>

novosti logo

Hag na torti

Pojašnjavajući zašto je podnio ostavku, Haradinaj je rekao da mu je haški sudski poziv bio dobar povod koji je iskoristio kako bi nastavio braniti i jačati svoju politiku. Uistinu, ako ne bude spriječen podizanjem haške optužnice i pritvaranjem, u izbornu će kampanju moći krenuti kao lider koji se za albanske interese spreman suprotstaviti svoj sili svijeta

Ramush Haradinaj podnio je ostavku na funkciju predsjednika Vlade Kosova, ali namjerava biti premijer u ostavci do izvanrednih parlamentarnih izbora koji će se vjerojatno održati početkom rujna. Haradinaj je ostavku podnio nakon što je dobio poziv Specijalnog kosovskog suda za ratne zločine sa sjedištem u Den Haagu koji je prije pet godina započeo s radom kako bi procesuirao ratne zločince koji su kao pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova počinili ratne zločine na Kosovu u razdoblju od početka 1998. do kraja 2000. godine. Haradinaj je otkrio da je u Hag pozvan kako bi kao osumnjičenik dao iskaz u istražnom procesu koji vodi Specijalno tužiteljstvo. Zbog toga što je pozvan kao osumnjičenik, tvrdi, nije htio ići kao premijer kako ne bi štetio ugledu i međunarodnoj poziciji kosovske države, ali će ići kao premijer u ostavci jer to, navodno, nije isto, iako je sve kosovske institucije, pa i predsjednika Thacija, obavijestio da će unatoč ostavci i on i njegova vlada nastaviti raditi svoj posao do izvanrednih parlamentarnih izbora.

Inzistiranjem na tome da bude premijer u ostavci Haradinaj je predsjedniku Thaciju poručio da mu slučajno ne padne na pamet da koristeći svoje ovlasti pokuša nekome drugome ponuditi mandat za sastavljanje nove vlade prije nego što raspiše parlamentarne izbore. Premda kosovski analitičari procjenjuju da su u sadašnjem odnosu snaga u kosovskom parlamentu minimalne šanse za stvaranje nove većine i izbor nekog novog premijera i njegove vlade, Haradinaj nastoji zagovaranjem brzog održavanja izvanrednih parlamentarnih izbora sasvim isključiti bilo kakvu mogućnost Thaciju i drugim kosovskim političkim liderima da pokušaju formirati makar privremenu vladu prije održavanja izbora. Privremena prijelazna vlada mogla bi naime ukinuti odluku Haradinajeve vlade o uvođenju dodatnih stopostotnih carina na robu uvezenu iz Srbije i BiH i tako mu iz ruku izbiti glavni adut na kojemu je od konca prošle godine gradio imidž najtvrđeg borca protiv pregovora s Beogradom pod okriljem Europske unije, u kojima se kao kompromisno rješenje u prvi plan počelo probijati ili formiranje srpske političke, teritorijalne i kulturne autonomije na Kosovu ili razmjena teritorija i etnička korekcija srpsko-kosovske granice.

Pojašnjavajući zašto je podnio ostavku, Haradinaj u intervjuu Radio Slobodnoj Europi zapravo kaže da mu je haški sudski poziv bio dobar povod koji je iskoristio kako bi nastavio braniti i dodatno jačati politiku koju je vodio, a koju je sažeto opisao sljedećim riječima: ‘Zapravo, ja sam držao jedan principijelan stav naroda, a ne vlasti u ovom slučaju, i nadam se da onako kako smo bili zajedno za Trepču i za Vojsku, jer smo u ta dva slučaja pokazali potpuno jedinstvo, da ćemo biti zajedno protiv podele Kosova i da nećemo dopustiti ‘Dodik republiku’ na Kosovu i da nećemo da damo tržište bez priznanja.’

Haradinaj vjerojatno s pravom računa na to da će se iz Haga brzo vratiti na Kosovo, pa je najavio da će predvoditi svoju stranku na izvanrednim parlamentarnim izborima i opet se kandidirati za premijersku funkciju. Naime, Specijalni sud za procesuiranje zločina OVK-a u proteklih pet godina rada ne samo da nije započeo nijedno suđenje, nego ni njegovo tužiteljstvo do sada nije podiglo nijednu optužnicu, iako je od početka ove godine intenziviralo svoj rad i kao svjedoke ili osumnjičenike ispitalo najmanje tridesetak zapovjednika i vojnika OVK-a. Nitko od njih do sada nije bio pritvoren, pa se vjerojatno to neće dogoditi ni Haradinaju nakon što ovoga tjedna da iskaz specijalnim tužiteljima, ako se ne odluči braniti šutnjom, na što također ima pravo. Sudeći po dosadašnjoj praksi Specijalnog suda, protiv Haradinaja neće tako skoro biti podignuta ni eventualna optužnica, što će mu omogućiti da predizbornu kampanju započne već na povratku iz Haga, podsjećajući kosovske birače da ga je i Haški sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije zbog nedostatka dokaza i svjedoka do sada dva puta oslobađao te da će na isti način završiti i proces koji je protiv njega započeo na Specijalnom sudu za zločine OVK-a.

Za sada Haradinaju na ruku idu čak i spekulacije da je proces protiv njega pokrenut zbog njegova tvrdoglavog odbijanja da ukine dodatne stopostotne carine na srpsku robu, zbog kojih su koncem prošle godine prekinuti Briselski pregovori o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. S obzirom na činjenicu da se za ukidanje dodatnih carina i nastavak pregovora zalažu Europska unija i njezine najmoćnije članice, ali i SAD, kao glavni sponzori kosovske nezavisnosti, Haradinajevo miniranje pregovaračkog procesa navodno je i njima dojadilo pa ga nastoje opametiti ili ukloniti iz kosovske vlasti procesom pred Specijalnim sudom. U kosovskoj i široj albanskoj javnosti već se naveliko tvrdi da se Haradinaj našao prvi na meti Specijalnog suda zbog miniranja Briselskih pregovora, a ne zbog sumnje da je počinio ratni zločin, jer su i njegovi najveći politički oponenti, predsjednik države Hashim Thaci i predsjednik parlamenta Kadri Veseli, rame uz rame s njim sumnjičeni da su počinili jednako strašne ratne zločine, ali njih se do sada nije izlagalo istražnim i sudskim procesima, za razliku od Haradinaja koji se već treći put našao na njihovu udaru.

Sumnju da su svjetski moćnici odlučili Haradinaja politički eutanazirati sudskim procesom podgrijava i činjenica da mu je poziv iz Specijalnog suda stigao odmah nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron u Beogradu najavio da će zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel sve učiniti da se već ove jeseni nastave i završe Briselski pregovori, ali i odmah nakon što je predsjednik kosovskog parlamenta Kadri Veseli nakon razgovora s američkim dužnosnicima u Washingtonu poručio da je kucnuo čas da se ukinu dodatne carine kako bi se deblokirali pregovori Beograda i Prištine.

No i najnoviji pritisak, ojačan haškim sudskim pozivom, Haradinaj pokušava iskoristiti da vodu skrene na svoj politički mlin provociranjem izvanrednih parlamentarnih izbora, nadajući se da će se oni održati prije eventualnog podizanja optužnice protiv njega jer, kako sada stvari stoje, samo bi ga ona mogla izbaciti iz nove utrke za osvajanje vlasti. Zadržavanjem premijerske funkcije i nakon što je podnio ostavku u svojim je rukama zadržao sve konce vlasti na kojima je gradio političku moć i utjecaj u kosovskoj politici i među biračima, a ako ne bude spriječen podizanjem optužnice i pritvaranjem, s tih će pozicija u izbornu kampanju moći krenuti kao lider koji se za albanske nacionalne interese spreman suprotstaviti svoj sili svijeta i po cijenu vlastitog žrtvovanja. Njegova vlada je već skoro godinu dana ionako ovisila o tankoj većini jednog zastupničkog glasa viška, pa Haradinaj skoro da i nije imao drugog izlaza nego da isprovocira izvanredne parlamentarne izbore, ali sada je to uradio kao borac za svete nacionalne interese i žrtva domaćih i stranih mutikaša, a ne zbog svoje politike koja je Kosovo vodila u međunarodnu izolaciju i daljnje ekonomsko zaostajanje i siromaštvo.

1/1