>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Erupcija protiv korupcije

Rumunjska vlada je dekret kojim želi ozakoniti vlastitu korupciju donijela noću, bez ikakve najave i rasprave, a građani su tu odluku doživjeli kao crvenu krpu. Iako desnica nastoji zloupotrijebiti protest za vlastite političke interese, Rumunji su izborili privremenu obustavu sporne uredbe

Prosvjedi koji su prošlog tjedna uzdrmali Rumunjsku proglašeni su najvećima nakon što je krajem 1989. godine u toj zemlji svrgnuta komunistička vlast, a tamošnji diktator Nicolae Ceausescu i njegova supruga Elena strijeljani nakon odluke prijekog suda.

Ovakve se paralele mahom vuku zbog masovnosti protesta, jer samo je u srijedu prošlog tjedna na ulicama Bukurešta i drugih gradova bilo oko pola milijuna ljudi. No mogla bi se povući i paralela između oblika vladavina, jer ako su Rumunji prije gotovo 30 godina ustali protiv Ceausescuove totalitarne samovolje, sada su ustali zato što se parlamentarna demokracija u njihovoj zemlji pretvara u vladavinu dekretom, kakvoj već tjednima svjedočimo i na primjeru Donalda Trumpa u Americi.

Sponzor dekreta je vođa socijaldemokrata Liviu Dragnea, de facto šef države koji to nije mogao postati i formalno jer je ga se istražuje zbog prevare u kojoj je državu oštetio za 24.000 eura

Rumunjska vlada lijevog centra donijela je posljednjeg dana siječnja, oko ponoći, uredbu prema kojoj je deset dana kasnije na snagu trebala stupiti njezina odluka kojom se razvodnjava zakon protiv korupcije, u zemlji koja se smatra najkorumpiranijom u Evropskoj uniji. Odlukom, koja nije prošla kroz parlamentarnu proceduru, dekriminalizira se zloupotreba ovlasti ako je iznos za koji je oštećen javni proračun manji od 44.000 eura. Time bi se vladinim dužnosnicima i drugim osobama osuđenima za korupciju omogućilo da izađu iz zatvora i očiste svoje kriminalne dosjee pod uvjetom da šteta koju su počinili nije veća od propisane, pa se procjenjuje da bi iz zatvora odmah izašlo njih oko 2500. Prema informacijama Nacionalnog antikorupcijskog direktorata (DNA), dekret bi utjecao na ‘velik’ dio od 2151 sudskog procesa koji se trenutno vode pred rumunjskim sudovima, a neke bi trebalo odmah odbaciti.

Osim što je država s najvećim indeksom percepcije korupcije u EU-u, Rumunjska je i druga najsiromašnija članica Unije. Prema podacima Eurostata, polovica od oko 20 milijuna njezinih stanovnika živi na selu, a u kategoriju siromašnih spada gotovo 40 posto stanovnika ruralnih zajednica. Jednaki postotak domaćinstava nema vodovod i kanalizaciju, a mortalitet dojenčadi s osmero beba na tisuću stanovnika dvostruko je veći od prosjeka EU-a. Rumunjski građani izrazito su svjesni da je upravo korupcija jedan od glavnih razloga njihovog siromaštva jer već desetljećima gledaju kako se bezočno krčme javna sredstva, a nacionalna bogatstva uništavaju u kriminalnim privatizacijama. Korupcija je prilikom ulaska Rumunjske u EU bila toliko raširena da je borba protiv nje bila jedan od uvjeta za članstvo, a monitoring je nastavljen i nakon pristupanja.

Svijest o važnosti borbe protiv korupcije bila je tolika da je ministrica pravosuđa u to vrijeme Monica Macovei postala nacionalna heroina. U zemlji s jakim antikomunističkim sentimentom njezina lustracija pravosudnog sustava, iz kojeg su izbačeni suradnici bivše tajne službe Securitate, dočekana je s odobravanjem, a DNA je započela žestoki progon korupcije u redovima državne administracije, progon koji ni u jednom trenutku nije oslabio, ali ni iskorijenio korupciju. DNA, koju danas vodi glavna tužiteljica Laura Codruta Kovesi, godišnje provede oko tisuću istraga, pa je tako 2015. na sudovima zbog korupcije završilo 1250 osoba, od čega pet ministara, 16 parlamentarnih zastupnika, pet senatora i 97 gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika.

U takvom kontekstu rumunjski građani vijest o spornom dekretu doživjeli su kao crvenu krpu. Objavljena je u deset sati ujutro prvog veljače, a već do večeri na ulicama Bukurešta bilo je više od 10.000 ljudi. Kako su prosvjedi bujali, počele su stizati i kritike iz inozemstva, od većeg broja članica EU-a, Evropske komisije i američkog State Departmenta, a rumunjski predsjednik Klaus Iohannis najavio je da će od ustavnog suda zatražiti da ispita ustavnost uredbe. Pobunila se čak i nekolicina ministara iz vladajuće socijaldemokratske stranke PSD, a glavna tužiteljica DNA upozorila je da će šteta od sporne odluke biti nepopravljiva. Vlada je, međutim, u početku stala iza uredbe, pravdajući se da je jedina njezina namjera reformirati prenapučeni zatvorski sustav. No proteklog vikenda, kada je pritisak građana na demonstracijama postao neizdrživ, premijer Sorin Grindeanu najavio je opoziv uredbe, ali ne i njezino potpuno odbacivanje već raspravu u parlamentu, kao i sankcije protiv ministra pravosuđa jer je ‘loše iskomunicirao’ najavljene promjene.

Uredbu o dekriminalizaciji korupcije donijela je stranka lijevog centra PSD, koja od prosinca prošle godine vlada u koaliciji s liberalima (ALDE). Oni su na izborima dobili 45 posto glasova, nakon godinu dana privremene tehnokratske vlade koja je imenovana nakon ostavke tadašnjeg premijera Victora Ponte, također socijaldemokrata. Ponta, koji je tijekom svog mandata pokušao uvesti zakon o ‘super-imunitetu’ državnih dužnosnika, ostavku je podnio u listopadu 2015., nakon što su mu se nagomilale optužbe za plagiranje doktorata, nepotizam, falsificiranje dokumenata, izbjegavanje plaćanja poreza, pranje novca i na koncu odgovornost za požar u bukureštanskom noćnom klubu u kojemu je poginulo 64 ljudi.

Sadašnji premijer Sorin Grindeanu imenovan je 31. prosinca prošle godine, no sponzor dekreta bio je vođa socijaldemokrata Liviu Dragnea. Njega se smatra de facto šefom države, ali to nije mogao postati i formalno jer je ga se, uz već donesenu osuđujuću presudu za krađu glasova na izborima 2012., istražuje i zbog prevare u kojoj je državu oštetio za 24.000 eura.

Dragnea je jedan od najmoćnijih ljudi koji je mogao direktno profitirati od donošenja dekreta o korupciji, a kada su mu prosvjedi stali mrsiti planove da se dočepa premijerske fotelje, optužio je predsjednika Iohannisa za orkestriranje sporadičnog nasilja koje se događalo za vrijeme demonstracija. Optužio ga je za pokušaj državnog udara i sabotiranje vladinog programa kojemu je cilj povećanje plaća i smanjivanje siromaštva, kao i za kontroliranje tajnih službi i Antikorupcijskog direktorata, koji PSD proganja više nego ostale stranke. S druge strane, iako se promovira kao borac protiv korupcije, Iohannis je također istraživan zbog zloupotrebe položaja, nezakonitog prisvajanja denacionalizirane zgrade u rodnom Sibiuu, gdje je bio gradonačelnik, no državno odvjetništvo taj je slučaj odbacilo 2003.

Rumunjska novinarka Claudia Ciobanu ‘Novostima’ je rekla da ni sama DNA nije bez mane, pa je često na meti kritika zbog pretjeranog oslanjanja na sumnjive dokaze tajnih službi, koje su politizirane, te prebrzog donošenja velikog broja osuđujućih presuda, što dovodi u pitanje poštivanje pravne procedure. Ciobanu kaže da DNA svakako traži više javnog nadzora, ali napominje i da je ‘vlada uoči donošenja dekreta provodila intenzivnu medijsku kampanju protiv te agencije, a prosvjednike optuživala da su Soroševi plaćenici’. Ponašanje vladajućeg PSD-a Claudiju Ciobanu, koja trenutno živi u Poljskoj, podsjeća na prve mjesece desno-populističke vladavine poljske stranke Pravo i pravda, koja je ustavne promjene također donosila kasno navečer, a sve kritičare optuživala da žele sabotirati njezine reforme za socijalnu pravdu.

Na klasnu dimenziju protesta osvrnuo se i Florin Poenaru, urednik lijevog portala Critic Atac, koji piše da je ‘mobilizacija protiv vlade ujedno i mobilizacija protiv njezinih ekonomskih politika’. Socijaldemokrati, naime, namjeravaju povećati minimalne plaće i penzije, kao i socijalna davanja općenito, za čije bi se financiranje sredstva trebala nadoknaditi povećanjem poreza za bogate i za korporacije. Poenaru navodi da su zaposlenici bukureštanskih privatnih kompanija ‘dobili slobodne dane kako bi noću mogli protestirati’, a korporativni mediji prihvatili zahtjev prosvjednika za ostavkom cijele vlade upravo zato da bi sabotirali njezin socijalno usmjeren ekonomski program.

Claudia Ciobanu potvrđuje da u prosvjedu postoji element pokušaja predsjednika Iohannisa i desnice za sabotiranjem socijalnih programa PSD-a, ali napominje da su prosvjednici heterogena skupina u kojoj ima i priličan broj onih koji su svjesni da desnica pokušava manipulirati prosvjedima i koji ne žele dozvoliti da ih opozicija zloupotrijebi. Ona kaže da je ‘najveća vrijednost protesta, koja se donekle gubi u ovakvoj analizi, to što su pokazali da se vlada istinski boji moći svojih građana’.

1/1