Novosti

Politika

Evropljanke i Evropljani

Koliko bi građanima srpske nacionalnosti bilo važno da se njihov glas čuje u najvažnijem tijelu EU-a ne treba naglašavati. Dovoljno je pogledati izlaganja europarlamentaraca iz Hrvatske pa zaključiti da na probleme Srba iz Hrvatske nisu trošili vrijeme

Blmblu9xwxsk23wvu9mafgij7z4

SDSS će kroz kampanju biti usmjeren prema svim građanima (foto Nenad Jovanović)

Pod sloganom ‘Europa je i Evropa’ Samostalna demokratska srpska stranka prvi put izlazi na izbore za Evropski parlament. Na listi SDSS-a je pet žena i sedam muškaraca, a pažnju medija izazvali su čim su je predali Državnom izbornom povjerenstvu, jer je među njima učenica trećeg razreda jedne od riječkih srednjih škola, Aleksandra Ratković, ujedno i tajnica riječkog ogranka SDSS-a. Na predstavljanju kandidatkinja i kandidata pred medijima predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac našalio se rekavši kako će Ratković braniti njihovu listu jer se kao golmanica bavi ženskim vaterpolom, pa će znati obraniti sve udarce i potopiti protivnike.

Pupovac, koji se na koalicijskoj SDP-ovoj listi natjecao na izborima za Evropski parlament 2012., kada je osvojio više od 26.000 glasova i kada mu je mandat izmakao za samo njih nekoliko stotina, nada se odlasku u Brisel jednog od kandidata s liste SDSS-a. Predstavljajući kandidatkinje i kandidate, naglasio je da bi takav rasplet koristio cijeloj Hrvatskoj – Srbima i Hrvatima – te da očekuje glasove ljudi svih nacionalnosti koji podržavaju njegovu politiku.

Prema Pupovčevom mišljenju, jako je važno da Hrvatska pokaže da najveća manjina u zemlji ima svog zastupnika u EU parlamentu, a koliko bi građanima srpske nacionalnosti bilo važno da se njihov glas čuje u najvažnijem tijelu Evropske unije, ne treba posebno naglašavati. Dovoljno je pogledati izlaganja evropskih parlamentaraca iz Hrvatske do sada kako bi se zaključilo da u prošlom sazivu problemi Srba iz Hrvatske nisu percipirani kao nešto na što bi trebalo trošiti vrijeme.

Milorada Pupovca, koji je prvi na listi, slijedi ugledni profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Dejan Jović. Riječ je o jedinom kandidatu koji nije član stranke, a zanimljivo je da sam Jović rado ističe da se u nacionalnom smislu smatra Srbinom, ali i Hrvatom. Njegova majka je hrvatske nacionalnosti i on smatra da bi to glasači trebali prepoznati kao prednost. Jović je stručnjak za vanjsku politiku, bivši glavni analitičar Ive Josipovića dok je ovaj obnašao dužnost predsjednika Republike. Na predstavljanju liste poručio je da će se zalagati za sve one koji se u Hrvatskoj osjećaju zapostavljenima i obespravljenima: ‘To je test stvarnih evropskih vrijednosti. Teško je biti Evropljanin samo izvan zemlje, a ne istovremeno i unutar zemlje.’ Naglasio je da će poruke koje će lista SDSS-a slati tokom kampanje biti usmjerene prema svim građanima i da je ovo ‘prilika da za listu, na kojoj su ljudi koji ne bježe od svog identiteta, glasaju svi’.

Saborska zastupnica Dragana Jeckov treća je na listi. Birači je najbolje poznaju kao zastupnicu SDSS-a u Saboru, gdje se posebno zalaže za prava žena. Česta tema njenih izlaganja su problemi vezani uz obrazovanje, gdje pokušava natjerati političare na vlasti da počnu poštivati hrvatske zakone pa da i Srbima dozvole registraciju škola, kao što se to dozvoljava drugim nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj. Iza Jeckov na listi je načelnik Općine Erdut i potpredsjednik SDSS-a Jugoslav Vesić. U SDSS-u je od osnutka, otac je troje djece i predsjednik općine desetak godina. Na nedavnim izborima za Vijeća mjesnih odbora u Općini Erdut SDSS-ova lista je osvojila 17 od 22 moguća mjesta.

Ugledni pravnik, svojevremeno pomoćnik ministra uprave Arsena Bauka, a danas saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević, nalazi se na petom mjestu. Miloševića je kroz njegove nastupe u Saboru upoznao širok krug glasača. Godinama je radio u pravnom odjelu Srpskog narodnog vijeća: teško je pronaći osobu koja bolje poznaje zakone koji se tiču manjinskih prava i ukupnu problematiku srpske nacionalne manjine, od pitanja povratka, stanarskih prava, stambenog zbrinjavanja, do kršenja ljudskih prava, nasilja i ostalog.

Iza Miloševića na listi je njegova zemljakinja, dožupanica Šibensko-kninske županije, magistra agronomije Anja Šimpraga. Kao dijete prošla je izbjegličku tragediju srpskog naroda 1995. Njena obitelj na svoje se ognjište vratila 1999. godine, među prvima. Tada je imala 12 godina. Njeni stranački kolege kažu da nema kuće u županiji u koju nije ušla, zanimajući se za probleme građana srpske nacionalnosti.

Na listi je sedmi, ali u Krnjaku prvi. Riječ je o još jednom potpredsjedniku SDSS-a i načelniku Općine Krnjak Dejanu Mihajloviću. Ima 39 godina i po struci je prometni inženjer. Od njega se, kao predsjednika DVD-a Debela kosa, očekuje da ugasi svaki požar koji će politički protivnici paliti u kampanji.

Osma na listi je Mirjana Oluić iz Siska. Kći je nezaboravnog paroha Petra Oluića, velikog ekumenista i čovjeka koji je bio uz svoj narod u njegovom najtežem ratnom periodu u jesen 1991., kada je velik broj Srba ubijen. Mirjana Oluić predsjednica je Aktiva žena SDSS-a. Borkinja je za ženska prava, koja su građankama srpske nacionalnosti, pogotovo onima koje žive u ruralnim krajevima, još više ugrožena.

Dogradonačelnik Pakraca Nikola Ivanović deveti je na SDSS-ovoj listi. Kao dijete također je preživi rat i izbjeglištvo. Nakon povratka uključio se u rad srpskih organizacija kako bi pomogao svojim sunarodnjacima na pakračkom području, gdje rat u mnogim glavama još uvijek traje.

Tatjana Vukobratović Spasojević deseta je na listi. Riječ je o pravnici čija je obitelj morala napustiti Zagreb 1991. Pravni fakultet završila je u Beogradu. Po povratku u Hrvatsku uključila se u rad SNV-a, gdje je godinama vodila pravnu službu pa je i njoj, kao i Borisu Miloševiću, jako dobro poznat svaki problem s kojim se Srbi u Hrvatskoj susreću. Danas je na dužnosti zamjenice državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Aleksandra Ratković s 11. mjesta poručuje kako nije tu samo za ukras. Svojim političkim angažmanom želi poručiti mladima da se ne boje i srame svog identiteta, nego da se uključe u politički život ponositi na svoje porijeklo i svoju domovinu.

Predsjednik ZVO-a, Srđan Jeremić iz Borova, ekonomist je po struci. Fakultet je završio u Novom Sadu. Radio je u tvornici Borovo d.d. Član je brojnih srpskih udruženja i odličan poznavatelj problema srpske nacionalne manjine na istoku Hrvatske, u kraju koji je najviše stradao u ratu.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više