Novosti

Kronika

'Хрoникa' прoбилa блoкaду

Jубилej eмисиje Teлeвизиjскe прoдукциje ЗВO-a кoja гoвoри o живoту српскe зajeдницe: Првa oд 200 пoлучaсoвних eмисиja eмитoвaнa je у jулу 2007. гoдинe нa Рaдиo-тeлeвизиjи Вojвoдинe jeр зa њу у хрвaтскoм мeдиjскoм прoстoру ниje билo мeстa

2c34duzqpee3ngfwygi0sku8zc4

Srđan Kolar, Jadranka Jaćimović Ivan, Slavko Bubalo, Nebojša Vojnović. Stoje: Darko Kovač, Nikola Milojević, Srđan Sekulić

‘Hronika Slavonije, Baranje i zapadnog Srema’, emisija Televizijske produkcije Zajedničkog veća opština (ZVO) koja govori o životu srpske zajednice na istoku Hrvatske, Dalmacije, Like i Korduna, doživela je svoje jubilarno dvestoto izdanje.

Prva polučasovna emisija emitovana je u julu 2007. godine na Radio-televiziji Vojvodine jer za nju u hrvatskom medijskom prostoru nije bilo mesta. Zahvaljujući satelitskom programu Radio-televizije Srbije, ‘Hronika’ je ubrzo prešla granice Hrvatske i regiona pa se danas može pratiti u čitavom svetu.

- Blokada medijskog prostora u Hrvatskoj bila je suštinski razlog pokretanja televizijske produkcije, kaže Dragan Crnogorac, predsednik ZVO-a, dodajući da situacija ni danas nije ništa bolja i da se Srbe u Hrvatskoj još uvek predstavlja samo u negativnom kontekstu. ‘Zato je postojanje Hronike izuzetno važno i ovo što smo do sada postigli moramo očuvati i unaprediti’, ističe Crnogorac. Zadatak postavljen tek formiranom Odboru za medije ZVO-a, posao dug 8 godina i 6 hiljada emitovanih, ali puno više snimljenih minuta, nije bio nimalo lak.

Koristimo HD tehnologiju, imamo nove kamere, kvalitetne programe, i ni po čemu ne zaostajemo za velikim televizijama koje imaju puno veće kapacitete – Srđan Kolar

- Počeli smo u teškim tehničkim i kadrovskim uslovima, ali s velikim entuzijazmom, shvativši potrebu srpske zajednice za informisanjem na srpskom jeziku i pismu, ali i činjenicu da bi borba pripadnika srpske nacionalne manjine za ostvarivanje njihovih prava bez medija u startu bila izgubljena, seća se Srđan Kolar, direktor produkcije i jedan od njenih idejnih tvoraca. Uz novinski list ‘Izvor’ koji je tada bio u začecima i tri radio-stanice u Borovu, Vukovaru i Belom Manastiru koje su svoj program emitovale na srpskom jeziku, srpska zajednica na istoku Hrvatske dobila je mogućnost da u svet pošalje i sliku. Najveći problemi bili su finansijski. Za njih je rukovodstvo ZVO-a  našlo razumevanja u matici Srbiji .

- Hronika je finansirana kroz projekte Ministarstva kulture Srbije i Pokrajinskog sekretarijata za informisanje Izvršnog veća Vojvodine, ali ne manje značajnu podršku dobijamo i iz sedam opština u sastavu ZVO-a koje su uvek bile uz nas, prepoznajući kvalitet i razlog zbog kojeg postojimo, ne u smislu politike već u cilju predstavljanja života i rada ljudi u tim sredinama i svega što je važno za srpsku zajednicu, ističe Kolar.

Nakon početnih finansijskih, kadrovskih i tehničkih poteškoća, improvizovane redakcije i studija, korištenja privatne opreme i rada bez ikakvog honorara, danas je slika bitno drugačija. TV produkcija ZVO-a sa studijima u Vukovaru i Kninu moderno je opremljena.

- Koristimo HD tehnologiju, imamo nove kamere, kvalitetne programe, i ni po čemu ne zaostajemo za velikim televizijama koje imaju puno veće kapacitete, dodaje naš sagovornik. Uporedo s tehničkim mogućnostima poboljšavao se i kvalitet emisija koje su svojim sadržajem privlačile sve veći broj gledalaca.

- Emisije donose priče o običnom čoveku, pripadniku srpske nacionalne manjine i problemima s kojima se suočava. Teme su iz svih sfera života, od privrede, poljoprivrede, politike, obrazovanja, kulture i sporta. Trideset minuta ove kolažne emisije nije dovoljno da sve to obuhvatimo, ali nastojimo da gledaocima prikažemo realnu sliku života Srba u Hrvatskoj, kaže Jadranka Jaćimović Ivan, urednica emisije.

- Ušli smo u sve to punim srcem koje i danas jače zakuca pred kamerama iako je prošlo 200 emisija. Svaka tema u kojoj govorimo o životu običnog čoveka bilo da su u pitanju socijalne priče, sudbine, diskriminacija, ćirilica, pokušaji da nas se kao pripadnike srpske zajednice isključi iz društva, sve to boli, a mi sve to pokušavamo da prikažemo na objektivan način i nadam se da u tome uspevamo, kaže naša sagovornica.

Skromnom obeležavanju jubileja TV produkcije ZVO-a prisustvovao je i Boro Rkman, dugogodišnji novinar, a danas zamenik župana Sisačko-moslavačke županije. Rkman je i sam, kao mentor mnogim svojim kolegama,  dao značajan doprinos u pokretanju televizijske produkcije.

- Ovo je zaista redak jubilej, retka brojka koja tim više dobija na težini i snazi ako se znaju uslovi u kojima se počinjalo, a koji su bili više nego improvizovani. Ako ništa drugo, 200 puta je ideja, suština, istina o životu Srba u Hrvatskoj otišla širom sveta, a to je zasluga ove male ekipe ljudi koji su krenuli u teškim uslovima, malobrojni, slabo edukovani, a ipak su nešto postigli i danas su u informativnom miljeu ne samo u Hrvatskoj nego i šire, stekli svoje puno ime i prezime, rekao je Rkman čestitajući koleginicama i kolegama.

‘Hroniku Slavonije, Baranje i zapadnog Srema’ gledaoci mogu pratiti svakih 14 dana na Televiziji Vojvodine, ponedeljkom u 13.30 časova, na satelitskom programu Radio-televizije Srbije subotom u 10.30, a emisija se može pogledati i na fejsbuku. Ekipu koja proizvodi ovu emisiju i novine ‘Izvor’, pored predsednika Odbora za medije i direktora produkcije Srđana Kolara i urednika Jadranke Jaćimović Ivan i Slavka Bubala, čine novinari Srđan Sekulić, Nikola Milojević, Vaska Radulović, Stana Nemet i Zoran Popović te snimatelji i montažeri Darko Kovač, Nebojša Vojnović i Zdravko Likić.

Nagrađena reportaža o vajaru Zoranu

Osim svakodnevnih pohvala koje stižu od gledalaca, produkcija se dokazala i u struci.  Dokumentarna reportaža ‘Zoran’ autora Slavka Bubala i snimatelja Darka Kovača dobila je specijalnu nagradu pre nekoliko godina na festivalu u Apatinu, a nedavno je osvojila još jednu. Na međunarodnom festivalu Bratina u Moskvi nagrađena je visokim drugim mestom u kategoriji ‘Kulturna evolucija’. Film govori o Zoranu Vinčiću iz Mirkovaca, samoukom vajaru koji se tom umetnošću počeo baviti nakon što je u ratu ostao bez desne podlaktice, o njegovoj upornosti, ali i brizi za osmeročlanu porodicu.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više