U sklopu Polkaviewa, razgovora što ih organizira karlovačka Polka - Udruženje za političku i građansku kulturu, gost tribine je bio poznati historičar Hrvoje Klasić, docent na zagrebačkom Filozofskom fakultetu - Odsjeku za povijest. Razgovaralo se o 1968. godini, o povijesnim, političkim i društvenim kontradiktornostima toga pokreta. Najviše interesa, s obzirom na Klasićeve javne istupe, prisutni su pokazali za povijesne aspekte današnjih događaja u Hrvatskoj.
- Ako govorimo o procesu sa suočavanjem s prošlošću, glavni prijepori počinju 1991. godine i odnose se na način valoriziranja razdoblja Drugog svjetskog rata, poraća i socijalističkog perioda. U toj priči ključna je 1991. godina jer smo događaje počeli procjenjivati kroz Domovinski rat. Kako Hrvatska 1991. izlazi iz Jugoslavije, onda ta Jugoslavija postaje bauk u svakom trenutku i u svakom povijesnom razdoblju. Kako JNA kao slijednica partizana, napada Hrvatsku, onda se to automatski referiralo na partizanski pokret, prema partizanima i Titu kao komandantu tih jedinica. S treće strane, Hrvatska izlazi iz komunističkog režima pa se onda i taj komunistički režim u ratnoj situaciji gleda kao nešto negativno - kazao je Klasić.
Nema spora da je period od 1945. pa do 1990. godine bremenit raznim problemima, ali ono što se dogodilo u Hrvatskoj je zamijenjeno drugom ideologijom, onom hrvatskog nacionalizma. Stoga proizlazi da su svi oni koji su se borili protiv komunizma i protiv Jugoslavije, postaju dobri, gledajući kroz perspektivu 90-tih. Tako na mala vrata i ustaše počinju dobivati svoje mjesto u borbi za neovisnu Hrvatsku, ‘boreći se protiv komunizma’. Tada se i vraća dobar dio političkih emigranata.
- Mislim da dobar dio hrvatske javnosti nema problema sa suočavanjem s prošlošću. Dobar dio političkih elita ne može prihvatiti da je u prošlom režimu bilo i dobrih stvari te se na povijest gleda s nultom godinom koja je počela 1990/1991. Nisam više siguran da je moguće kvalitetno prevazići te podjele. Grčka i Španjolska potvrđuju pozitivne primjere rezultata građanskog rata. Možda će biti bolje kad ekonomska situacija bude bitno bolja. Ljevica i desnica se isključivo razlikuju prema odnosu prema povijesti. To znači da su nesposobni baviti se budućnošću - kaže Klasić.
