Odluka većine članica Europske unije da podrže članstvo Kosova u Interpolu, iako Kosovo ne ispunjava prethodni uvjet po kojemu mora biti član ili stalni promatrač u UN-u, mogla bi na Balkanu imati leptirov učinak. Pojam leptirova učinka lansirao je američki meteorolog Edvard Norton Lorenc upitavši se može li mahanje krila leptira u Brazilu uzrokovati tornado u Teksasu, a teoretičari kaosa prigrlili su ga kao tvrdnju da mala promjena početnih uvjeta može izazvati velike posljedice.
Europska unija je vladavinu prava promovirala u temeljni princip svojeg i funkcioniranja svih svojih članica, ali i zemalja kandidata za članstvo. No većinu njezinih članica to nije priječilo da prekrše Interpolovu statutarnu odredbu i podrže članstvo Kosova u međunarodnoj policijskoj organizaciji kao kompenzaciju za odgađanje vizne liberalizacije kosovskim državljanima, koje će se voljom desetak članica EU-a po svoj prilici dogoditi unatoč tome što je Europska komisija zaključila da je Kosovo ispunilo sve zadane uvjete kako bi njegovi građani od početka sljedeće godini mogli bez viza putovati u zemlje članice Unije. Guranje Kosova prečicom u Interpol izazvalo je žestok otpor Srbije, ali i većine država članica Interpola, pa je njegova kandidatura još jednom neslavno propala.
Takav ishod razgnjevio je kosovske vlasti, pogotovo zato što je dosolio ranu koja se otvorila zbog odbijanja članica EU-a da odobre viznu liberalizaciju i nakon ispunjavanja zadanih uvjeta. Priština svoj bijes nije usmjerila prema briselskim leptirima koji su mahnuli krilima i prekršili svoja i Interpolova pravila igre, nego se okomila na Srbiju i BiH, kojima je u znak odmazde zbog glasanja protiv kosovskog članstva u Interpolu povećala carine na svu robu koju iz njih uvozi, prvo za deset, a potom i za čitavih sto posto. Beograd je uzvratio prekidom pregovora o normalizaciji odnosa s Prištinom sve dok ona ne poništi odluku o povećanju carina. Od toga ne odustaje ni nakon što mu je iz Brisela poručeno da bi mogao ostati bez najavljenog otvaranja novih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine.
Kosovu je pak u pomoć priskočila Albanija. Na zajedničkoj ovotjednoj sjednici albanske i kosovska vlade u Peći najavljeno je ubrzano formiranje kosovsko-albanske carinske unije, što je u Beogradu protumačeno kao početak stvaranja Velike Albanije. Uslijedio je munjevit odgovor lokalnih vlasti iz četiri kosovske općine s većinskim srpskim stanovništvom: skupština Kosovske Mitrovice usvojila je deklaraciju o prekidu komunikacije s prištinskim vlastima, a isto su potom učinile i skupštine Leposavića, Zubinog Potoka i Zvečana, općina koje su sve smještene sjeverno od Ibra i neposredno povezane s ostatkom Srbije. I čelnici tih općina redom su podnijeli ostavke, objavljujući da time na njihovom teritoriju prestaju funkcionirati kosovska vlast i institucije. Bojkotu kosovskih vlasti pridružili su se i suci i sudovi na sjeveru Kosova. KFOR je gotovo istovremeno najavio razmještanje svojih snaga na sjeveru kako bi spriječio eventualnu eskalaciju sukoba koja se može dogoditi zbog srpskih prosvjeda protiv uvođenja dodatnih carina na srpske proizvode i zbog učestalih hapšenja pojedinih Srba koje kosovsko pravosuđe i policija navodno sumnjiče za prošlogodišnje ubojstvo oporbenog lidera Olivera Ivanovića, ali i za koruptivna kaznena djela.
Teoretičari kaosa mogu trljati ruke jer je početno mahanje krila briselskih leptira potkopalo i gotovo srušilo CEFTA sporazum na Balkanu i dodatno produbilo srpsko-albanski sukob na Kosovu jer se njegova ekonomija preko noći počela cijepati po etničkima kriterijima na dio koji se veže na ekonomiju Albanije i onaj koji je povezan s ekonomijom Srbije. Sve miriše na to da takav slijed događaja vodi u etničku podjelu Kosova, o kojoj su proteklih mjeseci javno progovorili predsjednici Aleksandar Vučić i Hašim Tači kao glavni pregovarači u pregovorima o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Dojam je tim uvjerljiviji jer Europska unija na eskalaciju sukoba i ovaj put reagira škropeći i Beograd i Prištinu svetom vodicom koja navodno ne pomaže niti šteti. Beogradu se iz Brisela zamjera miniranje kosovskog ulaska u Interpol, a od Prištine traži da odustane od kršenja CEFTA sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te povuče diskriminatorsku odluku o stopostotnom povećanju carina na robu iz Srbije i BiH. No sankcija, barem zasad, nema ni za jedne ni za druge, a teško da ih može i biti prije nego što se lideri EU-a i njezinih članica prethodno ne pogledaju u ogledalo i priupitaju jesu li svojim potezima dolili ulje na vatru umjesto da doprinesu smirivanju tenzija i kreiranju kompromisnog rješenja. Da su održali dano obećanje Kosovu i odobrili mu viznu liberalizaciju nakon što je ispunilo zadane uvjete i da ga nisu umjesto toga pokušali nepropisno i mimo pregovora s Beogradom ugurati u Interpol, Beograd i Priština barem ne bi imali povoda za ovu dionicu sukoba koja se pretvorila u trgovinski rat, a kreće se i u pravcu eksplozivne etničke teritorijalne podjele u kojoj se sve učestalije primjenjuje i gruba policijska sila praćena mutnim i ispolitiziranim pravosudnim potezima.
I premda u svoj toj priči ima puno primjesa unutarnje borbe za vlast, pogotovo na Kosovu, utjecaji sa strane još uvijek su presudni i o njima će ponajprije ovisiti ishod najnovijeg srpsko-albanskog rovovskog ukopavanja. Da je proces pregovora Beograda i Prištine krenuo u eksplozivnom smjeru, ukazuje i naprasno angažiranje američke administracije. Kosovski predsjednik Tači, koji se gotovo šutke držao po strani dok je Haradinajeva vlada kretala u carinski rat sa Srbijom i BiH, ugošćen je u Vašingtonu istovremeno dok su kosovski i albanski premijer objavljivali daljnje srastanje Kosova i Albanije. Američki državni tajnik Majk Pompeo u razgovoru s Tačijem pozvao je kosovske vlasti da ukinu dodatne carinske takse na uvoznu robu iz Srbije i BiH i da ‘surađuju sa Srbijom kako bi se izbjegle provokacije i smanjile tenzije’. U saopćenju američke administracije navodi se i da je Pompeo rekao da je ‘normalizacije odnosa Kosova i Srbije jedini put za dalje integracije obje zemlje u zapadnu zajednicu država’ i dodao da je SAD spreman pomoći objema stranama da postignu trajno rješenje. Naravno, Pompeo je ponovio da će SAD nastaviti podržavati ‘suvereno, nezavisno Kosovo i njegovo potpuno integriranje u međunarodno zajednicu’, ali je istovremeno kosovske vlasti pozvao da ‘iskoriste jedinstvenu šansu da postignu povijesni dogovor o normalizaciji odnosa sa Srbijom u okviru dijaloga pod okriljem Europske unije’.
No dok se Tači složio s američkim državnim tajnikom da je ‘jedini način da jednom zauvijek zatvorimo pitanje Balkana postizanje konačnog sporazuma između Kosova i Srbije’, iz kabineta premijera Haradinaja promptno su poručili da će kosovska vlada prije pasti nego što će ukinuti dodatne carinske takse na uvoznu robu iz Srbije. Leptirov učinak očito i dalje djeluje na Kosovu, ali novi impuls sada stiže i s američke strane svijeta, gdje su zalepršala vašingtonska krila u pokušaju da primire kaos briselskog leptirovog učinka.
