Nedostatak kvalificirane radne snage postao je glavna prepreka ekonomskom rastu u mnogim europskim zemljama – izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak na međunarodnoj konferenciji o demografiji i ekonomskoj politici u organizaciji njegove institucije i MMF-a. Hrvatski premijer Andrej Plenković, nekolicina mu preostalih ministara, petnaestak guvernera i ministara financija iz srednje i južne te istočne Europe, zatim predstavnici Svjetske banke, Europske komisije, Banke za međunarodne namire i drugih slavnih adresa, kao i stručnjaci sa sveučilišta Oxford, London i Tartu – po izvještaju Hine s tek osnovnim naglascima – dakle, došli su na taj skup u Dubrovniku da bi odmah na početku bili počašćeni konstatacijom koja je čak i u Hrvatskoj notorna činjenica već barem tri posljednje godine, a kamoli u ostatku Europe, i naročito ondje gdje se prelijeva većina radne snage iz manje razvijenih zakutaka kontinenta.
Sljedeća misao hrvatskog guvernera koju izdvajamo jest ona prema kojoj se ‘srednja dob u EU-u od početka stoljeća povećala za 4,5 godina’. Ali kojeg stoljeća, pobogu? Zna li Vujčić da smo u ovom koje još nije odmaklo ni dva desetljeća, pri čemu baš u Hrvatskoj taj prosjek opada već, pa slučajno, baš četiri i pol godine?
Uputno je pretpostaviti da nema pojma, jer se u nastavku govorancije okrenuo uglavnom starim rješenjima na koja se sad nećemo posebno osvrtati. No podsjetit ćemo da je upravo guverner centralne banke – odnosno ta ustanova generalno – imao u rukama instrumente kojima se davno mogla spriječiti ili značajno umanjiti trajna kriza u koju je zapala ova zemlja. Navedimo samo (raz)vezivanje kune i eura s kraja prošlog stoljeća naovamo, a s današnjom dubioznom perspektivom ulaska Hrvatske u eurozonu. Ipak, na koncu će i od te sudbine i od rečene konferencije ostati isti čuveni zaključci privatnih investitora koji su isti čas u medijima nastavili inzistirati na daljnjem rasterećenju od poreza i sličnim briljantnim strategijama za garantirano bolje nam sutra.
