>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Mirna Jasić

Eugen Jakovčić Dežurni krivci

Aktivist Documente: Djeca ubijenih na Ovčari postaju izdajnici, a mi smo idealni za liječenje frustracija zapuštenog i korumpiranog društva

Kako komentirate izjavu Đure Glogoškog, predsjednika Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine, koji je rekao da ‘prepuštanjem uređivanja popisa civilnih žrtava jednoj udruzi otvara velika mogućnost manipulacije u smjeru davanja prava pripadnicima agresorske vojske', čime je prozvao Documentu?

Na tu izjavu gospodina Glogoškog promptno smo reagirali priopćenjem, prepoznajući odmah adresu na koju je ista odaslana, te smo naglasili da nikada na sebe nismo preuzeli, niti imamo namjeru to učiniti, izradu Registra civilnih žrtava Domovinskoga rata. Kao organizacija koja se godinama sustavno bavi prikupljanjem dokumenata i podataka o svim poginulim, ubijenim i nestalim ljudima za vrijeme rata, Documenta je pozvana na sudjelovanje u Radnoj skupini Ministarstva branitelja, a koja za cilj ima i izradu Registra civilnih žrtava rata. Registar civilnih žrtava je bio i ostaje obvezom državnih institucija, a ne organizacija civilnog društva poput Documente.

Ono što mi radimo već nekoliko godina i što je jedan od naših ključnih misija zbog koje smo i prije 10 godina osnovani jest istraživanje ljudskih gubitaka u Republici Hrvatskoj, to jest pokušaj objektivnog utvrđivanja poimeničnog popisa svih hrvatskih građana koji su izgubili život u ratu ili se još uvijek vode kao nestali. Pri tom se koristimo svim dostupnim relevantnim izvorima koji sadrže podatke o ljudima koji su u ratu stradali, što uključuje intervjue s obiteljima žrtava, izvode iz matičnih knjiga rođenih i umrlih, fotografije spomenika, knjige i publikacije braniteljskih udruga, različite znanstvene publikacije, razne dokumente institucija RH, različite medijske izvore, ali i izvore sa srpske strane. Prema našim metodološkim kriterijima, za svaku informaciju s kojom javno izlazimo tražimo provjeru iz tri neovisna izvora te za svaki izvor radimo evaluaciju valjanosti tog izvora u usporedbi s drugim izvorima koji su dostupni.

I nedavno je Documenta prozvana u kolumni Zvonimira Despota u Večernjem listu pod naslovom 'Jesu li temelji države na Domovinskom ratu ili Documenti?'. Zbog čega toliki napadi na Documentu?

Zvonimir Despot se svrstava u onu vrstu novinara koji izmišljaju klevete i to prodaju pod ‘investigativno novinarstvo’, kako bi poduprli unaprijed postavljene teze. Kako tu argumenti i činjenice ne igraju ulogu, diskusija s nekim kome je cilj kleveta nema puno smisla. Ali na njegovo retoričko pitanje iz naslova kolumne, nad čijom se vlastitom formulacijom on sam zgražava odgovorili smo, također, kroz priopćenje, koje je objavljeno u ‘Večernjem listu’, u kojem smo istaknuli kako zaista mislimo da Hrvatsku treba graditi na sličnim idejama i sa sličnim vizijama koje su aktivisti imali kada su osnivali Documentu prije deset godina. Ne znam što je sporno u tome da temelji Hrvatske, što mi zastupamo, trebaju biti ravnopravnost svih građana, nezavisno i nepristrano pravosuđe, obrazovanje koje će poticati kritično mišljenje, a ne propisivati nedodirljive istine, trajna orijentiranost prema ciljevima kao što su smanjenje socijalne isključenosti i unapređenje socijalnih prava i, dugoročno, pretvaranje ovog dijela Europe, gdje su ratovi u 20. stoljeću počeli i završili, u područje mira i suradnje.

Kao što vidite u odgovoru na prethodna dva pitanja, svi ti napadi predstavljaju idealan prostor da putem argumenata ipak gradimo kakav takav javni dijalog o ratu razbijajući tako propisan istine o onome što nam se događalo u proteklih dvadesetak godina. Dramatičnost trenutka u kojem živimo leži samo u činjenici što je uslijed lošeg rada aktualne SDP-ove vlade desnica, to jest HDZ nanjušio vlast pa u toj nestrpljivosti savjetnici najednom postaju nepodobni, djeca ubijenih na Ovčari izdajnici, a mi smo ionako uvijek tu, dežurni krivci, idealni za liječenje svih društvenih frustracija jednog zapuštenog, na svim razinama korumpiranog društva.

Kako se kao organizacija nosite s napadima?

- Kroz neke brojke u vezi samo jednog od naših programa, dokumentacijsko - istraživačkog, pokušat ću odgovoriti kako se nosimo kao organizacija sa svim ovim napadima. U razdoblju od siječnja 2009. do rujna 2014. godine terenskim radom u okviru istraživanja ‘Ljudskih gubitaka u Hrvatskoj '91. - '95.’ pokriven je najveći dio ratom pogođenih područja RH, uz izuzetak područja bivše općine Karlovac te većeg dijela Like i Dalmacije. Istraživački tim je ukupno na terenu proveo preko 2.100 radnih dana, a kao rezultat terenskog rada do sada je intervjuirano 6.128 članova obitelji i poznanika žrtava rata (poginulih i nestalih građana) te je sa svakim od svjedoka ispunjen upitnik s osnovnim identifikacijskim podacima i okolnostima stradanja svake pojedine žrtve. Pored samih intervjua, prikupljeno je 24.500 dokumenata o žrtvama (rodni i smrtni listovi, osobni dokumenti, osmrtnice, fotografije žrtava, fotografije nadgrobnih spomenika, fotografije lokacija zločina, obdukcijski nalazi, knjige i publikacije...) te je više od 22.000 dokumenata digitalizirano i uneseno u bazu podataka. Na osnovu obavljenih intervjua i drugih relevantnih izvora, do sada je u bazi podataka Documente evidentirano 10.577 žrtava (poginulih i nestalih građana RH).

1/1