Novosti

Društvo

Europska komisija traži kazneno sankcioniranje govora mržnje

Akcijskim planom EU-a za antirasizam inzistira se od država članica da kriminaliziraju javno poticanje na nasilje ili mržnju na temelju boje kože, vjere, podrijetla te nacionalnog, rasnog ili etničkog podrijetla, uključujući djela koja su počinjena na internetu

Large rasizam

(foto Luka Klun/PIXSELL)

Europska komisija (EK) objavila je prošli mjesec Akcijski plan Europske unije za antirasizam za razdoblje 2020.–2025. U iscrpnoj analizi navodi se da je Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) provela čitav niz istraživanja koja upućuju na visoku razinu diskriminacije u zemljama EU-a. U analizi je utvrđeno u kojim područjima života je rasna diskriminacija najprisutnija i prema kojima će biti usmjereno djelovanje ovog akcijskog plana.

Također, EK podsjeća da se Okvirnom odlukom od država članica zahtijeva da kriminaliziraju javno poticanje na nasilje ili mržnju na temelju boje kože, vjere, podrijetla te nacionalnog, rasnog ili etničkog podrijetla, uključujući djela koja su počinjena na internetu. Nadalje, govori se da je cilj Okvirne odluke o suzbijanju rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima osigurati da se ozbiljni oblici rasizma i ksenofobije kažnjavaju učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim kaznenim sankcijama u cijelom EU-u. Učinkovita provedba tog instrumenta ključna je kako bi se na govor mržnje i zločine iz mržnje pružio učinkovit kaznenopravni odgovor te da se žrtve zločina prepoznaju i da im se pruži djelotvoran pravni lijek.

Poboljšati zakonsku regulativu

“Zbog strukturnog rasizma građani se i dalje suočavaju s preprekama isključivo zbog svojeg rasnog ili etničkog podrijetla. Žrtve rasizma svakodnevno osjećaju njegovo breme u pristupu radnim mjestima, zdravstvenoj skrbi, stanovanju, financiranju ili obrazovanju, a izložene su i nasilju”, stoji u izvještaju.

Iz EK navode kako je zakonska regulativa najvažnija prilikom borbe protiv rasizma te da njihov akcijski plan uključuje “sveobuhvatnu procjenu postojećeg pravnog okvira kako bi pronašla način da se poboljša njegova provedba te utvrdi je li i on dalje svrsishodan i postoje li u njemu eventualni nedostaci koje treba ukloniti”. Nadalje se navodi kako će EK sljedeće godine izvijestiti o primjeni Direktive o rasnoj jednakosti te će do 2022. godine poduzeti eventualne daljnje zakonodavne mjere.

Osim toga, EK navodi kako po pitanju nacionalnih planova, potiče sve države članice da izrade i donesu nacionalne akcijske planove protiv rasizma i rasne diskriminacije. “Akcijski planovi mogu služiti kao putokazi za rad na suzbijanju rasizma u nacionalnom kontekstu, ali i kao alati za razmjenu primjera dobre prakse među državama članicama”, navodi se u izvještaju.

Osim toga, EK će imenovati koordinatora za antirasizam. Koordinator će blisko surađivati s osobama manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla i EK prenositi njihove probleme. Surađivat će s državama članicama, Europskim parlamentom, civilnim društvom i akademskom zajednicom na jačanju odgovora politika u području antirasizma te udružiti snage sa službama Komisije u provedbi politike Komisije za sprečavanje i suzbijanje rasizma. “Zajedničkim radom postići ćemo EU u kojem nema rasizma”, poručili su iz EK.

Diskriminacija na tržištu rada

U planu stoji da je diskriminacija na tržištu rada problematična ne samo pri traženju posla, nego i na samom poslu: gotovo četvrtina, 22% ispitanika, izjavilo je da se osjeća diskriminirano na radnome mjestu zbog svojeg etničkog ili imigrantskog podrijetla. Razlozi za diskriminaciju pri traženju stana ili kuće za najam ili kupnju bili su ime i prezime (44%), zatim boja kože ili fizički izgled (40%) te državljanstvo (22 %). Zbog toga se navodi kako će EK poduzeti mjere za znatno poboljšanje raznolikosti svojih zaposlenika kako bi svima pružili jednake mogućnosti za napredovanje i ostvarivanje doprinosa u radnom okruženju te kako su ljudi azijskog i afričkog podrijetla, muslimani, Židovi i Romi izloženi netoleranciji, no da postoje i drugi oblici rasizma koji se temelje na nesvjesnoj pristranosti, a neki su povezani s vjerom i uvjerenjem.

Kad je riječ o pristupu robi i uslugama, Romi (28%) i stanovnici sjevernoafričkog podrijetla (27%) bili su suočeni s najvećom razinom diskriminacije. Rasna diskriminacija bila je manje česta u zdravstvenoj skrbi (3% prošle godine), no uz velike razlike među različitim skupinama: diskriminacija je bila najveća prema Romima (8%), čije je očekivani životni vijek ujedno i kraći u usporedbi s općom populacijom.

Podaci iz istraživanja pokazuju i da rasni razlozi utječu na vjerojatnost da će određenu osobu zaustaviti policija. Od 14% ispitanika koji su izjavili da ih je tijekom prošle godine zaustavila policija, njih 40% smatra da je razlog zadnjeg zaustavljanja povezan s njihovim etničkim ili imigrantskim podrijetlom.

Ukupno 3% ispitanika izjavilo je da je u protekloj godini doživjelo rasističko nasilje, a 24% ispitanika da je bilo izloženo rasističkom uznemiravanju. Gotovo polovina (47%) židovskih ispitanika strahuje da bi mogla postati žrtvom antisemitskog verbalnog vrijeđanja ili uznemiravanja, a više od trećine (40%) strahuje od fizičkog napada na javnim prostorima. Međutim, nasilje i uznemiravanje potaknuti mržnjom često se ne prijavljuju. Podaci iz istraživanja o osobama afričkog podrijetla koje je provela agencija FRA pokazuju na primjer da gotovo dvije trećine (64%) žrtava rasističkog nasilja nije policiji ni bilo kojoj drugoj organizaciji ili službi prijavilo najnoviji incident kojem su bile izložene.

Zabrana rasističkih simbola

Nedovoljno prijavljivanje zločina iz mržnje rasističkog motiva ozbiljna je prepreka izvršavanju zakonodavstva i donošenju politika. Što se tiče sigurnosti i zaštite, neke države članice poduzele su mjere za zabranu rasističkih skupina i njihovih simbola, često u okviru zakonodavstva za suzbijanje zločina iz mržnje, govora mržnje ili terorizma, ili su uvele kaznene sankcije za djela povezana s poricanjem zločina protiv čovječnosti i/ili nacističkog i fašističkog razdoblja te propagandom terorističkih skupina.

Komisija će surađivati s državama članicama kako bi se produbilo zajedničko shvaćanje načina na koji se može pristupiti suzbijanju nasilnih ekstremističkih skupina. To uključuje popisivanje nacionalnih odgovora na nasilni ekstremizam koje će se predstaviti relevantnim radnim skupinama Vijeća u novembru 2020. U suradnji s državama članicama nastavit će se rad na utvrđivanju nedostataka, najbolje prakse i preporuka u području suzbijanja nasilnog ekstremizma, koji će se predstaviti početkom 2021, navodi se u akcijskom planu.

Europska komisija će u narednih pet godina u suradnji s medijima, civilnim društvom i predstavnicima osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla poduzeti niz mjera u cilju suzbijanja rasnih i etničkih stereotipa, pokrenuti mjere za poticanje dosljednog pristupa prikupljanju podataka o ravnopravnosti, prvenstveno kada je riječ o podacima raščlanjenima prema rasnom ili etničkom podrijetlu. Osim toga, komisija poziva države članice da aktivno rade na suzbijanju rasnih i etničkih stereotipa posredstvom medija, obrazovanja, kulture i sporta, i da poboljšaju prikupljanje podataka raščlanjenih prema rasnom ili etničkom podrijetlu.

Navodi se da lokalne vlasti imaju mnogo iskustva u razvoju učinkovitih strategija za suzbijanje rasizma i izgradnji mreža i da će Komisija nastaviti pružati potporu takvim programima i mrežama.

U akcijskom planu EU-a za antirasizam ističe se da će Komisija imenovati koordinatora za antirasizam koji će blisko surađivati s osobama manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla i Komisiji prenositi njihove problem, surađivat će s državama članicama, Europskim parlamentom, civilnim društvom i akademskom zajednicom na jačanju odgovora politika u području antirasizma. Osim toga, koordinator će udružiti snage sa službama Komisije u provedbi politike Komisije za sprečavanje i suzbijanje rasizma.

Uočeno je da borba protiv rasizma u EU-u zahtijeva najveću političku pozornost. Komisija će stoga organizirati sastanak na vrhu protiv rasizma uz sudjelovanje institucija EU-a, država članica, civilnog društva, tijela za ravnopravnost i lokalnih organizacija. Sastanak na vrhu organizirat će se oko Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije 21. ožujka 2021. i Komisija će svake godine obilježiti taj dan.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više