Ako Hrvatsko novinarsko društvo, kao i ostali koje smo tužili, povuku tvrdnje o cenzuri na Hrvatskoj radioteleviziji, HRT će povući svoje tužbe, kazao je glavni ravnatelj Kazimir Bačić u srijedu na sjednici saborskog Odbora za medije, na kojem je jedna od točaka dnevnog reda bila i rasprava o nizu tužbi koje je zadnjih mjeseci HRT podnio protiv drugih medija, novinara i HND-a.
Predstavnici HND-a Hrvoje Zovko, kao predsjednik, i Denis Romac, kao potpredsjednik, odgovorili su da je HND pripremio gomilu dokumentacije kao i iskaze bivših i sadašnjih zaposlenika javnog medijskog servisa koji su na sudu spremni govoriti o svojim iskustvima vezanim za novinarske slobode na HRT-u.
Bačić je, pak, ostao pri svojim tvrdnjama, dodavši tek da je moguće da među 700 novinara na javnom servisu njih nekoliko promila govori o cenzuri.
- Nitko se nikad nije žalio na cenzuru, niti na HRT-u ima zabranjenih lista, koje su nekad postojale. U cijelosti odbacujemo te optužbe - kazao je Bačić.
Bačić je kazao da je HRT bio prinuđen tužiti pet nakladnika zbog povrede časti i ugleda te objavljenih neistinitih navoda. Tvrdi da nacionalna radio-televizija nije tužila novinare, nego 'osobe' koje su im nanijele štetu. Radi se, da podsjetimo, o spomenutom Zovku i predsjednici Ogranka HND-a na HRT-u Sanji Mikleušević Pavić, od kojih HRT traži pola milijuna kuna, tužeći ih zajedno s HND-om.
Prema podacima koje je uspio prikupiti HND, HRT trenutno ima najmanje 30 pokrenutih sudskih procesa protiv drugih medija, novinara i društva, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna. Tražili su odgovor od HRT-a na to pitanje, ali ga nisu dobili. Najviše postupaka vodi se protiv Indexa i Nacionala, a jedan je i protiv tjednika koji upravo čitate, od kojeg za naknadu štete HRT traži 200.000 kuna.
Zovko je rekao da je u Europi nezabilježeno da javni medijski servis tuži strukovno društvo i da to čini javnim novcem angažirajući privatni odvjetnički ured koji na tim tužbama dobro zarađuje. Odštetnim iznosima od 30 do čak 250 tisuća kuna šalje se jasna poruka novinarima da se o HRT-u ne smije slobodno pisati, jer ih inače čekaju tužbe, rekao je prvi čovjek HND-a, pozivajući Bačića da povuče tužbe.
Romac je podsjetio da su zbog stanja na HRT-u reagirali i međunarodno i europsko udruženje novinara, kao i OESS, Vijeće Europe i niz drugih organizacija.
- Hoće li HRT tužiti i njih koji su se usudili progovoriti o stanju? Umjesto da se od kritika brani boljim programom i transparentnijim poslovanjem, oni se bave tužbama. Vjerujem da bez potpore vlasti vodstvo HRT-a ne bi krenulo u progon HND-a i novinara koji slobodno govore. Od ulaska u Europsku uniju stanje u novinarstvu konstantno se urušava zbog čega pozivamo premijera Andreja Plenkovića da napokon preuzme odgovornost i da, uz osudu govora mržnje i lažnih vijesti, stane u obranu slobodnih medija i novinarstva. Vlada je odgovorna za ovo stanje i mora nešto učiniti – rekao je Romac i izazvao niz reakcija zastupnika HDZ-a i vladajuće koalicije koji su se osjetili prozvanim, kritizirajući Romca da je optužio Vladu da kontrolira HRT.
U raspravi su se praktički svi akteri pozivali na Ustavnu vrednotu slobode govora i izražavanja, baš kao i Bačić koji, kako je rekao, ne vidi ništa neuobičajeno u pokretanju sudskih postupaka s ciljem zaštite imovine i ugleda HRT-a, posebno zato što je cenzura kazneno djelo. Podsjetio je na nedavni slučaj iz Sabora svađe Plenkovića i Nikole Grmoje (Most) koju su snimile samo kamere HTV-a.
- Nikad nijedna vijest nije cenzurirana i ne postoji nijedna tema, a da je HRT nije obradio i objavio. Informativni program dnevno proizvede 560 minuta programa. Tko bi mogao tu provoditi cenzuru? - upitao je Bačić, na što je reagirao Grmoja, kao jedan od aktera, kazavši da HRT ne bi bio medij da nije objavio snimku, s obzirom da su svi znali da je HRT snimio njegovu svađu s Plenkovićem. Također je kazao da se na HRT-u protežiraju predstavnici vlasti, kao i da je neprihvatljivo da tuži druge medije. Upozorio je i da vodstvo javnog servisa mora biti podložno kritici.
Inicijator uvrštavanja ove teme na dnevni red Bojan Glavašević (Nezavisni) kazao je su predstavnici opozicije zabrinuti stanjem u medijima. Istaknuo je da bi tužbe morale biti krajnji instrument koji se koristi kad su iscrpljene sve druge mogućnosti, a ne prvi alat za kojim se poseže. Tužbe protiv drugih medija i novinara nazvao je siledžijskim, a slobodu medija jednim od stupova demokratskog društva, posebno u ovako krhkoj demokraciji kakva je hrvatska, podsjetivši da su tužbe bile i jedan od razloga gašenja Feral Tribunea.
Također je naglasio da je HRT, ako već tuži, mogao tužiti za jednu kunu, a ne za 250.000 kuna, što je ogroman iznos koji tužene može baciti na prosjački štap. Rekao je i da je gledanost HTV-a katastrofalna, te da sadašnje vodstvo nije učinilo ništa da stanje bude bolje.
Nenad Stazić (SDP) prozvao je vodstvo HRT-a da je ovakvim ponašanjem cijelu Hrvatsku stavilo na stup srama, na što mu je Bačić odgovorio da su stranim udruženjima objasnili da su tužbe obrana od napada da su odgovorni za kaznena djela cenzure na HRT-u, ali i da mu može detaljnije odgovoriti nakon što vidi što je konkretno u ovom slučaju poduzeto.
Krešimir Partl iz Ministarstva kulture kazao je da se ministrica Nina Obuljen Koržinek brine o stanju u medijskom resoru i da je u najbržem roku primila predstavnike HND-a čiji članovi sudjeluju u radnim skupinama za izradu novog zakona o elektroničkim medijima. Podsjetio je na stav ministrice da je potrebno formirati novo regulatorno tijelo koje bi se, nalik na Vijeće za elektroničke medije, bavilo ovim pitanjima.
Na kraju sjednice predstavnici HND-a željeli su dodatno odgovoriti na Bačićeve tvrdnje da na HRT-u nema cenzure, ali ih je predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ) spriječio riječima da je zaključio sjednicu, pa je pročitao zaključak po kojem HRT samostalno uređuje svoj način rada i da bi svako miješanje u sudske postupke značilo politički utjecaj na pravosuđe, pa su pozvali strane da pokušaju naći međusobni dogovor.
Umjesto da kažu na Odboru, predstavnici HND-a novinarima su na hodniku podijelili pismo bivšeg novinara HRT-a Zorana Pehara koji je pisao o svojim iskustvima na HRT-u i ispričao kako je bio pozivan na razgovore s urednicima koje su zvali iz različitih državnih institucija kako bi se požalili na njegovo ponašanje. Posebno se to odnosi na priloge o migrantima koje je pripremao, neke od njih i napravio, ali rijetke objavio. Posebno je spomenuo MUP koji je poslao dopis HRT-u u kojem se žalio da je Pehar u razdoblju od 19 mjeseci postavio niz pitanja na temu migracija, ali da ne objavljuje priloge, zbog čega je od Bačića dobio ‘poziv na iznošenje obrane prije namjeravanog redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika‘. Među njima je bilo i pitanja na koja su odgovori bili nužni da napravi prilog o okolnostima smrti migrantkinje Madine Hosseini koji, koliko on zna, nikad nije objavljen.
‘Zamislite situaciju da britansko ministarstvo unutarnjih poslova piše pismo BBC-ju u kojem se žale da njihov novinar postavlja pitanja i kakve bi bile reakcije te javne televizije i britanske javnosti? U Hrvatskoj to završi tako da ravnatelj HRT-a želi novinaru dati otkaz‘, stoji u Peharovom pismu.
Da, zaista, kakve bi reakcije bile na BBC-ju?
