>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Gori, gori, moj Donalde

Unatoč konsenzusu znanstvene zajednice da su požari koji haraju Amerikom, najviše Kalifornijom, Oregonom i Washingtonom, posljedica klimatskih promjena, predsjednik Donald Trump je na hitnom brifingu sazvanom u Kaliforniji, na apele da ‘prizna klimatske promjene i njihov značaj za šume’ odgovorio rečenicom: ‘Ohladit će se, samo gledajte’

Nakon što su u posljednjih godinu dana golemi požari poharali Australiju, Amazoniju i Sibir, sezona požara koja svake godine zahvati Zapadnu obalu SAD-a u već se na samom početku pretvorila u nezabilježenu paklenu buktinju. Do sredine ovog tjedna opožarena površina bila je veća od dva milijuna hektara, i to uglavnom šuma, najviše u državama Kalifornija, Oregon i Washington, no izgorjela su i brojna urbana područja i tisuće kuća, a u nekim je gradićima vatra progutala i knjižnice, gradske vijećnice i vatrogasne stanice. Poginule su najmanje 24 osobe, među njima i jednogodišnje dijete, a masovni bijeg podsjetio je na apokaliptične prizore iz distopijskih filmova u kojima uspaničeni ljudi pustoše dućane i benzinske stanice, zakrčuju prometnice i preko polja bježe u brda kako bi sačuvali žive glave. Lokalni hoteli i moteli u najgore pogođenim područjima dupkom su popunjeni pa se gradski prostori pretvaraju u prihvatilišta, a iznemogli vatrogasci prebacuju se iz jedne u drugu državu, na poprišta požara koji neprekidno izbijaju, pogonjeni ‘savršenom olujom’ klimatskih incidenata – rekordnom sušom, rekordnom vrućinom, jakim sjevernim vjetrovima i grmljavinskim nevremenom s tisućama munja koje pale stabla i strujnu infrastrukturu.

Policija Oregona, pa čak i FBI, apeliraju na građane da prestanu nazivati policijske postaje i prijavljivati glasine da požare podmeću antifašisti. U širenju takvih glasina istaknuo se Paul Romero, kandidat Republikanske stranke za Senat

‘Cijele zajednice značajno su uništene’, izjavila je guvernerka Oregona Kate Brown, dodavši da bi ovi požari mogli predstavljati ‘najveći gubitak života i imovine u povijesti Oregona’. ‘Ako ne vjerujete u klimatske promjene, dođite u Kaliforniju’, poručio je pak guverner te države Gavin Newsom, referirajući se na činjenicu da se čak šest od 20 najvećih požara u Kaliforniji dogodilo upravo ove godine.

Daniel Swain, klimatolog s Instituta za okoliš i održivost Sveučilišta Kalifornija koji se bavi upravo klimatskim ekstremima, novinarima je rekao da je pričao ovih dana s desecima klimatskih stručnjaka i da su svi oni ‘praktički bez riječi jer ovakvi požari nisu zabilježeni’. Požari u Kaliforniji, kaže on, zapravo se pripremaju već godinama, a kulminacija tih priprema dogodila se 2017. godine, kada je završila dugotrajna suša uslijed koje je tijekom razdoblja od deset godina umrlo više od 160 milijuna stabala. Jedan od najbrže širećih požara dogodio se u južnom dijelu nacionalnog parka Yosemite, upravo na području koje je prethodno doživjelo i najveći pomor šume, a u takozvanom požaru sjevernog kompleksa, koji gori od sredine kolovoza, vatra se u samo 24 sata proširila površinom od sto tisuća hektara. Sa zahvaćenih 340 tisuća hektara površine, ovaj je požar prije nekoliko dana i službeno postao najveći u povijesti Kalifornije.

Ipak, unatoč armiranobetonskom konsenzusu znanstvene zajednice da su požari posljedica klimatskih promjena, američki predsjednik Donald Trump i dalje nije impresioniran činjenicom da mu se pola države pretvorilo u paklenu buktinju kataklizmičkih razmjera. Na hitnom brifingu sazvanom sredinom tjedna u Kaliforniji, na apele šefa tamošnje Agencije za nacionalne resurse Wadea Crowfoota da ‘prizna klimatske promjene i njihov značaj za šume’ i ‘surađuje sa znanošću kako bi se zaštitili stanovnici Kalifornije’, odgovorio je rečenicom: ‘Ohladit će se, samo gledajte.’

Uz sezonske nedokumentirane radnike, u požarima se naročito izrabljuje zatvorska populacija iz koje se regrutiraju ‘volonteri’ vatrogasci. Uz oko 6.500 zaposlenih vatrogasaca, čiji broj u sezoni požara naraste na 9000, u Kaliforniji požare gasi i oko 2200 zatvorenika

Trumpovo višegodišnje negiranje klimatskih promjena rezultiralo je ovih dana očajničkim nizom javnih poziva građanima od policije Oregona, pa čak i FBI-ja, da prestanu nazivati policijske postaje i prijavljivati glasine da požare podmeću antifašisti. U širenju glasina istaknuo se Paul Romero, kandidat Republikanske stranke za Senat u svibnju ove godine, napisavši na Twitteru da je ‘policija uhapsila šestero ljudi zbog podmetanja požara i svi su ANTIFA’, unatoč tome što su šerifi preko društvenih mreža opetovano, velikim štampanim slovima, javnosti poručivali da to nije istina.

Osim što uzrokuju neposrednu golemu štetu, ovakvi megapožari, kažu znanstvenici, izrazito su štetni i u smislu onečišćenja tla i pitke vode, koja na opožarenim područjima ostaju godinama nakon što požari završe. Primjerice, nakon požara Camp 2018., koji je do ove godine bio najveći požar u povijesti Kalifornije i u kojemu su praktički do temelja izgorjeli gradići Paradise i Concow, izmjerene su koncentracije benzena i drugih štetnih spojeva koji nastaju gorenjem plastike deseterostruko veće od razine koju američka Agencija za zaštitu okoliša smatra štetnom. Uz tlo, gusti dim poguban je za kronične bolesnike, ali i sve ostale ljude, naročito u situaciji pandemije koronavirusa, a onečišćenje zraka posljednjih tjedana naročito pogađa nedokumentirane radnike u vinskoj regiji Kalifornije.

U reportaži koju je nedavno objavio portal The Intercept navodi se kako su takvi radnici u okrugu Sonoma, najvećem proizvođaču vina u kalifornijskoj vinskoj regiji, prisiljeni raditi čak i u zonama evakuacije od požara. Većina tih radnika je iz zemalja Latinske Amerike, a dobar dio njih pripadnici su starosjedilačkih naroda tih zemalja. Budući da nisu dokumentirani, nemaju ni pravo na pomoć države pa si ne mogu priuštiti da odbiju raditi u opasnim uvjetima. Radnici nisu plaćeni prema broju odrađenih sati već prema volumenu ubranog grožđa, pri čemu tipičan ‘dobar dan na poslu’ podrazumijeva oko dvije tone grožđa po radniku. Nedokumentirani radnici u okrugu Sonoma čine i 50 posto svih slučajeva zaraze koronavirusom, iako u ukupnoj populaciji sudjeluju s 25 posto.

Kako bi spriječile ekonomske gubitke, nadležne lokalne institucije u posljednje četiri godine rutinski poslodavcima izdaju dozvole za obavljanje posla u evakuacijskim zonama, a samo u posljednje dvije godine izdano je četiristotinjak takvih dozvola. Unatoč tome što su u Sonomi veliki požari postali uobičajena pojava, državne vlasti još nisu osmislile jasan protokol o izdavanju dozvola za rad u rizičnim područjima, najviše zbog protivljenja vinara. Nemoćne da ishode kompromis, a na pritisak radničkih organizacija, vlasti Kalifornije lani su bile uvele privremenu mjeru kojom su se poslodavci obavezali na mjerenje kvalitete zraka prije slanja radnika u berbu. Poslodavci se odupiru i traženjima da pristanu na spuštanje granice onečišćenja nakon koje su radnicima dužni ponuditi zaštitne maske N95; savezna Agencija za zaštitu okoliša smatra da bi to trebalo činiti kada indeks kvalitete zraka prelazi sto odnosno ulazi u treću od šest kategorija zagađenja, no koalicija od dvadesetak vinogradarskih udruženja tome se protivi, smatrajući prijedlog nepotrebnim troškom.

Uz sezonske nedokumentirane radnike, u ovim požarima naročito se izrabljuje i zatvorska populacija iz koje se regrutiraju ‘volonteri’ vatrogasci, zatvorenici osuđeni za manje prijestupe. Uz oko 6.500 zaposlenih vatrogasaca, čiji broj u sezoni požara naraste na 9000, u Kaliforniji požare gasi i oko 2200 zatvorenika certificiranih za vatrogastvo. Već godinama smatra ih se presudnom radnom snagom koja obično radi opasne poslove poput razbijanja vatrenih obruča oko nekretnina motornim pilama i drugim alatima. Unatoč tome, njihove nadnice iznose između dva i pet dolara na sat, dok srednja federalna plaća vatrogasaca iznosi 23,85 dolara na sat. Budući da je Covid-19 poharao i američke zatvore, samo 30 od ukupno 77 zatvoreničkih ekipa trenutno je dostupno za gašenje požara. U kakvoj se krizi trenutno nalazi najmnogoljudnija i najbogatija američka država svjedoči činjenica da je kalifornijski guverner Gavin Newsom prošlog petka najavio pokretanje legislativne procedure kojom bi se zatvorenicima omogućilo da se nakon izdržavanja kazne zaposle kao vatrogasci; to im sada nije dozvoljeno jer državni zakoni zabranjuju zapošljavanje ljudi s kriminalnim dosjeom.

Na spomenutom brifingu s nadležnim vlastima predsjednik Trump krivnju za požare svalio je na ‘loše upravljanje’, ne referirajući se međutim ni na što konkretno, pa tako ni na najveću elektroprivrednu kompaniju u Kaliforniji, Pacific Gas and Electric (PG&E), koja je u siječnju prijavila bankrot nakon niza višemilijunskih tužbi zbog nemara. Iako je Trump problem lošeg upravljanja spomenuo kako bi negirao znanstvenu činjenicu da su požari posljedica klimatskih promjena, PG&E je, pokazalo se, zaista odgovoran za niz požara proteklih godina, pa tako i za onaj koji je 2018. progutao Paradise, pri čemu su poginule 84 osobe. Privatna kompanija koja pruža javnu uslugu opskrbe električnom energijom prošlog je proljeća priznala krivnju za taj požar koji je započeo na njezinom dalekovodu podno planinskog lanca Sierra Nevada. Iz predostrožnosti da se takvo što ne bi ponovilo, PG&E je početkom rujna započeo s nizom preventivnih redukcija struje koje bi trebale obuhvatiti oko 2,5 milijuna ljudi.

Još jedna dugoročna i socioekonomski pogubna posljedica ponavljajućih požara uzrokovanih klimatskim promjenama bit će i sad već izvjestan kolaps tržišta osiguranja, jer se osiguravateljska poduzeća, suočena s golemim gubicima, masovno povlače s područja pod rizikom od požara. Vlasti Kalifornije prošle su godine bile prisiljene prvi put ikada poslužiti se ovlašću da interveniraju u tržište jednogodišnjom zabranom kompanijama da odbijaju osigurati kuće na određenim kritičnim lokacijama. Odlukom je bilo obuhvaćeno oko 800 tisuća domova, no ta zabrana upravo ovih dana istječe i ne može se ponovno uvesti.

Kompanije inzistiraju na povećanju premija osiguranja, čemu se protive organizacije za zaštitu potrošača, a državne vlasti sada moraju odlučiti hoće li im dozvoliti da povećaju premije, koje će brojnim ljudima biti preskupe, ili će ih ograničiti i time riskirati da kompanije jednostavno prestanu osiguravati kuće smještene uz rubove šuma. Proljetos je kalifornijski Senat izašao s kompromisnim prijedlogom kojim bi se premije povećale, ali ne i za one vlasnike koji sami poduzmu određene mjere predostrožnosti, no taj je prijedlog nedavno odbijen. Iako je sezona požara već bila započela, rješenje nije pronađeno, što znači da trenutno ne postoje nikakva državna ograničenja koja bi kompanije spriječila da podižu iznose premija ili pak u potpunosti prestanu osiguravati domove smještene u rizičnim područjima.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/3