Novosti

Kultura

Fotogalerija: Potres je poharao banijske crkve

Gotovo sve crkve na Baniji pretrpjele su veliku štetu, a neke će morati biti građene iznova, zaključak je drugog zimskog putovanja suradnika Arhiva Srba u Hrvatskoj, poduzetog s ciljem da se utvrdi oštećenje kulturnih dobara u potresu

Suradnici Arhiva Srba u Hrvatskoj 6. januara nastavili su obilazak objekata srpske i pravoslavne kulturne baštine na području Banije koje je ugroženo nedavnim potresom. U prvom navratu obišli su parohijski dom u Petrinji, crkvu Svetog Nikolaja na petrinjskom groblju, drvena crkva u Majskim Poljanama koja je u potpunosti srušena, kao i druga kulturna dobra u tom kraju, uključujući spomenike NOB-u.

U drugom obilasku prošli smo mjesta u petrinjskoj crkvenoj opštini koja nismo stigli obići tokom prvog obilaska Banije te ona u sastavu kostajničke crkvene opštine pri Karlovačkom arhijerejskom namjesništvu Gornjokarlovačke episkopije.

Kao i na području glinske crkvene opštine i u ostatku petrinjske crkvene opštine, i ovdje je tek manji broj pravoslavnih crkava preživio ratove u prošlom stoljeću, naročito Drugi svjetski rat kada je uništena većina pravoslavnih crkava na Baniji. Prolazeći kroz dvadesetak banijskih sela uvjerili smo se koliko su katastrofične posljedice potresa.

U Blinji, selu koje administrativno pripada gradu Petrinja, obišli smo crkvu Svetog Ilije, sagrađenu 1756. Na zvoniku su vidljive pukotine izazvane potresom. Nije izvjesno u kojoj mjeri ova oštećenja ugrožavaju statiku zvonika. Brod crkve također je pretrpio oštećenja, iako manje izražena nego na zvoniku. Na ovoj, kao i na većini crkava na kojima je krov obnovljen prije nekoliko godina, krovište je prošlo bez oštećenja. Od svih crkava koje smo toga dana posjetili, crkva u Blinji je u najboljem stanju iako je najbliža epicentru potresa.

Crkva Svetih arhangela Mihaila i Gavrila, sagrađena od kamena 1814. kao parohijska crkva, na mjestu nekadašnjeg manastira Komogovina, pretrpjela je ozbiljna oštećenja u potresu. Najupadljivija oštećenja na spoljašnosti crkve uočavaju se na vijencu, koji se dijelom obrušio, i površini između prozora i vijenca. Na apsidi je uočljivo nekoliko vrlo izraženih pukotina. Ozbiljna oštećenja je pretrpio i zvonik, koji i dalje stoji na mjestu. Krov, koji je obnovljen prije desetak godina, u dobro je stanju.

Na crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Mečenčanima, sagrađenoj 1810., naročito je oštećen zvonik kojem prijeti obrušavanje jer je napukao na nekoliko kritičnih mjesta. Stolarija sa prozora na zvoniku pala je i oštetila nedavno obnovljeni krov. Na spoljašnosti broda crkve nisu primjetna veća oštećenja, iako je i brod u dosta lošem stanju bio i prije potresa.

Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice u Donjim Kukuruzarima, sagrađenu 1838., potres je oštetio u tolikoj mjeri da u nju nije sigurno ulaziti niti se zadržavati u njenoj blizini. Naročito je oštećeno pročelje crkve, ispod zvonika, na kome su vidljive vrlo izražene pukotine zbog čega pročelju i zvoniku prijeti obrušavanje. Na brodu crkve, prema oltaru, takođe su primjetne vrlo upadljive pukotine. Crkva u Donjim Kukuruzarima, poput crkve u Mečenčanima, znatno je oštećena u Drugmo svjetskom ratu nakon čega nikad nije bila stručno konzervirana.

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice na brdu Tirol neposredno iznad Kostajnice, sagrađena 1755., jedna je od najstarijih sačuvanih zidanih pravoslavnih crkava na Baniji. Iako je udaljena od epicentra potresa, uz temelje crkve moguće je vidjeti veće količine žbuke koja je otpala tokom potresa što, uz pukotine na fasadi, opominje na moguća ozbiljnija oštećenja. Najupadljivije oštećenje nalazi se iznad južnog ulaza u crkvu, između prozora i vijenca. Na sjevernoj fasadi također su vidljive pukotine između oba prozora i vijenca. Zvonik nije ozbiljnije oštećen dok je krovište ostalo neoštećeno. Pokraj crkve nalazi se Vrelo Male Gospe, izvor pitke vode, iznad kojeg se nalazi kamen na kome je 1833. uklesan ćirilični natpis koji govori o vremenu kada je vrelo obzidano. Ova ploča nije oštećena u potresu.

Svinica je nekad bila jedno od najvećih i najmnogoljudnijih sela na Baniji. U selu su bile podignuta dva hrama: crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, sagrađena sredinom 18. stoljeća, i kapela Prepodobne mati Paraskeve odnosno Svete Petke, sagrađena 1846. Obadvije crkve su zapaljene u Drugom svjetskom ratu.

Crkva Svetog Jovana nije obnavljana nakon što je pretvorena u ruševinu. U nedavnom potresu pala je velika količina kamena iz gornjih zona crkvenih zidina, ali zidine nisu porušene.

Mještani su u dva navrata obnavljali teško oštećenu kapelu Svete Petke, prvo nakon Drugog svjetskog rata i zatim nakon što je crkva teško oštećena 1995. Ova crkvica je jedno od najvažnijih mjesta hodočašća na Baniji, naročito kada je riječ o hodočasnicama, bez razlike vjere. Crkvica Svete Petke, ponos seljana Svinice, pretrpjela je vrlo teška oštećenja prilikom potresa. Na zidovima, pročelju oltaru i zvoniku, svuda su primjetne brojne i vrlo upadljive pukotine. Kapela još uvijek stoji na mjestu, ali postoji velika opasnost od njenog urušavanja. Zahvaljujući mještaninu Branku Jarčeviću uvjerili smo se da je i unutrašnjost crkvice teško oštećena.

Sutradan, 8. januara, posjetili smo Donje Selište pokraj Gline kako bismo ustanovili da li je potres nanio štetu crkvi Svetog arhangela Mihaila, na seoskom groblju. Ova drvena crkva, podignuta 1720., najstariji je preostali hram Srpske pravoslavne crkve na Baniji i jedina je preostala drvena pravoslavna crkva na Baniji, nakon što je nedavni potres uništio drvenu crkvu Vaskrsenja Gospodnjeg u Majskim Poljanama, o čemu smo pisali u prethodnom terenskom izvještaju. Ona je relativno u dobro stanju i nije oštećena potresom.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više