U nastojanju da Knin učine još ljepšim i još starijim, svojevrsnim poprištem oživotvorenja nacionalnih mitova poput makedonske prijestolnice, gradske vlasti na čelu s Josipom Rimac uz podršku državnih institucija i novcem poreznih obveznika, povodom 20. godišnjice Oluje otvaraju objekte od, kako tvrde, izuzetnog povijesno-kulturnog značaja. Otvara se Muzej Oluje ‘95 gdje će se kroz sedam cjelina i stotinjak eksponata, po riječima direktora Zvonimira Jelića objasniti pozadina i događaji te akcije.

Muzej površine 300 kvadrata u središnjem je dijelu kninske tvrđave, u dvije etaže bivšeg skladišta dvopeka, a bit će tu i fotografija Franje Tuđmana koji podiže hrvatsku zastavu. Cijena, prava sitnica: tek pet miliona kuna, od čega tri daje Ministarstvo kulture, 450.000 Ministarstvo branitelja, a očekuje se i suradnja Hrvatske turističke zajednice.

- Osim muzeja, u crkvici Sv. Barbare će fotografijama biti ispričane tužne priče kninskih prognanika, a u planu je i prodaja autentičnih suvenira, najavljuje Josipa Rimac. Dok će središnji dio tvrđave zauzimati priča o Domovinskom ratu, južni dio bit će posvećen etnologiji kraja i kninskim velikanima, a sjeverni kralju Dmitru Zvonimiru. Vrijednost cijelog projekta je 25 milijuna eura.

Na stranu što se u te objekte s dubioznim perspektivama ulupavaju sredstva koja nikad neće biti vraćena kroz prihode od turizma, ali je upečatljivo da se u toj olujnoj priči nigdje ne spominje hiljade stanovnika koji su odvajkada živjeli u Kninu, a u Oluji doživjeli egzodus i stradanja. Oni valjda nemaju pravo ni na neku simboličku, jeftinu spomen ploču jer je takav pokušaj od strane Inicijative mladih za ljudska prava prije nekoliko godina vrlo brzo spriječen. A hoće li među kninskim velikanima biti čuveni antifašist, oštri protivnik velikosrpske politike Vojin Jelić i drugi znameniti Kninjani ‘krivih krvnih zrnaca’ bilo umjetnici, bilo sportaši ili partizani?