Predložili ste da se konverzija kredita u francima te vraćanje preplaćene glavnice i kamata omoguće i onima koji su kredit otplatili ili su pod ovrhom…
Ukupno je bilo 120.000 kredita u francima, a sad ih se otplaćuje 53.000. Kredite za automobile stavimo na stranu. Velik je broj onih koji su uzeli stambene kredite i koji su najugroženija skupina, bilo da ih još otplaćuju, otplatili su ih ili su pred ovrhom, odnosno ovršeni. Ovi zadnji mogu smatrati da su otplatili kredit, iako im je ostao neki dug. Svima koji kredit više nemaju, bilo da im je ostao dug ili nije, treba pomoći putem zakona kojim bi se odredio način vraćanja preplaćene kamate i glavnice da ne moraju ići na sud. Tamo mogu dobiti proces, ali bi imali dodatne peripetije. Time se rasterećuju sudovi, smanjuju troškovi, a ljudi neće gubiti živce.
Koliko je moguće uvrstiti ove prijedloge u zakon?
Zakonom bi se odmah ljudima pred ovrhom mogao otpisati dio duga. Predlažem da se to riješi u dogovoru s bankama, koje nemaju razloga da ne pristanu jer neće imati trošak. Temelj za to je pravosnažna presuda Vrhovnog suda da su banke nezakonito povećavale kamate, iako se brane da valutna klauzula nije srušena. To je tri milijarde kuna, uz dvije milijarde zateznih kamata. Ako je trošak konverzije šest do sedam milijardi kuna, a država će oprostiti bankama porez od 1,4 milijarde kuna, to je ukupno 6,4 milijarde što su banke već dobile ili će im biti oprošteno. Ako se preplaćeni iznosi vraćaju dužnicima, konverzija i vraćanje ne bi smanjili preostale rate i glavnice. Ali ako bi se taj novac koristio za smanjenje glavnice konvertirane u euro kredit, onda pobjeđuju građani, vlast i banke.
Plašite li se da bi banke mogle rušiti taj zakon?
O bankama ovisi hoće li krenuti na Ustavni sud ili neće. Ako krenu, sumnjičav sam da bi Sud ostavio takav zakon jer se država nema pravo miješati. Banke bi trebale pristati na zakon jer zašto komplicirati situaciju koja se može pojednostaviti i svi mogu početi normalno živjeti. Bankama će se omogućiti da plasiraju nove kredite na pravilan način, jer su do sada primjenjivale financijske zakone, a ne zakon o obveznim odnosima.
