>

novosti logo

Politika / Balkan Politika / Balkan

Granični uzlaz

Integrirani granični prijelaz Merdare napokon je u funkciji, no europskog specijalca Miroslava Lajčaka ponovno je dočekalo pitanje osnivanja Zajednice srpskih općina

Granični prijelaz Merdare između Srbije i Kosova već desetak dana radi u svom punom kapacitetu. Srpske granične službe tek su prošloga tjedna počele koristiti svoj dio objekata na integriranom graničnom prijelazu koji je izgrađen sredstvima Europske unije jer je njegova izgradnja dogovorena Briselskim sporazumom, koji su Beograd i Priština pod pokroviteljstvom Unije potpisali još davne 2011. Četiri godine kasnije, Beograd i Priština usuglasili su se oko projekta izgradnje, a 2017. svečano je ukopana prva lopata na gradilištu prijelaza koji prištinske vlasti tretiraju kao dio državne granice, dok ga beogradske vode kao dio administrativne granice. No srpski dio graničnog prijelaza zjapio je prazan nakon što su prije dvije godine pregovori Beograda i Prištine zašli u ćorsokak. A to se pak dogodilo zato što su kosovske vlasti odustale od formiranja Zajednice srpskih općina na čije su se osnivanje kao kulturne, političke i teritorijalne autonomije obavezale potpisivanjem Briselskog sporazuma. Usto su uvođenjem dodatnih carina na srpsku robu pokrenule novi krug sukoba sa Srbijom. Srpske vlasti zauzvrat su zamrznule realizaciju i svih drugih točaka Briselskog sporazuma dok se ne ukinu dodatne carine i krene u realizaciju točke o osnivanju ZSO-a.

Led u odnosima Beograda i Prištine potrajao je dvadesetak mjeseci, a vjerojatno bi još trajao da u čitavu priču nije direktno i rabijatno uskočila američka administracija, odnosno Trumpov specijalac za odmrzavanje srpsko-kosovskih odnosa Richard Grenell. Grenell je prvo srušio Kurtijevu vladu jer nije htjela ukinuti dodatne carine, a nakon što je nova kosovska vlada premijera Avdullaha Hotija to učinila, priveo je Beograd i Prištinu u Trumpov predsjednički ured da potpišu vašingtonske sporazume kojima se zapravo tek operacionaliziraju pojedini dijelovi Briselskog sporazuma čiji je jamac EU. Beograd i Priština u Bijeloj su se kući između ostalog obavezali da će konačno u funkciju staviti integrirani granični prijelaz Merdare koji je do prije desetak dana imao status još jedne promašene europske investicije na Balkanu. Vijest o početku rada Merdara u punom kapacitetu rutinski je objavljena u pojedinim kosovskim i srpskim medijima i ostala bi skoro nezamijećena da je internetom nisu proširili američki ambasador u Beogradu Anthony Godfrey i sam Grenell, objavom iz Washingtona upravo na dan kad je europski specijalac za srpsko-kosovske pregovore Miroslav Lajčak započeo svoju četverodnevnu pregovaračku misiju u Prištini i Beogradu. Grenell je početak rada i srpskog dijela graničnog prijelaza Merdare proglasio ‘velikim potezom’ i zahvalio predsjedniku Aleksandru Vučiću što ga je povukao, naglasivši pritom da je to učinio zaslugom Donalda Trumpa.

Lajčak je u Prištini dakle dočekan podsjećanjem da je jedan od europskih projekata iz Briselskog sporazuma realiziran zahvaljujući američkoj intervenciji i to samo nekoliko dana nakon što je u intervjuu slovačkim medijima izjavio da su u EU-u pažljivo pratili i analizirali što su Beograd i Priština prihvatili potpisujući vašingtonske sporazume te upozorio da bi realizacija pojedinih dijelova koji se kose s politikama Unije, poput otvaranja ambasade u Jeruzalemu, mogla štetiti Srbiji i Kosovu u procesu njihova pridruživanja EU-u. Lajčak se u Prištinu i Beograd zaputio odmah nakon što je još jednom dobio podršku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a za ubrzanje pregovora o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Šef europske diplomacije Josep Borrell nakon tog sastanka optimistično je čak izjavio da ‘vjeruje da je postizanje sporazuma između Beograda i Prištine pitanje mjeseci, a ne godina, ako se obje strane uključe konstruktivno’. Kako je i Lajčak prije toga u austrijskim medijima poručio da EU od Vučića očekuje ‘dalekosežne odluke o pitanju Kosova’, ali i da se srpski predsjednik s pravom pita nudi li Unija zauzvrat Srbiji ‘europsku perspektivu’, dio srpskih medija raspisao se o tome da europski specijalac za Kosovo dolazi u Beograd da od Srbije iznudi priznanje Kosova do proljeća sljedeće godine, iako ni sam nije siguran da bi takvom ‘dalekosežnom odlukom’ Srbija zavrijedila članstvo u EU-u.

Doduše, prethodnica Lajčaku ovaj put je bio europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi, koji je Beograd i Prištinu posjetio kako bi im predstavio europski investicijski plan težak devet milijardi eura, koje Unija namjerava bespovratno uložiti u infrastrukturne i druge razvojne projekte na zapadnom Balkanu, a najvećim dijelom u Srbiji i na Kosovu. Varhelyi je Srbiji i Kosovu u ime EU-a ponudio i korištenje jamstvenih shema vrijednih 20 milijardi eura koje mogu povući i ugraditi u svoj ekonomski i ukupni razvoj. No unatoč tome što je Lajčakova prethodnica prepunih ruku darova protutnjala Beogradom i Prištinom, njegov dolazak je ipak u prvi plan opet gurnuo realizaciju Briselskog sporazuma i osnivanje Zajednice srpskih općina kao najveće prepreke koja se ispriječila u dosadašnjem toku njihovih pregovora. Najveća kosovska stranka Samoopredjeljenje, koja zasad privremeno grije opozicijske klupe, uoči Lajčakovog dolaska u parlamentarnu proceduru uputila je deklaraciju kojom se kosovskim dužnosnicima zabranjuju bilo kakvi novi pregovori o osnivanju ZSO-a nakon što je Ustavni sud Kosova presudio da bi se njezinim osnivanjem kao srpske kulturne, političke i teritorijalne autonomije kršio kosovski ustav. Samoopredjeljenje je istovremeno predložilo i zabranu realizacije točaka vašingtonskog sporazuma koje se odnose na jezero Gazivode i rješavanje pitanja nestalih jer bi se njihovim raspetljavanjem u dogovoru i zajedno sa Srbijom ugrozio suverenitet Kosova. Stavovima i zahtjevima Samoopredjeljenja manje-više odmah su se priklonile i sve druge kosovske parlamentarne stranke, pa je i Hotijeva vlada saopćila da je ‘Kosovo zaključilo pregovarački proces o Zajednici srpskih opština otkako je o tome postignut sporazum. Shodno tome, Vlada Kosova neće prihvatiti vraćanje ove teme za pregovarački sto, već će poštovati obaveze iz postignutog sporazuma, koje su potom regulisane odlukom Ustavnog suda’.

Iz Beograda pak Lajčaku i Europskoj uniji poručuju da nastavka pregovora o normalizaciji odnosa s Prištinom neće biti dok kosovske vlasti ne realiziraju točku Briselskog sporazuma o osnivanju ZSO-a. I glasnogovornik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Peter Stano u prištinskoj ‘Kohi’ podsjetio je kosovske lidere da je ‘Kosovo 2013. godine zaključilo sporazum o osnivanju Zajednice srpskih opština. Ovaj sporazum su u dobroj nameri zaključile sve uključene strane. Nikada nije otkazan i povučen. U stvari, Skupština Kosova ratifikovala je Sporazum iz 2013. dvotrećinskom većinom. Time je Kosovo preuzelo međunarodnu obavezu da sprovede ovaj sporazum’. Zbog toga, dodao je Stano, EU od kosovskih vlasti očekuje da predloži modalitete formiranja ZSO-a. Stano je odbacio i tvrdnje da se ZSO ne može formirati zbog odluke Ustavnog suda Kosova. On tvrdi da se odluka kosovskog Ustavnog suda pogrešno tumači jer ‘iz suda nikada nije rečeno da se Zajednica ne može uspostaviti. Stoga očekujemo da će Kosovo poštovati obaveze koje je preuzelo u dijalogu’.

Miroslav Lajčak se u utorak, na kraju prvog dana svojih razgovora s čelnicima kosovske vlade i parlamenta, nije javno oglašavao, a kosovski lideri uglavnom su ponovili da novih pregovora o ZSO-u neće biti. Istoga dana oglasili su se i predstavnici Srpske liste koji participiraju u kosovskoj vlasti. Oni poručuju da ‘ukoliko Priština jednostrano odluči da ne ispuni pred Evropskom unijom potpisane obaveze, biće razmotrena mogućnost napuštanja svih centralnih institucija u Prištini i ukidanja svih prištinskih institucija u većinski srpskim sredinama na Kosovu’. Svoju najavu obrazlažu tvrdeći da je ‘formiranje Zajednice srpskih opština strateški interes Srba na Kosovu i Metohiji, i svako ignorisanje obaveze da ona bude formirana sa svim onim nadležnostima koje joj pripadaju u skladu sa briselskim dogovorima biće tretirano kao otvoreni napad na stečena prava našeg naroda. Srbi su pristali da učestvuju u prištinskim institucijama upravo zato što im je garantovano da će dobiti čvrste garancije poštovanja kolektivnih prava kroz Zajednicu srpskih opština, i zato su, između ostalog, i pristali na osnivanje lokalnih vlasti i drugih institucija po prištinskom sistemu’.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1