>

novosti logo

Piše N.J.

Harač, đaci, harač

U mnogim školama prvi dani protječu u skupljanju tzv. participacija od učenika, bolje rečeno njihovih roditelja. Najučestalija je ovakva praksa u srednjim školama. Najviše se, po 500 ili 600 kuna, traži od učenika na pojedinim medicinskim i tehničkim smjerovima

Prvi dani nove školske godine u mnogim školama protječu u skupljanju tzv. participacija od učenika, bolje rečeno njihovih roditelja. Najučestalija je ovakva praksa u srednjim školama. Najviše se, po 500 ili 600 kuna, traži od učenika na pojedinim medicinskim i tehničkim smjerovima, iako ni budući ekonomisti nisu izbjegli ovakav namet, pa makar po sto kuna.

Učenici Zdravstvenog učilišta koji se školuju za dentalne tehničare školi moraju platiti 500 kuna, dok budući fizioterapeutski tehničari plaćaju po sto kuna. U Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju budući web-dizajneri moraju platiti 600 kuna, dok za buduće grafičke tehničare i grafičare tiska i dorade naknade iznose sto kuna manje.

Potaknuti ovim postupkom školskih uprava, zamolili smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja za komentar. Iz Ministarstva najprije poučno kažu da se ‘sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja osiguravaju državnim proračunom, proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave, sredstvima osnivača kada je osnivač druga fizička ili pravna osoba, prihodima koji se ostvaruju obavljanjem vlastite djelatnosti i drugim namjenskim prihodima, uplatama roditelja za posebne usluge i aktivnosti škole, donacijama i drugim izvorima u skladu sa zakonom’.

Po navodima Ministarstva, uplatama roditelja ne može se financirati redovna djelatnost škole nego posebne usluge i aktivnosti škole, recimo izvođenje dijela nastave na stranom jeziku. Zakon predviđa da odluku o iznosu participacije i cijeni obrazovanja za svaku godinu obrazovanja donosi školski odbor, uz suglasnost osnivača školske ustanove. ‘Županije, općine i gradovi dobivaju milijardu kuna godišnje za škole čiji su osnivači, pa uz dodatne prihode, uz taj iznos nema nikakva razloga da osnivači ne skrbe o školama jer je to njihova zadaća’, ističu iz Ministarstva.

Iako harač traže srednje škole u svim krajevima Hrvatske, one u Zagrebu prednjače. Njihovi direktori tvrde da im sredstva za rad koja dobivaju od Grada Zagreba nisu dovoljna. A zagrebačke vlasti koje novac građana arče na kojekakve bizarne projekte, umjesto da pojačaju tu stavku u budžetu, jednostavno daju suglasnost na zahtjeve školskih uprava koje svojim učenicima naplaćuju ono što bi trebalo biti besplatno.

1/1