>

novosti logo

Društvo Društvo

Hrvatska biskupska konfidencija

Iako i Vatikan redovno objavljuje godišnja financijska izvješća, većina biskupija Katoličke crkve u Hrvatskoj još uvijek taji svoje račune. Pozitivnim primjerom jedino se izdvaja Dubrovačka biskupija na čelu s Matom Uzinićem, koja od 2014. kontinuirano izvještava o svojim prihodima, troškovima i dugovanjima

Iako je redovno financijsko izvješće za 2018. nedavno objavio i Vatikan, Katolička crkva u Hrvatskoj, koja se izdašno financira iz državnog proračuna, očito još uvijek nema takvu namjeru. Uzaludna su zasad dugogodišnja nastojanja progresivnih društvenih snaga da svojim građanskim djelovanjem usmjere ovdašnju Crkvu na put transparentnosti. Premda pojedini građani i sekularne udruge poput Protagore godinama traže preispitivanje i reviziju Vatikanskih ugovora sklopljenih između RH i Svete Stolice prije dvadesetak godina, oni i dalje nisu predmet razmatranja vladajućih garnitura. Znaju oni da bi se revizijom ugovora otvorila mogućnost propitivanja transparentnosti Crkve u smislu trošenja javnog novca. Ne čudi stoga da je i dalje politički mudro okolišati s takvim radnjama, naročito zbog nemalog utjecaja klera, a posebno na dragocjene građane – birače.

Iz Gonga, organizacije civilnog društva, lanjske su veljače stoga odaslali otvoreno pismo kardinalu i nadbiskupu zagrebačkom Josipu Bozaniću te predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i nadbiskupu zadarskom Želimiru Puljiću, u kojem ih pozivaju da konačno poput drugih neprofitnih organizacija javno krenu objavljivati svoja godišnja financijska izvješća.

Teško je za očekivati takvo što jer, kako su podsjetili iz Gonga, još je 2014. godine Hrvatski sabor omogućio štetno izuzeće vjerskih zajednica iz Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Takvo izuzeće omogućeno je nakon tvrdnji vjerskih zajednica da bi izvještavanje o prikupljenim darovima i milodarima vjernika bilo prekomplicirano jer bi svaka župa morala dostavljati posebna izvješća, pa je zakonom propisano da moraju izvještavati isključivo o novcu iz javnih izvora.

No ne pridržavaju se čak ni toga pa je zapravo teško precizno izračunati s koliko novca godišnje barata Katolička crkva u Hrvatskoj, koja pravda samo ono što im Ministarstvo financija isplaćuje pod posebnom proračunskom stavkom. Prema njoj je od 2014. do 2016. vjerskim zajednicama ukupno isplaćeno 1,123 milijarde kuna, od čega čak 1,066 milijardi na račun Katoličke crkve. No i druge državne poluge izdašno financiraju Crkvu: preko Ministarstva obrazovanja država je u navedenom trogodišnjem razdoblju za preko tri hiljade vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama izdvojila još 742,5 milijuna kuna, dok je Ministarstvo kulture financiralo kulturna dobra u vlasništvu Katoličke crkve s 117,4 milijuna kuna.

Iz posebnog dijela državnog proračuna Katoličkoj crkvi je u 2018. isplaćeno ukupno 288,1 milijun kuna. Taj iznos, navodi se u proračunskom obrazloženju, odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženima s brojem župa u državi. No iz te posebne proračunske stavke razvidno je i to da je država preko Fonda za naknadu oduzete imovine u 2017. i 2018. na račun Hrvatske biskupske konferencije, a za naknadu pravnim osobama Katoličke crkve za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ukupno isplatila dodatnih 5,5 milijuna kuna.

Dokument Dubrovačke biskupije dokazuje kako je moguće prikazati crkvene financije, neovisno o tome što ih na to ne prisiljavaju zakonske norme – ističe Jelena Berković iz Gonga

Pa ipak, i dalje nigdje nema javnog traga o tome s kolikim ukupnim godišnjim iznosom raspolažu pojedine pravne osobe Katoličke crkve, poput primjerice 17 hrvatskih biskupija i nadbiskupija. Izdvojimo ovdje tek minuciozno novinarsko istraživanje pod nazivom ‘Koliko je teška Crkva u Hrvatskoj’ iz 2014. godine, objavljeno na portalu Lupiga. U njemu su prezentirani izvještaji HBK-a Ministarstvu financija, pri čemu je u onom iz 2013. tek šturo razvidno kako je Zagrebačka nadbiskupija apsolutni rekorder po raspolaganju javnim novcem: te godine iz proračuna su dobili čak 55,9 milijuna kuna, gotovo dvostruko više od Đakovačko-osječke nadbiskupije, koja se morala zadovoljiti s 29,1 milijunom kuna. I otada – ništa. Ni danas kao ni tada ne može se doznati ništa više o tome na koji se način i za koju namjenu troši taj proračunski novac, koliko biskupije zarađuje od vlastitih nekretnina, ali i privatnih donacija i lokalnih zajednica, koliki su im dugovi i gdje se sve zadužuju…

Iz svete nedodirljivosti ovdašnje Crkve posljednjih godina se pozitivnim primjerom izdvaja Dubrovačka biskupija, koja svoja financijska izvješća kontinuirano objavljuje od 2014., a prošloga je mjeseca objavila i ono za 2018. godinu. Izvješće od pedesetak stranica, koje je u svrhu šire vidljivosti njihove transparentnosti objavljeno i na talijanskom i engleskom jeziku, doista može poslužiti kao ogledni primjer i mogući obrazac poslovanja Katoličke crkve u Hrvatskoj. U samom uvodniku dubrovački biskup Mate Uzinić piše da su javne objave financijskih izvješća uobičajena sredstva transparentnosti kojima se javnosti omogućuje uvid u izvršene aktivnosti i njihove rezultate.

Iz tog dokumenta je razvidno da je ukupna zaduženost Dubrovačke biskupije krajem 2018. bila 43 milijuna kuna, što je, napominju u izvješću, smanjenje za 705.000 kuna u odnosu na godinu prije. Zaduženost biskupije najvećim je dijelom generirana bankovnim kreditom od pozamašnih 30,6 milijuna kuna kojim je ona refinancirala ranija dugovanja, ali tu je i kredit za župu u Korčuli u iznosu od 4,1 milijun kuna te zajam od drugih biskupija u iznosu od 8,3 milijuna kuna. Kreditnu zaduženost biskupija planira zatvoriti u narednih sedam godina.

Dubrovačka je biskupija uprihodila ukupno 40,6 milijuna kuna, od čega na redovite i izvanredne prihode iz proračuna otpada 10,9 milijuna kuna. Zahvaljujući ostalim izvanrednim prihodima, uprihodila je dodatnih 10,07 milijuna kuna, od čega na dugoročne pozajmice od drugih biskupija otpada 7,5 milijuna, dok prihodi od oduzete i prodane imovine iznose 860.523 kuna. Ukupno 9,1 milijun kuna biskupija je zaradila pak od vlastite imovine, od čega je 7,5 milijuna kuna uprihodila od zakupa vlastitih poslovnih prostora. Od biskupijske i kalendarske milostinje u 2018. zaradili su ukupno 1,45 milijuna kuna, dok su od taksi i ostalih primitaka od župa te darova za misne nakane uprihodili čak 923.000 kuna. Zanimljivo, iz proračuna lokalne zajednice – Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije – za biskupiju je prema izvješću lani izdvojeno tek 57.761 kuna.

Ukupni izdaci Dubrovačke biskupije u 2018. iznosili su 39,8 milijuna kuna, od čega je najviše potrošeno na dobrotvornost i pastoralne izdatke, ukupno 8,2 milijuna kuna; od tog iznosa 2,7 milijuna utrošeno je na programe i projekte Caritasa, 227.000 za različite misije, 103.500 za Crkvu u BiH te ukupno 93.270 kuna za kolekte (dobrovoljne priloge) za Grčku i Indoneziju. Za biskupijska vijeća i urede potrošeno je 1,5 milijuna kuna, dok su troškovi za svećenike, bogoslove i sjemeništarce iznosili 2,9 milijuna kuna. Zanimljivo je također napomenuti da je za Biskupijski ordinarijat (plaće, režije, usluge, takse…) Dubrovačka nadbiskupija potrošila malo više od četiri milijuna kuna, a čak 6,4 milijuna kuna utrošeno je u investicije i tekuće rashode Biskupske palače. Izdašna je ova biskupija bila u pomaganju svojim župama pa ja za održavanje crkvi i župnih kuća utrošeno ukupno 4,8 milijuna kuna.

Katoličkoj crkvi je u 2018. iz posebnog dijela državnog proračuna isplaćeno 288,1 milijun kuna. Država je preko Fonda za naknadu oduzete imovine u 2017. i 2018. na račun HBK-a ukupno uplatila dodatnih 5,5 milijuna kuna

Kada se govori o crkvenom bogatstvu, treba kazati da je vrijednost biskupijske nefinancijske imovine (zemljišta, stambenih i poslovnih objekata, uredske opreme i namještaja) 342,2 milijuna kuna, dok financijska imovina (bankovni novac, depoziti) iznosi 42 milijuna kuna.

A kako posluju profitne tvrtke u vlasništvu ove biskupije? Tvrtka Benfortuna d.o.o., koja se brine o razvoju i upravljanjem nekretninama na području Grada, poslovala je u 2018. uz dobit od 701.203 kune. Poduzeće Otok d.o.o. poslovalo je pak malo iznad pozitivne nule, dok trgovačko društvo Elaphiti Conspectus d.o.o., u kojem Dubrovačka biskupija ima 25-postotno suvlasništvo, nije imalo poslovnih aktivnosti u 2018. godini.

Jelena Berković, izvršna direktorica Gonga, kaže za Novosti da je dobra vijest da je Dubrovačka biskupija objavila financijsko izvješće za lanjsku godinu. No ističe da je jednako tako šteta da je riječ tek o jednoj pravnoj osobi Katoličke crkve u Hrvatskoj koja radi na svojoj financijskoj transparentnosti, poštujući upute Vatikana, koji pak upozorava da bez određenih pravila ne može biti ni povjerenja.

- Dokument Dubrovačke biskupije dokazuje kako je moguće prikazati crkvene financije, kako neprofitnih tako i profitnih pravnih osoba koje ona ima u svom vlasništvu, neovisno o tome što ih na to ne prisiljavaju zakonske norme, kao većinu ostalih neprofitnih organizacija. No utvrditi koliko točno hrvatskog javnog novca završi u rukama Katoličke crkve i dalje je vrlo nezahvalan posao upravo zato što ni javni proračuni – državni, lokalni kao i javnih poduzeća – nemaju objedinjene podatke, a niti se hrvatska Katolička crkva dovoljno trudi sa svoje strane prikazati sve brojke - ističe Berković.

Dotaknimo se za kraj i nezaobilazne političke uloge Katoličke crkve u prošloj godini. U veljači smo objavili tekst iz kojeg je razvidno da je Zagrebačka nadbiskupija pod vodstvom kardinala Josipa Bozanića postala predvodnica društvenog vala negiranja ustaškog udjela u holokaustu nad Židovima i genocidu nad Srbima i Romima. Revizionistički sadržaji i afirmacija mračne verzije hrvatske povijesti odvijaju se tako preko tjednika Glas Koncila, čiji je izdavač Nadbiskupski duhovni stol. Upravo su aktualne teorije o Jasenovcu kao ‘radnom logoru’, zabavištu, tvorničkom kompleksu i nekoliko stotina ljudi koji su tamo skončali zbog zaraznih bolesti najdetaljnije razrađene u tom listu.

Također, klerikalni su krugovi nastavili svoju dugogodišnju kampanju u borbi protiv prava na pobačaj. U listopadu prošle godine katolički je teolog Tonči Matulić, poznat kao zagovaratelj crkvenih dogmi protiv prava žena, unatoč prosvjednom pismu grupe građana i članova zadarskog Sveučilišta, u toj instituciji promovirao knjigu ‘Pobačaj, drama savjesti’, koja je objavljena još 1997. godine.

Prošlog tjedna je u zagrebačkoj bazilici Srca Isusova već tradicionalno služena misa zadušnica za Antu Pavelića, ustaškog poglavnika odgovornog za genocid nad Srbima, Židovima i Romima. A oglašavajući se pak o predsjedničkim izborima, Komisija Hrvatske biskupske konferencije pozvala je budućeg predsjednika ili predsjednicu da svojim primjerom prednjače u zauzimanju za siromašne i marginalizirane, kao i da štite dostojanstvo radnika i rada te pravednu raspodjelu javnih i društvenih dobara. Zapravo sve ono od čega Crkva posljednjih desetljeća uporno okreće glavu, pa poniznost i skromnost svjedoče samo oni koji su lišeni obilja, viška materijalnog bogatstava i društvenih privilegija, koje obilato mimo svih pravila i konvencija uživa Katolička crkva u Hrvatskoj. I kao da ni to nije dovoljno te je aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila dvije povlaštene mirovine vojnom ordinariju monsinjoru Juraju Jezerincu i generalnom vikaru Vojnog ordinarijata u RH monsinjoru Jakovu Mamiću.

No kako kaže pjesma, netko to od gore vidi sve. Možda baš tome u prilog svjedoči podatak iz međunarodnog istraživanja sustava vrijednosti i recepcije i primjene vrijednosnih orijentacija European Values Study, prema kojem je podrška crkvi u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća pala sa 64 na 38 posto.

1/2