Zastupljenost nacionalnih manjina u radio i TV programima Hrvatske radiotelevizije tokom 2017. godine bila je katastrofalno niska - zaključili su članovi Savjeta za nacionalne manjine RH. Prema Izvještaju HRT-a o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj u 2017., emisije namijenjene nacionalnim manjinama na programima Hrvatskog radija emitirane su ukupno u trajanju od 125 sati i 20 minuta, a na televiziji je njihovo trajanje iznosilo 60 sati i 24 minute, odnosno tek 0,69 posto ukupne minutaže svih programa. Unutar radijskih programa, emisija "Multikultura" emitirana je 39 sati, Notiziario 38 sati i 45 minuta, Giornale Radio 25 sati i 50 minuta, dok su Mostovi suradnje ukupno trajali 18 sati i 20 minuta.

Što se Hrvatske televizije tiče, manjine su u svim emisijama informativnog programa bile ukupno zastupljene s tri sata i 37 minuta ili 0,04 posto, pri čemu su podaci o emisiji Hrvatska uživo nedostupni. Od specijaliziranih emisija Prizma je trajala 37 sati i 15 minuta, a Manjinski mozaik devet sati i 15 minuta. Dokumentarne emisije i filmovi s manjinskim predznakom emitirani su u trajanju od deset sati i 17 minuta.

- Izvješće pokazuje realnu situaciju koja je katastrofalna za manjine, kako zbog kratke minutaže, tako i zbog manjka emisija. Prizma i Manjinski mozaik su odlične emisije, ali se vidi da su u problemima jer praktički nemaju novinara, zbog čega se žale ljudi s terena. Savjet je prije četiri godine potpisao ugovor o financijskoj potpori emisijama na jezicima nacionalnih manjina. HRT je održao odlične edukacije za novinare, napravljena je audicija, ali onih koji su tada primljeni više uopće nema, čak ni kao vanjskih suradnika. A posebna su priča emisije u kojima gostuju oni koji su protiv prava manjina, recimo Željka Markić koja je na HTV-u gostovala osam puta, ili njen zamjenik Krešimir Planinić. Nije sporno da im se daje prostor, ali je sporno da nas iz Savjeta nitko nije zvao i dao šansu da odgovorimo na te neistine - rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, dodajući da privatne i lokalne TV stanice manjinama daju 1,37 posto minutaže, što je dva puta više od HRT-a. Također je rekao da nacionalne manjine plaćaju pretplatu za davanje prostora za negiranje Jasenovca i veličanje ustaštva.

- Godinama tražimo redakcije na manjinskim jezicima i više prostora u emisijama. Svake godine pregovaramo s upravom HRT-a, ali kako se čelni ljudi mijenjaju, novi se izvlače na odluke svojih prethodnika. Ne možemo biti zadovoljni, pogotovo što godinama toleriramo takve stvari. HRT se ne drži potpisanih ugovora pa bi možda trebalo satisfakciju potražiti kod nadležnih ustanova - rekao je Tolnauer.

Tokom skoro trosatne rasprave, svi članovi Savjeta su bili vrlo kritični oko tretmana nacionalnih manjina na javnom servisu. Zastupnik Talijana Furio Radin naglasio je da manjine ne nedostaju samo u programima, nego i emisijama te da se o njima govori samo u ekscesnim situacijama.

- Dobro je da je izvještaj napravljen, ali nije dobro ono što on sadrži - rekao je zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac, ističući da na HRT-u trebaju znati što je propisano Ustavom i zakonima te da trebaju znati kako bi se trebalo odnositi prema ratnim žrtavama.

- Svjedočimo instrumentaliziranoj kampanji ustaškog revizionizma, što se vidi u odnosu prema dječjem logoru u Jastrebarskom. Niti za komemoraciju koja je održana za više od hiljadu nevinih ljudi pobijenih 1941. u crkvi u Glini nema prostora na televiziji, ali ga ima za komemoraciju 55 lica nejasnog statusa koja su 1944. poginula kod Vaganca - rekao je Pupovac, ističući da 'takav javni servis koji netransparentno uređuje neka nevidljiva ruka' više ne može podržati.

Dok je zastupnik Mađara Robert Jankovics rekao da u Mađarskoj manjine imaju svoje redakcije i emisije na vlastitim jezicima, Boris Milošević, zastupnik Srba, podsjetio je da pomak nabolje na HTV-u ipak postoji jer je 2016. manjinska minutaža iznosila 54 sata, još šest sati manje nego 2017.

- Ali i brojka od 60 sati je daleko nedovoljna, da ne govorimo o ostalim slabostima - rekao je Milošević.

Predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo podsjetio je kako tijelo kojim predsjeda nema ovlasti te da njegovi zaključci nisu obavezujući, dok je član tog Vijeća Saša Milošević dodao da antimanjinski napadi traju već dvije do tri godine i ovog trenutka dosežu vrhunac. Elijana Čandrlić, urednica na Hrvatskom radiju, govorila je o nastojanjima da se uprkos ograničenim sredstavim pruži što veći prostor manjinama.

Iako se tokom rasprave govorilo o preispitivanju ugovora o financijskoj podršci HRT-u, pa čak i o eventualnom bojkotu plaćanja TV pretplate, zaključci su ipak bili pomirljivi. Članovi Savjeta su utvrdili nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina na HRT-u, iako je ova javna ustanova takve vrste programa i emisija obvezna emitirati po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, Ugovoru između HRT-a i Vlade RH.

Utvrđena je obaveza održavanja sastanaka predstavnika Savjeta s Ravnateljstvom i Programskim vijećem HRT-a radi osiguranja kontinuiteta u razmjeni mišljenja o ostvarivanju prava manjina na pristup javnim medijima, rješavanja problema izostanka edukacije novinarskog kadra koji se bavi manjinskim pitanjima, kao i pitanja emitiranja i proizvodnje programa na jezicima nacionalnih manjina. Zaključci su usvojeni većinom glasova, a troje zastupnika srpske manjine, Milorad Pupovac, Boris Milošević i Dragana Jeckov bili su suzdržani, što se može rastumačiti gorenavedenim riječima Milorada Pupovca da više ne može podržati takav javni servis.