>

novosti logo

Hranjenje romofobije

U općoj gunguli nakon romofobnog skupa u Čakovcu malo tko se pozabavio širim aspektom rješavanja problema Roma, zaključili su akteri tribine održane u SPD-u Privrednik u Zagrebu.

- Tenzije u Međimurju, gdje Romi čine deset posto populacije, nisu od jučer, a vidljiv je nedostatak dijaloga institucija. Nezaposlenost demotivirajuće djeluje na školovanje, jer Romi koji završavaju školu donedavno nisu mogli dobiti posao. Ako se prezivaš Balog ili Oršuš, nisi se morao ni javljati na natječaj za posao - istaknuo je Aleksa Đokić iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

- Manjinska vijeća ne znaju svoja prava, a lokalne vlasti nemaju razumijevanja. Ured je 2009. utrošio šest miliona kuna za infrastrukturu, a da su županija i općine dale dokumentaciju, moglo se povući i 50 posto sredstava više. Osim toga, 2017. izdvojili smo dva miliona kuna za legalizaciju. Problem je što mladi Romi vrlo brzo napuštaju školu, zasnivaju porodice i grade nelegalne kuće. Nemaju sredstva za legalizaciju i dokumente za uvođenje komunalija - rekao je Đokić.

Podsjetio je da je podršku za čuveni zid koji u Pribislavcu izolira romsko naselje dao i Željko Balog, zamjenik načelnice Višnje Ivačić iz redova romske manjine.

- Marginalizacija manjina počela je nakon što je nakon ulaska u EU prestao monitoring nad Hrvatskom oko poštovanja ljudskih i manjinskih prava. Pozitivna diskriminacija shvaća se u negativnom kontekstu, odnosno kao privilegija za manjine - istaknuo je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.

Naglasio je da se u Međimurju mahom radi o krađama sa štetama manjima od 2.000 kuna, a 60 posto krađa izvršavaju počinioci s druge strane Drave, iz Mađarske.

- Krađe su rezultat getoizacije i siromaštva - rekla je nevladina aktivistkinja Jagoda Novak koja se 18 godina bavi problemima Roma i koja je dodala da su zadnjih godina vidljivi pozitivni, ali nedovoljni pomaci, između ostalog ti da mladi više idu u školu.

- Paradoksalno je da su djedovi i bake ovih mladih ljudi pismeni jer su pohađali škole prije rata, dok su oni koji su odrastali devedesetih ostali nepismeni jer ih nitko nije tjerao u školu - kazala je Jagoda Novak.

1/2