Novosti

Politika

Građanska buna

HDZ i SDP nisu zabilježili historijske gubitke, ali je prvi krug lokalnih izbora ukazao na mogući početak otvorene pobune birača protiv tri desetljeća klijentelističkih obrazaca, zatvorenog kruga nesavjesnog upravljanja lokalnim proračunima, zapošljavanja podobnih, njihovog straha od odmazde i glasanja po naputcima najvećih partija

Large hrvoje

Načet je status HDZ-a i SDP-a – Andrej Plenković i Peđa Grbin (foto Tomislav Miletić/Goran Stanzl/PIXSELL)

Lokalni izbori donijeli su nekoliko značajnih promjena i iznenađenja. Velike stranke, s naglaskom na HDZ, nisu zabilježile historijske gubitke, ali je načet njihov do jučer neupitni status u takozvanim utvrdama: urbana središta na sjeveru i Kvarneru za SDP, manji gradovi i ruralni dijelovi juga države za HDZ. Izbori su u najvećim gradovima iznjedrili nove opcije, proizašle iz stožernih stranki, i političke grupacije koje su godinama građene na aktivističkom pritisku odozdo. Značajan je i uspjeh niza lokalnih nezavisnih lista. Na djelu je, pored toga, i daljnji rasap opcija koje su odavno na izdisaju, poput HNS-a i HSS-a. U njihovo polje ulaze stranke poput Centra u Splitu ili liberala iz Fokusa na sjeveru države.

Prvi krug lokalnih izbora ukazao je na mogući početak otvorene pobune birača protiv tri desetljeća klijentelističkih obrazaca, zatvorenog kruga nesavjesnog upravljanja lokalnim proračunima, zapošljavanja podobnih, njihovog straha od odmazde i glasanja po naputcima najvećih partija. Nasuprot tome, lijevo-zelena opcija Možemo! premoćno je osvojila Zagreb rukovodeći se setom politika kakve se zadnjih godina pojavljuju u zapadnim metropolama, u kojima suvisli programi i transparentno gospodarenje resursima dolaze od ljevice, a prihvaća ih širok spektar građana koji nužno ne naginju lijevo, frustriranih korupcijom tradicionalnijih upravljača. To sugerira enormna podrška Tomislavu Tomaševiću i njegovoj koaliciji u Skupštini Zagreba i gotovo svakoj gradskoj četvrti. Budući gradonačelnik neće imati problema potvrditi dominaciju u drugom krugu. Preko puta njega nalazi se Miroslav Škoro, predstavnik nakupine krajnje desnih političara, prevrtljivaca i huškača koji su cijelu kampanju fokusirali na prljavim trikovima i lako opovrgljivim lažima koje "Bujica", inače glasilo Domovinskog pokreta, reproducira zadnje dvije godine.

Split bi također mogao doživjeti značajnu promjenu. Ona je, zapravo, već učinjena iznenađujućim prvim mjestom Ivice Puljka, koji ima šansu formirati većinu i prekinuti jednako maligne obrasce vođenja te sredine. U oba slučaja radi se o svojevrsnom gubitku vlasti za HDZ, koji je s partnerima, Milanom Bandićem i Željkom Kerumom, vladao u dva najveća grada. Andrej Plenković proglasio je pobjedu HDZ-a, ali ta je pobjeda u odnosu na prije četiri godine znatno tanja. HDZ je dobio 50-ak tisuća glasova manje, jedino je povećao broj glasova u Osijeku i pripadajućoj županiji, dok je u ostalim županijama na djelu približno isti rezultat ili regresija. Ukupno, HDZ je osvojio u prvom krugu tri grada manje nego prije četiri godine. Izvjesno je da će na koncu osvojiti deset županija, dvije manje od prethodnih izbora. Iz prvoga kruga izlazi s 163 osvojene općine.

Možemo! je premoćno osvojio Zagreb rukovodeći se setom politika kakve se pojavljuju u zapadnim metropolama, u kojima suvisli programi i transparentno gospodarenje dolaze od ljevice, a prihvaća ih širok spektar građana

U Osijeku će vjerojatno prvi put HDZ imati gradonačelnika, dok je župan Ivan Anušić, koji je HDZ-u donio 22 tisuće glasova više nego 2017., već osiguran u prvom krugu. Izvjesni budući gradonačelnik Osijeka Ivan Radić dolazi iz Anušićevog krila HDZ-a, koji je u kampanji otvoreno kritizirao Plenkovića zbog koalicije sa SDSS-om. Prije nekoliko dana Anušić je poručio da bi, u slučaju da je prijavljen u Zagrebu, glasao za Škoru, što nitko prije njega iz HDZ-a nije izravno konstatirao. Plenković i on nisu u dobrim odnosima, i ovo će svakako poslužiti Anušiću za jačanje neovisnosti od Zagreba. Vukovarsko-srijemska županija najveći je problem za HDZ. Tamo je osvojio desetak posto manje glasova na izborima za županijsku skupštinu i izgubio tri općine. U Vukovaru je gotovo sigurna pobjeda HDZ-ovog bivšeg člana, nezavisnog kandidata bliskog Domovinskom pokretu Ivana Penave, koji se natječe protiv HDZ-ova Nikole Mažara. Osim Domovinskog pokreta, koji kompenzira i izostanak projekta HDSSB Branimira Glavaša, slabiji slavonski rezultati posljedica su nezavisnih lista HDZ-ovih dojučerašnjih članova. Oni imaju šansu u gradu Županji i općinama poput Gunje, Drenovaca i Jarmine. U potresom pogođenim mjestima poput Gline, HDZ također ostaje bez vlasti. U Ličko-senjskoj županiji uoči drugog kruga vodi Darko Milinović, još jedan bivši član HDZ-a. Na sjeveru Hrvatske, gdje je na prošlim lokalnim izborima otpočelo skromno širenje utjecaja HDZ-a, ovaj puta ga suzbija Radimir Čačić. Njegovi Reformisti postali su vodeća stranka Varaždinske županije, osvojili su više načelničkih mjesta, a izvjesno je da će Čačić u drugom krugu pobijediti HDZ-ovog kandidata za župana.

Pogled na ostatak Hrvatske ukazuje na određene pukotine na područjima koja su bila pretplaćena na HDZ otkako je ovim prostorima vladao Franjo Tuđman. Dosadašnji gradonačelnik Knina Marko Jelić, koji je dobio najviše glasova na listi za izbor šibensko-kninskog župana, ide u drugi krug s HDZ-ovim županom Goranom Paukom. U toj je županiji HDZ na vlasti od hrvatske neovisnosti. Presudan će za formiranje županijske skupštine biti Stipe Petrina, novi-stari načelnik Primoštena sa sedam osvojenih mandata, čija se kandidatkinja Iris Ukić Kotarac bori za mjesto Jelićeve dožupanice.

U Zadarskoj županiji, kojoj analitičari tepaju kao najvećoj utvrdi HDZ-a, zabilježen je sličan trend, od mikrorazina do županijske skupštine. Sve što podrazumijeva smanjenje utjecaja HDZ-a ovdje je pokazatelj političkih promjena. U Općini Jasenice, primjerice, koju 25 godina vodi HDZ-ov Martin Baričević, inače jedan od moćnijih stranačkih ljudi na jugu Hrvatske, premoćno je pobijedila lista mladih. U Zadru, u kojem su HDZ-ovi kandidati redovno dobivali postotke koje je nemoguće dostići, u drugom krugu je Marko Vučetić s 26 posto, nasuprot HDZ-ovom gradonačelniku Branku Dukiću koji je dobio 12 posto više. HDZ bi mogao izgubiti i većinu u zadarskom vijeću, a sve će ovisiti o tome kome će se sa svojih sedam mandata prikloniti performer i komičar Enio Meštrović. Uputi li se HDZ-u, cijeli antipolitički, buntovnički predizborni gard bit će besmislen. Ako tamo na vlast dođe lijevi centar, bit će to ponajveći šok za Plenkovićevu stranku.

Desnica se u svome radikalnom, huškačkom i šovinističkom obliku ukazala preko Domovinskog pokreta. Ako je itko gajio ikakvu sumnju o političkom profilu spomenute družine, sada su sve dvojbe nestale

Iako niz trendova naizgled ukazuje na smanjenje izbornog uspjeha HDZ-a tamo gdje je bio najutjecajniji, opisani rezultati dolaze s određenim kontekstom. Moglo bi se reći da je Plenković još i dobro prošao s obzirom na čistke u desnom krilu te stranke, trend napuštanja niza lokalnih političara koji desetljećima vladaju lokalnim zajednicama te aktualni ekonomsko-politički ambijent u državi za koji najveću političku odgovornost snosi upravo HDZ.

SDP je, s druge strane, u 20 najvećih gradova dobio manje od sto tisuća glasova, na području na kojem živi 1,6 milijuna ljudi. Od prošlih izbora na razini županija izgubio je sto tisuća glasova. Osvojio je samo 27 općina u prvom krugu. U osam županija nema nijednog načelnika. U Zagrebu, Splitu i Osijeku SDP-ovci su prošli najgore. U Primorsko-goranskoj županiji dobili su samo četiri općine, u Krapinskoj tek tri. SDP će, izvjesno je, zadržati Rijeku, iako je ovaj put daleko od sigurnosti prethodnih ciklusa. U prvom krugu zadržao je samo Krapinsko-zagorsku županiju, a drugom će vjerojatno nastaviti vladati Primorsko-goranskom. Trogir, Ploče i Koprivnica već su SDP-ovi, a bori se, među ostalim, za Čakovec, Sisak i Rijeku, gdje je u vodećoj poziciji, dok će Zadar, Varaždin i Makarska ovisiti i o koalicijskim kombinacijama s novijim pokretima i nezavisnim listama. Očuvanje vladavine u dosadašnjim područjima utjecaja ponajviše je zasluga lokalnih SDP-ovaca, a ne suvisle stranačke strategije. U ostalim krajevima nezadovoljstvo građana izraženo je davanjem povjerenja novim opcijama. Umjesto "socijaldemokrata" došli su Možemo!, liberali iz Fokusa i Centra ili lokalne nezavisne liste. Iako su, primjerice, u Šibeniku i Šibensko-kninskoj županiji SDP-ovci imali nešto bolje rezultate, višestruko je bio bolji Petrina sa svojom listom.

SDP-ov neuspjeh u Zagrebu, osvajanje samo pet mjesta u Skupštini, smatra se katastrofom, što u većem dijelu i jest. Na prošlim izborima osvojio je osam s koalicijskim partnerima, a kako se četvorka priklonila Bandiću, veći dio mandata imao je samo četiri zastupnika, jedan manje od aktualnih rezultata. Imat će, k tome, priliku za sudjelovanje u vlasti, nakon dugogodišnjeg boravka u (jalovoj) protubandićevskoj opoziciji. No takav saldo zasigurno SDP-ovce ne veseli. U gotovo historijskom trenutku, kad su građani glavnog grada konačno odlučili distancirati se od dosadašnje vlasti, SDP-u su otišle mrvice. S obzirom na političku i programsku irelevantnost, hipoteku tragikomičnih epizoda na poziciji vlasti iz prošlosti, izostanak brige za nove generacije i terensku infrastrukturu, rezultati su dakle još i dobri.

Određene promjene vidljive su i na području Istre. IDS je na županijskoj listi dobio nezapamćenih 13 tisuća glasova manje. Podrška je pala i SDP-u. Jedino su rasli platforma Možemo!, ponešto HDZ te nezavisni kandidati koji su IDS-u uzeli nekoliko općina i gradova. U skupštini Istarske županije Možemo! je osvojio pet mandata, a u Pazinu ulazi u drugi krug za mjesto gradonačelnika i ima trećinu vijećničkih mjesta, dok u Puli ima četiri mandata. U Rijeci bi pak mogao činiti većinu s SDP-om, kao i u skupštini Primorsko-goranske županije. Koalicija koju predvodi Možemo! ušla je u vijeća Splita i Osijeka, u Karlovcu i Puli treća je po brojnosti, u Dubrovniku također stoji odlično. Moguće je da čini vlast u Korčuli sa SDP-om i u Splitu s Puljkom, ako postane gradonačelnik. Takvi rezultati daleko su od pozicije prvaka nacionalne opozicije, ali to je ionako medijska i analitičarska projekcija; Možemo! se gradi temeljito, iscrpno i ne preskače faze svoga razvoja.

Desnica se pak u svome radikalnom, huškačkom i šovinističkom obliku ukazala preko Domovinskog pokreta. Ako je itko gajio ikakvu sumnju o političkom profilu spomenute družine, sada su sve dvojbe nestale. Oni od prvoga dana kampanje bubaju stare šovenske fraze. Cijelu izbornu strategiju bazirali su na antisrpskom huškanju po istoku Hrvatske, prikazivanju HDZ-a kao agenata Beograda i stigmatizaciji ljevice kao ekstremista i stranih plaćenika. I ove lokalne izbore nastojali su, dakle, iskoristiti za privlačenje desnih birača HDZ-a i metastaziranje vlastite izborne baze. Domovinski pokret na koncu je osvojio više od 400 mjesta u vijećima, mjesnim odborima i županijskim skupštinama. Škorin ulazak u zagrebački drugi krug najzvučniji je rezultat, ali ujedno i siguran poraz. Unatoč rastu ove nacionalističke opcije, činjenica je da nigdje nije pobijedila. U Slavoniji, gdje su Škorini desničari imali najodurniju kampanju, u pet županija i njihovih skupština osvajali su od 12 do 23 posto glasova. Osim najboljeg rezultata njihovog prijatelja Penave, nezavisni kandidat kojeg podržavaju ušao je u drugi krug u Osijeku, koji će, izvjesno je, također izgubiti. Jedinu izglednu šansu za vlast imaju u Popovači, gdje kandidat kojeg podržavaju s HSP-om i HSLS-om vodi ispred HDZ-ovog. U Benkovcu, Zaprešiću i Slatini njihovi će kandidati kao drugoplasirani ići protiv HDZ-a. Kumulativno gledajući, reklo bi se da je Domovinski pokret polučio odličan uspjeh u odnosu na prošli ciklus lokalnih izbora, kada nije ni postojao. No budući rezultati, iako ih ne treba podcijeniti, ne mogu biti puno veći od postojećih. Radikalne, proustaške opcije u Hrvatskoj su izvan HDZ-a maksimalno dostizale osam do deset posto, što je inače približni rezultat Domovinskog pokreta kada se gledaju županijske liste.

Što se tiče nezavisnih lista, već u prvom krugu Hrvatska je dobila 13 nezavisnih gradonačelnika, a čak 87 općina osvojile su takve liste. Iako dio pobjednika otpada na HDZ-ove pobunjenike koji desetljećima vladaju u svojim sredinama, u nizu općina i gradova nametnule su se svježe opcije. Samo je HDZ veći dobitnik općina od nezavisnih opcija nakon prvog kruga. Kandidati sa svojim listama mogli bi uzeti i tri županije. Najviše općina, njih 12, nezavisni su osvojili u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više