Nikad više kiše, nikad više ljudi – unatoč lošem vremenu, na komemoraciji žrtvama ustaškog logora Jasenovac, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Saveza Roma ‘Kali Sara’ te Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, okupilo se oko 3.000 ljudi. U memorijalnom programu, Ismet Jašarević iz Zemuna je na violini odsvirao melodije Ciganska tuga i Aušvic.

- Iako nisu streljani u Jasenovcu, moj deda i stric su žrtve nacizma. Violinista sam koji sluša i prenosi dalje pesme posvećene progonima onih koji su bili drugačiji, izvodim ih i govorim na međunarodnim skupovima o genocidu. Među njima je malo poznata pesma Aušvic, rekao je Ismet i pohvalio organizaciju skupa: ‘Ovo je skup s dostojanstvom koje je primereno ovom vremenu, da se nikom ne zameri, ali da se ne zaboravi i da se ne ponovi.’ Komemoraciji i polaganju cvijeća u kriptu spomenika Kameni cvijet prisustvovali su i brojni učenici. Za šefa karlovačkih antifašista Miroslava Delića, to je bio izuzetno pozitivan događaj.

- Uspio sam organizirati dolazak učenika srednje škole iz Karlovca sa svojim profesoricama. Tu je 55 učenika koji su svjedočili današnjem događaju i imat će priliku da svojim vršnjacima pričaju i šire istinu o Jasenovcu, ali ne ono što kvazipovjesničari pišu u zadnje vrijeme – rekao je Delić. U Jasenovcu je bila i učenica Milana Žigić iz četvrtog razreda Srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu.

- Svaki put kad dođem u Jasenovac, u meni se iznova bude neugodni osjećaji, prije svega tuga i žalost. Kad vidim koliko je žrtava bilo, mislim da nitko ne može ostati ravnodušan. Ja sam iz Korenice; ljudi odatle nisu stradali u Jasenovcu, ali jesu u Jadovnom i na drugim stratištima. A iz iskustava moje porodice znam kakav je osjećaj ljudi kojima je ubijen netko iz obitelji. Zato mislim da svatko treba bar jednom doći ovdje, a ako ne dođe, da pokuša saznati više o tome - rekla je Milana. Na komemoraciji je bila i bivša logorašica Jelena Radojčić Buhač koja danas živi u Beogradu.

- Danas i nebo plače; plače još uvek nakon Drugog svetskog rata i nikad neće ni prestati. Tužno je što se jednako rađamo i jednako umiremo, a neprijatelji smo jedni drugima umjesto da svi imamo pozitivnu energiju. A da je stanje sve gore, vidim i iz toga jer sam prvi put nakon 75 godina sanjala da sam u logoru – rekla je gospođa Jelena. Dobrila Kukolj iz banjalučkog udruženja logoraša u Jasenovac je došla s delegacijom.

- Veseli me kad vidim da je po ovom teškom vremenu došlo toliko ljudi da se poklone nevinim žrtvama, pobijenim na užasne načine. Poruka je da se to nikad više ne dogodi. Ali događa se. Ima li recepta da se izliječimo od zlobe koja se uvukla u narod i da živimo u miru i slozi? Ako to ne doživim, valjda će doživjeti mladi - rekla je Kukolj.

- Došla sam da se poklonim nevinim žrtvama. Dolazim svake godine jer su mnogi od mojih najmilijih tu postradali, rekla nam je žena koje se predstavila kao Kata iz Osijeka.

- Dok se ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ ne makne iz upotrebe, neće biti zajedničkih komemoracija - poručio je predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus okupljenima, među kojima su bili pučka pravobraniteljica Lora Vidović, povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, predstavnici brojnih veleposlanstava, gotovo svih lijevo orijentiranih stranaka, manjinski zastupnici u Saboru, brojni aktivisti za ljudska prava, kao i veći broj srednjoškolaca iz Zagreba, Karlovca i Vukovara.

- Na ovoj komemoraciji četvrti put smo sami, mi potomci žrtava zločinačke NDH. Moram naglasiti da nikad nismo izjednačavali hrvatski narod s NDH, ustaštvom i genocidom, ali nećemo prihvatiti da su žrtve Jasenovca i one u Bleiburgu, Teznom i Macelju isto. Na tim mjestima stradala je ustaška vojska koja se nije predala 9. svibnja kad je kapitulirao Treći Reich. Zanimljivo je da se uvijek govori samo o ustašama, a nikad o pripadnicima različitih kvislinških vojski koji su također tamo stradali - kazao je predsjednik Koordinacije židovskih općina RH.

- Da ste u razgovore s nama uložili onoliko energije koliko ste uložili u komemoraciju na Bleiburgu, mi bismo u nedjelju bili zajedno u Jasenovcu - rekao je Kraus i upozorio da je situacija u društvu sve gora zbog jačanja ekstremne desnice.

- U Splitu se 10. travnja desio ustaški dernek uz prisustvo HDZ-a, gradskih i državnih vlasti i uz zaštitu policije. Naši se zakoni ne provode, ali se onih u Austriji itekako pridržava. Zato treba prijeći s riječi na djela; treba onemogućiti reviziju povijesti jer se holokaust dogodio u NDH i zbog toga bi, kao u Njemačkoj, svatko tko ga negira, trebao biti gonjen - zaključio je Ognjen Kraus.

Episkop slavonski Jovan sa sveštenstvom eparhije, rabin Moše Prelević i katolički svećenik Pejo Oršolić služili su molitve za mrtve. Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava poslala je iz Jasenovca poruku vladajućima.

- Danas želim odati počast žrtvama, izraziti svoju solidarnost sa svima onima koji čuvaju uspomenu na tragične događaje i podržati one koji se neumorno bore za poštovanje i dostojanstvo ljudi koji su izgubili živote na ovom užasnom mjestu. Moramo biti jači i glasniji od onih koji poriču ili manipuliraju istinom - poručila je Mijatović.

- U Hrvatskoj postoje političari i javne osobe koji umanjuju odgovornost počinitelja, veličaju ih ili izravno poriču zločine iz prošlosti. Povijest Jasenovca vrlo jasno pokazuje zašto je to opasno. Za povijesni revizionizam ne bi trebalo biti mjesta u današnjoj Europi - istaknula je povjerenica, koja se sastala s preživjelim logorašima i organizatorima komemoracije.