas protiv izgradnje skladišta na Trgovskoj gori. Ovako, potpuno sam siguran da to nema nikakvog utjecaja na ekološku proizvodnju i siguran sam, bilo skladišta ili ne, med proizveden u okolici Dvora može biti svjetskog glasa. Potrebno je samo ljude na vrijeme, pravilno i bez ikakvih pritisaka upoznati s činjenicama - kaže Trbulin.

Dr. Ivica Kisić, profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zadovoljan je odazivom poljoprivrednika na skup u Dvoru, ali i njihovom aktivnom sudjelovanju u raspravama.

- Potpuno razumijem stanovnike, posebno poljoprivredne proizvođače u općini Dvor. Pokazali su racionalno razmišljanje i komentare. Mogu slobodno zaključiti da ih, kada je riječ o skladištu radioaktivnog otpada, manje brine nekakvo zračenje kojeg, usput rečeno, ni nema, već ih brine svojevrsna stigmatizacija njihova kraja i proizvoda. Kako reče jedan od njih, kome će on prodati med kada čuju da je proizveden blizu nekakvog skladišta radioaktivnog otpada. Potpuno ga razumijem, no ovako važne stvari ne mogu se razjasniti u jednom danu. Potrebno je mnogo strpljenja i, što je najvažnije, potrebno je podastrijeti činjenice, a ne prazne tvrdnje i obećanja. Ovaj kraj je djevičansko i zaštićeno prirodno područje u kojem će, siguran sam, poljoprivredni proizvođači naći svoju budućnost - vjeruje Ivica Kisić.