>

novosti logo

Piše Ana Brakus

Hrvatsko novinarsko dužno

Hrvatsko novinarsko društvo izgubilo je 25 godina dug sudski spor zbog kojeg zajedno sa zateznim kamatama mora platiti više od dva milijuna kuna u međuvremenu ugašenoj tvrtki. ‘Nedopustivo je da se sporost hrvatskog pravosuđa lomi preko leđa HND-a. Ovakvo pravosuđe je rak rana hrvatskog društva’, kaže Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Početkom ovog mjeseca Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pravomoćnom je presudom izgubilo 25 godina dug sudski spor zbog kojeg će morati platiti više od 320.000 eura, odnosno nešto više od dva milijuna i 300 tisuća kuna. Zbog duljine trajanja sudskog spora dvije trećine iznosa otpadaju na zatezne kamate. Koliko god bilo nevjerojatno, takvo što u hrvatskom pravosuđu nipošto nije rijetkost.

Uspjeh u ovoj presudi je da je tužiteljima veći iznos odbijen nego što su dobili. No s obzirom na kamate, iznos u konačnici ispada izuzetno velik – ističe Emil Havkić, odvjetnik hnd-a

Na svojim stranicama HND je objavio pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu na koju u roku od 30 dana treba podnijeti zahtjev za revizijom Vrhovnom sudu, no eventualni zahtjev ne odlaže njezino izvršenje. Kako je objavio HND, ‘predmet spora je Ugovor o najmu dijela zgrade u vlasništvu HND-a u Perkovčevoj 2 u Zagrebu koji je sklopljen u srpnju 1990. godine između HND -a i trojice zakupaca – Ante Matića, Ante Tabaka i Ante Ercegovića. Kako zakupci ni nakon više od dvije godine nisu dovršili preuređenje prostora niti su plaćali najam, HND je raskinuo ugovor o zakupu te 1993. ishodio sudsku deložaciju najmoprimca iz zgrade HND-a. Tvrtka U.T.T. Europa 92 d.o.o., koju su osnovali zakupci, u studenom 1993. protiv HND-a je pokrenula sudski spor u kojem je tražila povrat uloženog novca u preuređenje prostora u zgradi HND-a kojeg je unajmila’.

‘Tijekom postupka HND je dokazivao da iznos neplaćenog najma, režijskih troškova i izgubljene zarade za vrijeme dok je spomenuta tvrtka boravila u prostoru HND-a iznosi 420.083,00 njemačkih maraka i zahtijevao prijeboj uzajamnih potraživanja, no Sud je većinu argumenata HND-a odbacio te djelomično prihvatio zahtjeve tužitelja. Jedan od ključnih argumenata Suda u ovom postupku bio je da HND svoja potraživanja prema spomenutoj tvrtki nije prijavio u stečajnom postupku tvrtke U.T.T. Europa 92. d.o.o. iako je taj stečajni postupak zagrebački Trgovački sud otvorio i zatvorio u istom danu, 30. ožujka 2005.’, navodi se u HND-ovom priopćenju.

Taj jednodnevni stečajni postupak vodila je stečajna upraviteljica Vesna Bajić. No ona je u telefonskom razgovoru Novostima ustvrdila da stečajni postupak nije trajao jedan dan, iako je tako upisano u sudskom registru. Zanimljivo, nekoliko godina kasnije i sama Bajić našla se na optuženičkoj klupi. Na sudu je završila 2014., nakon što je DORH protiv nje i druge dvije osobe podignuo optužnicu i to zbog sumnje da je počinila niz kaznenih djela povezanih s krivotvorenjem oporuke jednog pokojnika. U razgovoru za Novosti to nije željela komentirati. Kako smo doznali iz Hrvatske odvjetničke komore, protiv odvjetnice Bajić u tijeku je disciplinski postupak.

Nakon nje slučaj je preuzela stečajna upraviteljica Mirjana Zuzija. Ni ovu stečajnu upraviteljicu nisu zaobišle pravne bitke druge vrste. Mirjana Zuzija je u USKOK-ovoj akciji u kojoj su potkraj prošle godine uhićeni stečajna sutkinja Vesna Malenica i stečajni upravitelj Pero Hrkać bila prikrivena istražiteljica i tajno je snimala razgovore s osumnjičenicima, pisao je Jutarnji list prije nekoliko mjeseci. U kratkom razgovoru za Novosti je rekla da samu sudsku odluku protiv HND-a ne bi komentirala, no osvrnula se na dugotrajnost postupka.

- Ne želim ništa govoriti o hrvatskom pravosuđu, ja to ne mogu ni shvatiti. Treba samo čitati izvješća Europske komisije, ništa drugo ne mogu reći - rekla nam je Zuzija.

Na pretjeranu dugotrajnost sudskog postupka upozorava i odvjetnik HND-a Emil Havkić.

Kada se iz uplaćenog iznosa sudski odrede troškovi postupka, ostaje nejasno koliko će novca uopće doći do osnivača sada nepostojeće tvrtke koja je podigla tužbu

- Tužba je podnesena 1993. godine. Sutkinja koja je najprije vodila postupak otišla je na Županijski sud, a svi njezini predmeti su čekali drugog suca. To je značilo da se onda taj sudac trebao upoznati sa slučajem i tako je prolazilo vrijeme do ranih dvijetisućitih. Pravosuđe je u tom vremenu i devastirano jer ga velik broj ljudi napušta sredinom 1990-ih, a oni koji dolaze imaju prevelik broj predmeta. Uostalom, sukladno zakonu nastupa i prekid postupka zbog otvaranja stečajnog postupka nad tužiteljem koji traje nekoliko godina. Tek kad oni formiraju likvidacijsku masu, nastavlja se postupak. To znači da spis ponovno dolazi do novog suca koji ga uzima u rad kada mu dođe na red - objasnio nam je Havkić.

Napominje da je takva sistemska neefikasnost pravosuđa ono što HND dovodi do tako velikog iznosa koji treba platiti.

- Sistemska neefikasnost pravosuđa u tom periodu dovela je do ovako visokog iznosa zateznih kamata. Uspjeh u ovoj presudi je da je tužiteljima veći iznos odbijen nego što su dobili. No s obzirom na kamate, iznos u konačnici ispada izuzetno velik - zaključio je Havkić.

S tom procjenom slaže se i Hrvoje Zovko, aktualni predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

- Nedopustivo je da jedan proces traje 25 godina i da se sporost hrvatskog pravosuđa lomi preko leđa HND-a. Ovakvo pravosuđe je rak rana hrvatskog društva - rekao je Zovko.

Ante Gavranović, koji je HND-om predsjedao u trenutku raskidanja spornog ugovora, poručio je pak da ne razumije kako je sud mogao donijeti ovakvu odluku.

- Apsolutni je apsurd da spor može trajati 25 godina. Osim toga, i dalje mislim da smo u pravu i ne mogu shvatiti da je sud donio takvu odluku - rekao je Gavranović.

Donedavni predsjednik HND-a Saša Leković izrazio je na društvenim mrežama neslaganje s novim vodstvom, a čak tvrdi da su rješenja koja je on predlagao bezrazložno odbijana i ‘opstruirana’.

- Upozoravao sam kolike će biti kamate i da to može biti financijska katastrofa. Budući da me nitko nije ozbiljno shvaćao, napravio sam analizu naše financijske situacije i s time upoznao sva tijela. Dogodilo se ono što sam pokušavao spriječiti i na što sam upozoravao, a sada je palo na leđa onih koji su me opstruirali. Ne likujem jer mi je žao HND-a - rekao je Novostima Leković.

Na prozivke oštro odgovara Lekovićev nasljednik Zovko.

- Onaj tko se prema HND-u ponio onako kako se ponio Leković trebao bi se pokriti po ušima i zauvijek zašutjeti - odgovorio je Zovko.

Posebnu pažnju izaziva informacija da HND u ovom trenutku uopće ne zna na koji račun dosuđeni iznos mora biti uplaćen. Naime, nakon stečaja tvrtke U.T.T. Europa 92, a sukladno rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu, 19. travnja 2016. obustavljen i zaključen stečajni postupak nastavljen je nad stečajnom masom tvrtke U.T.T. Europa 92, pa se tako u presudi navodi OIB nepostojeće pravne osobe.

- Kad imate likvidacijsku masu, novac ide u pravilu na račun koji otvori likvidacijski upravitelj po nalogu suda. Račun vjerojatno nije otvoren. Bit će ako budemo išli na ovrhu, za što ja u ovom trenutku još nemam nalog - pojasnio je Novostima Ivo Farčić, odvjetnik koji je u ovom sudskom sporu bio punomoćnik Mirjane Zuzije.

Od Zuzije smo zatražili informaciju o tome na čiji će račun u konačnici biti uplaćen dosuđeni iznos, no odgovor još nismo dobili. Kada se iz uplaćenog iznosa sudski odrede troškovi postupka, ostaje nejasno koliko će novca uopće doći do osnivača sada nepostojeće tvrtke koja je tužbu i podigla. S druge strane, sasvim je jasno da je dosuđeni iznos s obzirom na financijsku situaciju HND-a enorman i da do njega Društvo neće lako doći. No pitanje je i kako će HND nastaviti poslovati kada ta financijska sredstva uspije namaknuti.

- Vodstvo HND-a intenzivno radi na pronalaženju rješenja za ovu situaciju koja nije laka za nas, ali vjerujem u pozitivan ishod. Konzultiramo pravne i financijske savjetnike u smislu pomoći oko toga koja su rješenja najbolja za HND. Imamo nekoliko opcija u rukavu. HND će opstati i poručujem članstvu da nema panike. Svi znamo da bi propast HND za ionako devastiranu novinarsku profesiju značila katastrofu - poručio je Hrvoje Zovko i dodao da su o svemu obavijestili nadležne institucije, uključujući i Vladu.

Ova pravomoćna presuda nastavlja se na niz teških problema s kojima se posljednjih godina susreće HND. Od dolaska HDZ-a Tomislava Karamarka na vlast tu krovnu novinarsku organizaciju osuđuju mahom desno orijentirani novinari zbog manjka domoljublja i tobožnje odanosti strankama lijevog političkog spektra. Tako su 2015. godine osnovali paralelnu udrugu Hrvatskih novinara i publicista (HNiP) koja je na samom početku pored novinara portala Direktno, Narod i Maxportala okupila HTV-ovce, među kojima Katju Kušec, Tončicu Čeljusku, Sinišu Kovačića, Karolinu Vidović Krišto i Branimira Farkaša. Međutim, nakon početnog zamaha njihov pokušaj zauzimanja pozicije koju HND uživa među hrvatskim novinarima neslavno je propao.

No problemi i kritike ne dolaze samo izvana pa tako danas postaje tenzije među bivšim i aktualnim vodstvom. Prije samo nekoliko mjeseci neopozivu ostavku na mjesto predsjednika podnio je Saša Leković. Učinio je to nakon što su na njegov poziv isto odbili učiniti njegovi potpredsjednici Denis Romac i Slavica Lukić. Nakon ostavke je objasnio da su do te situacije doveli ‘brojni razlozi’, a osvrnuo se i na ‘’histeriju’ koja je nastala nakon dodjele ovogodišnje nagrade za televizijsko novinarstvo Ivani Petrović s Nove TV. Podsjetimo, u obrazloženju nagrade se hvalilo njeno izvještavanje s izricanja presude za ratni zločin šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu koje je uključivalo i njenu konstataciju ‘…ako to tako nastavi, tko će nam čuvati ovaj uski dio granice od Splita do Prevlake? Prema ovoj presudi, vjerojatno mudžahedini povratnici iz Sirije’. Desetak novinara i novinarki je potom u znak protesta organiziralo konferenciju za medije i vratilo svoje nagrade. Među njima je bio Boris Pavelić, novinar Novog lista koji se u ovotjednoj kolumni osvrnuo na ovdašnju ‘eutanaziranu’ medijsku scenu, ali i na prijetnju koju pravomoćna presuda predstavlja HND-u. ‘Nestanu li prihodi, raspast će se organizacija. Nestane li HND, ugasit će se i jedan od posljednjih plamičaka što pokušavaju osvijetliti ovdašnji sve gušći medijski mrak. Tko će tada likovati, čitatelji će pogoditi i sami – i eto nas, po tko zna koji put, pred čudesima hrvatskog pravosuđa: nek’ se vrši krivda, pa makar propao svijet’, napisao je Pavelić.

1/3