>

novosti logo

Kultura Kultura

Filmski odjeci turbulentnih zbivanja

Petnaesti Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox (od 24. veljače do 3. ožujka): ‘Na festivalu nema velikih tema kao što su rat na Bliskom istoku ili emigrantska kriza, njima se bavimo kroz posljedice i odjeke. Autori su mladi ljudi koji govore o sebi i svojim iskustvima u društvu u kojem žive, a ta slika nije nimalo optimistična’, kaže Nenad Puhovski

Na 15. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox, koji će se od 24. veljače do 3. ožujka održati u kinu Kaptol Boutique Cinema, moći će se pogledati 104 dokumentarna filma u 16 programa, uz brojna predavanja, razgovore s autorima i koncerte. Nakon odgledanih 1.700 filmova, selektori su u natjecateljski program ovogodišnjeg ZagrebDoxa uvrstili 19 ostvarenja u međunarodnu konkurenciju, a 18 u regionalnu.

- Ove godine slavimo 15 godina festivala tokom kojih smo prikazali 2.020 filmova koje je gledalo ukupno 290.000 ljudi, što je statistički skoro pola Zagreba - rekao nam je direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski.

- Važan nam je blagi rast festivala: pokušavamo biti sve bolji, a ne sve veći, dok nam je uspjeh što danas možemo dobiti svaki film koji hoćemo, ako ga možemo platiti. Ove godine bit će prikazan velik broj filmova koji se natječu za Oscara i druge nagrade ili su ih već dobili. Tako je film ‘U procijepu’ (‘Minding the Gap’) Binga Liua u godinu dana dobio 51 nagradu. Prikazujemo najbolje od svjetske produkcije, ali i male filmove koje nikad ne bih vidio da nemaju aureolu prikazivanja na značajnim festivalima, iako njihovi autori imaju što za reći. Ove je godine u natjecateljskom programu 50 posto autora mlađe od 35 godina. Želimo poduprijeti mladu generaciju prikazujući njihove filmove jer je to budućnost dokumentarca i budućnost festivala - dodao je Puhovski.

Svake se godine uz redovite programe osmisli i neki novi prateći, tako da cifru od 16 programa nemaju ni brojni veći i bogatiji festivali. Ove su godine pripremljena tri programa, od kojih prvi, ‘Ljubav i moda’, modu stavlja u društveni kontekst, a okuplja filmove ‘Proslava’ o Yvesu Saint-Laurentu, ‘Westwood: pankerica, ikona, aktivistkinja’ o čuvenoj dizajnerici Vivienne Westwood i ‘Žuto je zabranjeno’ o mladoj kineskoj dizajnerici koja se pokušava probiti u svjetsku ligu modnih dizajnera. Drugi program, ‘Poznati o poznatima’, čine filmovi poznatih redatelja o poznatim ličnostima: film Emira Kusturice ‘El Pepe, jedan uzvišeni život’ o urugvajskom predsjedniku Joseu Mujici, film Eugenea Jareckog ‘Kralj’ o ostavštini Elvisa Presleyja, ‘Papa Franjo, čovjek od riječi’ Wima Wendersa, ‘Susret s Gorbačovom’ Wernera Herzoga i ‘U potrazi za Bergmanom’ Margarethe von Trotta koji govori o utjecaju koji je veliki švedski redatelj imao na autoricu. Treću cjelinu, ‘Slow Dox’, čine filmovi za polagano uživanje, ali ne predugog trajanja.

Premda mu je, kao i uvijek, teško izdvojiti pojedine naslove, Puhovski spominje neke od njih, kao što je nagrađivani ‘U procijepu’ o prijateljstvu mladih ljudi različitog porijekla, ali s istom strasti prema skateboardu, koji odrastaju u današnjoj Americi. Britanski film ‘Crna ovca’ (‘Black Sheep’) Eda Perkinsa kroz neugodna iskustva jednog zlostavljanog mladića govori o aktualnim pitanjima rase i identiteta, dok ‘Summa’ Andreja Kutsile tematizira druženje dvoje umjetnika, Bjeloruskinje i Poljaka 40-ak godina starijeg od nje. Među regionalnim filmovima direktor festivala izdvaja svjetsku premijeru djela ‘U ime Republike Hrvatske’ Gorana Devića o sudbini političkog aktivista Marka Franciškovića kojeg šalju u psihijatrijsku bolnicu, ‘IKEA for YU’ o nasljeđu jugoslavenskih ideja preko sudbine autorica Marije Ratković Vidaković koja s porodicom odlazi u Švedsku i Dinke Radonić, ‘Taurunum Boy’ Dušana Grubina i Jelene Maksimović o odrastanju ‘opasnih’ mladih ljudi u Zemunu, njihovim zabavnim danima i jednostavnim snovima, te slovenski film ‘Koliko se voliš?’ Nine Blažin o mladoj beskućnici i narkomanki čiji je partner u zatvoru i njenim planovima za budućnost.

Na pitanje postoji li neka nit vodilja za odabrane filmove, Puhovski ističe da je ZagrebDox mnogo širi od drugih festivala.

- Publici treba ponuditi raznolikost. Autori filmova iz međunarodnog programa mladi su ljudi koji govore o sebi i svojim iskustvima u društvu u kojem žive. To nisu aktivistički ili filmovi orijentirani na promjene u društvu, već žele pokazati kakve posljedice ima današnje društvo na ljude koji u njemu žive, a slika nije nimalo optimistična, bez obzira na to jesu li protagonisti iz SAD-a ili Evrope. U svakom slučaju, na festivalu nema velikih tema kao što su rat na Bliskom istoku ili emigrantska kriza, njima se bavimo kroz posljedice i odjeke, kao što je film ‘Četiri vjetra’ Michela Toesce o farmeru koji je svoje imanje dao na korištenje imigrantima i bori se za njihova prava, ili ‘Na njezinim plećima’ Alexandrie Bombach o posljedicama ratova na Bliskom istoku. Moglo bi se reći da je fokus ove godine na filmovima koji govore o posljedicama turbulentnih zbivanja o kojima je bilo riječi na prethodnim festivalima - kazao je Puhovski.

Prošlogodišnja regionalna produkcija bila je manja, pomalo i zbog promjena koje se dešavaju u HAVC-u i Filmskom centru Srbije, pa je i žetva nešto skromnija. Što se hrvatskih filmova tiče, uz one u konkurenciji Puhovski izdvaja ‘Srbenku’ koja će biti prikazana na autorskoj večeri Nebojše Slijepčevića, koji je predsjednik međunarodnog žirija ZagrebDoxa, te filmove studenata zagrebačke Akademije u tradicionalnom ‘ADU Doxu’. Spominje i film ‘Kameni govornici’ Igora Drljače koji se na tužno-ironičan način bavi današnjom situacijom u BiH i prati kako se neke stvari koje su pojedinim etnicitetima bile užasno važne, kao što su Međugorje, Andrićgrad ili ‘piramide’ u Visokom, sada pretvaraju u turističke atrakcije.

Film Mladena Kovačevića ‘4 godine u 10 minuta’ je intimni prikaz nesvakidašnjeg putovanja i avanture prvog srpskog alpinista koji se popeo na Mount Everest. Načinjen je od slučajno pronađenog amaterskog videomaterijala i tekstova iz dnevnika protagonista koji su otkriveni nakon 17 godina.

Iz ovogodišnjeg ‘Kontroverznog Doxa’ Puhovski izdvaja film ‘Umjetnik i perverznjak’ Beatrice Behn i Renea Gebhardta o sadomazo odnosu istaknutog suvremenog njemačkog kompozitora i njegove supruge, dok izraelski film ‘Prazna soba’ priča o roditeljima poginulog vojnika koji su odlučili izdvojiti sinovu spermu i traže dozvolu za umjetnu oplodnju kako bi imali unuka, što je u svjetskim razmjerima još uvijek pravna kontroverza. Tu je i ‘Bijela desnica: susresti neprijatelja’ čija autorica, muslimanka Deeyah Khan, priča o svojim susretima s američkim rasistima i suprematistima.

- Naravno, neki će tražiti kontroverze u Devićevom filmu, u djelu Tomislava Žaje ‘Susjedi’ o duševnim bolesnicima koje puštaju na slobodu nakon godina i godina provedenih u psihijatrijskim klinikama ili u činjenici uvrštavanja filma Emira Kusturice na repertoar, odnosno sjećanju na Jugoslaviju u ostvarenju ‘IKEA for YU’. Naš posao je da prikažemo filmove, a stvar je publike za što će se odlučiti - kaže Puhovski.

- Drugdje festivalsku publiku većinom čine profesionalci i studenti akademije, uglavnom mladi ljudi, dok Dox ima raspon publike od 17 do 77 godina. Ljudi na filmove dolaze iz škole, s posla, ima i dosta umirovljenika, dolaze zbog tema koje ih zanimaju i o kojima raspravljaju nakon projekcija, a mi ih pokušavamo izabrati da budu zanimljive što širem krugu ljudi - zaključio je Puhovski.

Pored programa namijenjenih publici, bit će održan i tradicionalni ‘ZagrebDox Pro’ namijenjen profesionalcima, na kojem će biti predstavljeno 12 dokumentarnih projekata u različitim fazama razvoja i produkcije iz 12 zemalja te održana majstorska predavanja Želimira Žilnika i Sergeja Loznice, uz retrospektivu njihovih filmova.

1/1