Novosti

Intervju

Franjo Habulin Olujna kavga

Predsjednik SABA RH: U ratu su se dogodili zločini sa svih strana i za naš budući zajednički život korisno je da se kaže tko su odgovorni i reći da to nije bio službeni stav ni jedne politike niti jednog naroda, nego da se radilo o pojedinačnim zločinima i tako ih kvalificirati

M4zqqpeugqoc48uuog6ht4hmw5h

Franjo Habulin (foto Pixsell)

Kako komentirate medijsko izvještavanje sa skupa u Srbu gdje je šačica neofašista dobila veći prostor nego obilježavanje godišnjice ustanka?

To je katastrofa. Ovo što se događa manjinama u Hrvatskoj nije dobro jer trebamo graditi normalan odnos koji je predviđen u našem Ustavu, ali ga moramo pretočiti u praksu. Moramo prevladati rat 90-ih i živjeti u interesu stvaranja boljeg društva u kome će biti dobro, ne samo nama koji smo tu, nego i mladim generacijama koje dolaze. Zato znam da smo u pravu. Ekipa pravaša tjera svoje, siju mržnju i raskol, a mediji puno kumuju tom raspirivanju mržnje i nejedinstva. Njima je do senzacije i hajke ne bi li prodali svoje novine i bili slušani.

Istina je i da ovi drugi imaju novaca jer ih njihovi mentori i šefovi dosta dobro financiraju i usmjeravaju gdje se trebaju pojaviti i što trebaju govoriti. Inače ne bi ni došli.

Kako gledate na prepucavanja oko obilježavanja Oluje?

Ne bi trebalo od toga praviti cirkus; ako se taj dan želi obilježiti, treba to uraditi na jednom mjestu, a to je glavni grad Hrvatske. Postoje brojna mjesta sukoba kad je rat privođen kraju i uspostavljana cjelovitost Hrvatske; to mogu biti Petrinja, Sunja, Karlovac. Zašto bi to morao biti isključivo Knin? Taj dan se može obilježiti u Zagrebu i simbolično reći: evo, obilježili smo taj dan jer smatramo da ga je potrebno obilježiti, tako da ne vidim potrebe za kavgu i sukobe oko mjesta održavanja.

Da li bi u cijeloj priči oko obilježavanja netko trebao reći da je u Oluji i nakon nje došlo do egzodusa i stradanja velikog broja Srba?

U tom ratu bilo je svega i imao je komponente svakog rata koji se događao i događa na kugli zemaljskoj kroz povijest – to su stradanja, to su žrtve, to su poginuli, to je više ili manje prisilna migracija stanovništva. U ratu su se dogodili zločini sa svih strana i za naš budući zajednički život korisno je da se kaže tko su odgovorni i reći da to nije bio službeni stav ni jedne politike niti jednog naroda, nego da se radilo o pojedinačnim zločinima i tako ih kvalificirati. Zatvorimo jednom zauvijek ovu stranicu povijesti.

Intervju

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više