Njemačka Fondacija Bertelsmann objavila je uoči parlamentarnih izbora, koji će se u toj zemlji dogoditi 24. rujna, istraživanje o političkoj polarizaciji u Njemačkoj i u Evropskoj uniji. Budući da se radi o privatnoj fondaciji koja zagovara osnaživanje tržišne ekonomije, istraživanje je očigledno rađeno s ciljem da se opipa bilo javnosti uoči izbora na kojima bi pobjeda stranke kancelarke Angele Merkel mogla zabetonirati dominaciju centrističkih politika ne samo u Njemačkoj već i u Evropskoj uniji, gdje su takve politike dodatno učvršćene nedavnom pobjedom centrista Emmanuela Macrona u Francuskoj.
Za istraživače bitan kontekst u kojem bi se ponovna pobjeda Merkelinog CDU-a trebala dogoditi sastoji se od porasta populizma u članicama EU-a, političke nesigurnosti pogonjene Brexitom, prijetnji globalnoj sigurnosti i izolacionistički nastrojenom američkom predsjedniku. Rezultati istraživanja pokazali su da su Nijemci, za razliku od ostalih evropskih naroda, izrazito skloni kontinuitetu, što bi, smatraju u ovoj organizaciji, Evropskoj uniji trebalo osigurati političku stabilnost.
Istraživanjem je obuhvaćeno 10.755 ispitanika, građana Njemačke i još pet najmnogoljudnijih članica EU-a: Francuske, Velike Britanije, Italije, Španjolske i Poljske, a ispitivanje je provođeno tijekom srpnja ove godine. U prvom setu pitanja ispitivalo se zadovoljstvo smjerom kojim idu države, pri čemu je zadovoljstvo na razini cijele EU izrazilo samo 36 posto građana. Među pojedinim državama najzadovoljniji su Nijemci sa 59 posto, a Njemačka je ujedno i jedina zemlja gdje je zabilježena natpolovična većina. Najmanje zadovoljnih smjerom kojim ide njihova zemlja ima u Italiji (samo 13 posto), zatim Španjolskoj (27 posto) i Velikoj Britaniji (31 posto). U ožujku ove godine zadovoljnih Nijemaca bilo je 32 posto, što pokazuje da se brojka u samo četiri mjeseca gotovo udvostručila, a u Francuskoj je također u tom periodu zabilježen porast broja zadovoljnih, sa 12 na čak 36 posto.
Kada je u pitanju zadovoljstvo građana stanjem demokracije u njihovim zemljama, na razini EU-a zadovoljna je točno polovica ispitanih, dok je među pojedinim zemljama ponovno najviše zadovoljnih Nijemaca, 63 posto. Ostale zemlje kreću se oko prosječno 50 posto, dok su stanjem demokracije u vlastitoj zemlji opet najmanje zadovoljni Talijani, njih samo 17 posto. Na pitanje da procijene osobnu ekonomsku situaciju u posljednje dvije godine, najviše Talijana odgovorilo je da im je situacija gora, njih 54 posto, te 45 posto Francuza i 40 posto Španjolaca, dok je najviše Nijemaca, njih 34 posto, odgovorilo da im se ekonomska situacija u tom razdoblju poboljšala.
Što se tiče smjera kojim se kreće EU, na razini Unije zadovoljna je trećina ispitanih, a slično su odgovorili i građani pojedinačnih država, što pokazuje da ni u jednoj zemlji većina stanovništva nije zadovoljna perspektivom EU-a. Otprilike polovica stanovnika EU-a, Njemačke i Francuske zadovoljna je funkcioniranjem demokracije u EU-u, pri čemu su najzadovoljniji Poljaci i Španjolci sa 64 i 61 posto, više nego stanjem demokracije u vlastitim zemljama, dok su najmanje zadovoljni ponovno Talijani, njih samo 28 posto, također manje nego demokracijom u Italiji. Unatoč nezadovoljstvu, na hipotetskom referendumu o izlasku iz EU-a u svim zemljama za ostanak bi glasalo između 70 i 80 posto ispitanih, osim u Italiji, gdje bi za ostanak glasalo 56 posto ispitanih. Prosječno polovica ispitanih zadovoljna je i ‘njemačkim vodstvom u EU-u’, osim Talijana i Poljaka, dok 80 posto ispitanih u svim zemljama smatra da bi Evropska unija trebala igrati aktivniju ulogu u globalnim pitanjima.
Drugi dio istraživanja bavi se političkom polarizacijom stanovnika Evropske unije u smislu podjele na ljevicu i desnicu, te ispituje stavove o politikama i demokraciji u odnosu na takvu podjelu. Ispitivanje nudi iznijansiran spektar samodefiniranja – od ekstremne ljevice, preko ljevice i lijevog centra, do desnog centra, desnice i ekstremne desnice. Pritom se 66 posto građana na razini cijele Unije smatra centristima, dok njih samo osam posto sebe smješta bilo na lijevi bilo na desni ekstrem. Dominacija centristički raspoloženih građana još je izraženija u Njemačkoj, gdje takvima sebe vidi čak 80 posto ispitanih, pri čemu se 44 posto smješta u lijevi, a 36 posto u desni centar, dok ‘ekstremne’ stavove ima samo dva posto stanovništva.
Ova statistika također potvrđuje izrazitu nisku političku polariziranost Nijemaca i njihovu orijentiranost na održanje statusa quo, što istraživače upućuje na pretpostavku da će stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku na parlamentarnim izborima ‘vjerojatno priječi izborni prag, ali neće ostvariti dramatičan uspjeh kakav je ostvarila na regionalnim izborima prošle godine’. Eventualni uspjeh AfD-a za Fondaciju Bertelsmann svakako je od iznimne važnosti, jer će pristup te stranke institucionalnoj logistici omogućiti resurse za daljnju mobilizaciju nezadovoljnih desno orijentiranih birača.
Što se tiče udjela krajnje lijevo i krajnje desno orijentiranih birača, on se u svim zemljama i na oba pola kreće oko nekoliko postotaka; najviše ekstremnih ljevičara ima u Francuskoj (sedam posto), a najmanje u Njemačkoj (jedan posto), dok je najviše onih koji se smještaju ekstremno desno također u Francuskoj (11 posto), a najmanje opet u Njemačkoj (jedan posto). Najviše birača koji se smještaju krajnje lijevo ili krajnje desno ima dakle u Francuskoj, čak 18 posto ili devet puta više nego u Njemačkoj, pri čemu je krajnja desnica brojnija. Na razini cijele EU krajnjih ljevičara ima tri, a krajnjih desničara pet posto.
Kada se pribroje kategorije krajnje lijevo i lijevo, te krajnje desno i desno, evropski prosjek je 17 posto na oba pola. Ljevica je najjača u Španjolskoj (29 posto), Velikoj Britaniji (20 posto) i Francuskoj (24 posto), a desnica ponovno u Francuskoj (25 posto), Poljskoj (23 posto) i Italiji (21 posto). Kada se ovim grupacijama pridruže i srodni centri, ljevica i lijevi centar čine većinu birača u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji, dok u Italiji i Poljskoj prevladavaju birači desnice i desnog centra (55 i 63 posto), kao i na razini EU-a sa 51 posto.
Birači desnice ujedno su i najmanje zadovoljni u svim kategorijama: samo 37 posto njih u Njemačkoj zadovoljno je demokracijom u svojoj zemlji, a demokracijom u EU-u 35 posto (kod ljevičara te su brojke 64 i 50 posto), no nijedni nisu zadovoljni smjerom kojim ide EU (zadovoljno je 27 posto birača ljevice i 23 posto birača desnice). Birači lijevog centra također su zadovoljniji od birača desnog centra u svim kategorijama, a najmanji onih koji bi na referendumu glasali za ostanak u EU-u može se naći među biračima desnog centra (68 posto) i desnice (50 posto). Na ‘čistoj’ desnici je također i najmanje onih koji smatraju da bi EU trebala imati veći utjecaj na globalnu politiku, 64 posto, što potvrđuje da su euroskepticizam i izolacionizam najrašireniji u ovoj skupini birača.
