>

novosti logo

Kolumne Kolumne

HDZ-ov igrokaz

S obzirom na to da Kolinda Grabar-Kitarović nema ni političkog kapaciteta ni ljudskog integriteta da se otrgne svojim tutorima iz HDZ-a, očekuje nas višemjesečna lakrdija u kojoj neće manjkati predsjedničina durenja, žalopojki i sumanutih optužbi protiv premijera nezainteresiranog da sudjeluje u njezinu hiperaktivnom odrađivanju zadataka za najdražu partiju

Bandić

Milan Bandić opet obavlja dužnost zagrebačkog gradonačelnika. Odlučio je tako Županijski sud u Zagrebu, uz prethodnu svesrdnu pomoć Ustavnog suda Republike Hrvatske. Prema odluci Županijskog suda, Bandić ‘zbog proteka vremena’ može konzumirati gradonačelničku funkciju pod uvjetom da ne ometa istrage koje se protiv njega vode, a to jamči iznosom od 15 milijuna kuna, te mu je zabranjeno da ‘uspostavlja ili održava vezu sa svjedocima koji još nisu ispitani u istrazi’. Ključni potez u Bandićevom izlasku na slobodu, što je onda dovelo i do toga da opet može obavljati posao gradonačelnika, odigrao je Ustavni sud koji je odlučio da su tri kaznena djela za koja je USKOK osumnjičio Bandića nakon što je dotični – uz jamčevinu – pušten da se brani sa slobode, da su to dakle nova kaznena djela, odnosno djela koja nisu ‘ista ili slična’ onim kaznenim djelima zbog kojih je zagrebački gradonačelnik bio u istražnom zatvoru i izišao zahvaljujući milijunskoj jamčevini. Ustavni sud je, zapravo, ostao pri svome stavu iz 1998. da počinjenje bilo kakvih kaznenih djela nije prihvatljiv razlog za donošenje kvalifikacije o kršenju uvjeta jamčevine, nego se mora raditi o ‘istim ili sličnim’ kaznenim djelima. Pa čak i kad su – to je poseban apsurd – nova kaznena djela, kao u Bandićevom slučaju, počinjena radi ometanja i sprječavanja istrage u kojoj se izvukao iz pritvora zahvaljujući jamčevini i obećanju da neće utjecati na svjedoke.

Konzultacije

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila je pozvala predsjednika SDP-a Zorana Milanovića da se u utorak u devet sati ujutro izvoli nacrtati na Pantovčaku, e kako bi se s njime konzultirala o stanju u zemlji. Predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku konzultativni sastanak zakazala je u deset sati istog dana, a zatim su na red došli i neki drugi čelnici parlamentarnih stranaka. Milanović se, međutim, nije pojavio na sastanku, niti je opravdao svoj izostanak s predsjedničina medijskog igrokaza, osim što je iz njegova okruženja u medije pušteno objašnjenje da Milanović ne vidi ni povod ni smisao u tome da s Kolindom Grabar-Kitarović razgovara kao predsjednik SDP-a. Predsjednicu je jako naljutilo Milanovićevo ignoriranje: ‘Ovakvo postupanje predsjednika Vlade u normalnim, civiliziranim i uljuđenim državama, da se uopće ne odaziva pozivu predsjednice, sasvim je nezamislivo. Time Milanović dovodi u pitanje institucije države, kao i volju građana. Nikome, nijednom pojedincu neću dopustiti da iz vlastitog hira dovodi u pitanje ustavnopravni poredak Hrvatske i smjer u kojem država ide.’

Karamarko se, naravno, odazvao predsjedničinu pozivu, pa su se njih dvoje zajednički zgražali nad premijerovim postupkom i – uz tehničku asistenciju Mate Radeljića, savjetnika predsjednice za unutarnju politiku i Karamarkovu produženu ruku na Pantovčaku – vjerojatno smišljali nove igrokaze čiji je jedini smisao provociranje sukoba s premijerom Milanovićem, jer računaju da će tako dodatno naštetiti SDP-ovim izbornim šansama. Karamarko i Radeljić odlučili su da predsjednici Republike neće dopustiti da razvije iole korektan odnos s predsjednikom Vlade, a u prilog tome govori i informacija da su neposredni povod za provokaciju u vidu konzultacija bili medijski izvještaji o skladnoj i konstruktivnoj sjednici Vijeća za obranu, kojim supredsjedaju predsjednica i premijer. A s obzirom na to da Kolinda Grabar-Kitarović nema ni političkog kapaciteta ni ljudskog integriteta da se otrgne svojim tutorima iz HDZ-a, očekuje nas višemjesečna lakrdija u kojoj neće manjkati predsjedničina durenja, žalopojki i sumanutih optužbi protiv premijera nezainteresiranog da sudjeluje u njezinu hiperaktivnom odrađivanju zadataka za najdražu partiju.

Haag

Haški sud pustio je na uvjetnu i privremenu slobodu, do svibnja, Gorana Hadžića, optuženog za ratne zločine nad Hrvatima u istočnoj Slavoniji od 1991. do 1993. godine. Razlozi puštanja su zdravstveni: Hadžiću je u studenome prošle godine dijagnosticiran zloćudni tumor na mozgu, a liječnici su mu prognozirali od dvanaest do dvadeset i četiri mjeseca života. Stanje mu se pogoršalo proteklih dana, kad je morao prekinuti primanje kemoterapije zbog ‘drastičnog gubitka težine, potpunog gubitka apetita, žestoke dezorijentacije, ozbiljnog gubitka kratkoročnog pamćenja, što uključuje i zaboravljanje posljednjih razgovora, poteškoće u govoru, nemogućnost da se brine sam o sebi i ekstreman umor’. Suci su zaključili da je, uz takve zdravstvene okolnosti, za Hadžića optimalno da neko vrijeme bude u krugu svoje obitelji.

Istovremeno, glavni haški tužitelj Serge Brammertz u utorak je, u pisanoj formi, zatražio da se optuženog Vojislava Šešelja, koji je u studenome prošle godine – također zbog zdravstvenih razloga – pušten na uvjetnu i privremenu slobodu, vrati u Haag u roku od jednoga dana, jer su prošla već dva tjedna otkako je Žalbeno vijeće Haškog suda naložilo raspravnim sucima, koji su pustili Šešelja, da promijene svoju odluku i ‘odmah’ vrate optuženika u Scheveningen. No očito je da je vremenska odrednica ‘odmah’ podložna različitim tumačenjima, pogotovo s obzirom na Šešeljev stav da se neće dobrovoljno vratiti u ćeliju.

1/1