>

novosti logo

Igre prijestolja u HEP-u

Tomislavu Šeriću navodno je presudilo neslaganje s Vrdoljakovom idejom realizacije velebnog projekta TE Osijek u vrijednosti od oko 450 milijuna eura, koji ministar gura već dulje vrijeme, a koji je, prema Šeriću i ljudima iz struke, krajnje ekonomski neisplativ

Tri smjene u tri godine, energetski je učinak Vlade koja će u narednih nekoliko dana imenovati već četvrtoga predsjednika i troje novih članova Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP). Na sjednici užeg kabineta Vlade, a po nalogu ministra gospodarstva, haenesovca Ivana Vrdoljaka, bez konkretnog objašnjenja – što je izazvalo opravdane sumnje javnosti da je riječ o političkim igrama – smijenjen je ministrov prijatelj i kadar iz iste stranke Tomislav Šerić, koji je na čelu Uprave HEP-a bio svega 16 mjeseci.

Razlozi za smjenu, navodno, leže u tome što Šerić nije ostvario predviđeni plan investicija i realizaciju velikih projekata, poput dogradnje Hidroelektrane Kosinj-Senj, izgradnje LNG terminala na Krku (kojim bi se prioritetno, zbog ukrajinske krize, osigurala stabilnost u opskrbi plinom za čitavu regiju) i, najaktualnijega, gradnje termoelektrane Plomin C, koju bi nakon rezultata druge faze postupka odabira strateškog partnera za gradnju i upravljanje trebala preuzeti japanska tvrtka Marubeni. Ta je tvrtka, neka se i to zna, nedavno platila 88 milijuna dolara kazne za korupciju i potplaćivanje političara. Druga neslužbena verzija govori da je Šeriću, navodno, presudilo neslaganje s Vrdoljakovom idejom oko realizacije velebnog projekta Termoelektrane-toplane Osijek u vrijednosti od oko 450 milijuna eura i 450 megawatta snage, što ministar gura već dulje vrijeme, a što je, prema Šeriću i ljudima iz struke, krajnje ekonomski neisplativo (čime ćemo se pozabaviti u nastavku teksta). No isplativ je ministru Vrdoljaku, koji bi ostvarenjem takvog projekta u svom rodnom gradu prikupio nešto političkih poena i pobrao lovorike, a usput, možda, pridonio rastu popularnosti svoje stranke, pa stoga i ne čudi što u smjeni Šerića ima punu podršku predsjednice HNS-a Vesne Pusić.

Tvrdnje o nelogičnosti ministrovih poteza mogli bismo poduprijeti i Izvješćem o stanju i provedbi investicija u energetskom sektoru 54 javna društva za razdoblje od 31. rujna 2013. do 31. ožujka ove godine, koje je Vlada nedavno i prihvatila. Izvješće kaže da je za prošlu godinu realizacija investicija iznosila 10.554 milijuna kuna, što je 80 posto od planiranih vrijednosti, dok su one već u prvom kvartalu ove godine na 81 posto od planiranih vrijednosti za 2014., što govori u prilog tome da investicije, iako možda sporije, dolaze do svojih krajnjih odredišta i da Šerić nije toliko zaribao na tom planu. Dodamo li tome da neto dobit HEP-a, zahvaljujući ponajprije povoljnoj hidrološkoj godini u prvih šest mjeseci, iznosi 1,28 milijardi kuna, s tendencijom rasta i istodobnim smanjenjem dugova, opravdano je posumnjati da su smjene u HEP-u i buduća nova kadroviranja prije svega u interesu ministra Vrdoljaka.

HEP-om se na neki način licitira, kao da njegovi prihodi, koji se mjere u milijardama kuna, ovise o jednom ili dva čovjeka, a ne o 11.000 zaposlenih. Uzmemo li u obzir sve što je učinjeno u posljednje vrijeme, pitanje je je li sada pravo vrijeme za smjenu dijela Uprave - govori Denis Geto iz Tehnosa

Sve češće se može čuti da je on usko povezan s do jučer gotovo nepoznatom tvrtkom Prvo plinarsko društvo iz Vukovara, koja se bavi uvozom plina od ruskog Gazproma, a koja bi imala koristi od gradnje TE Osijek. Posljednju je godinu ta plinska tvrtka nekoliko puta povećala svoju dobit i postala sponzorom proslavljenog rukometnog kluba iz Zagreba, koji sada nosi i njezin naziv.

Denis Geto, predsjednik Tehnosa, strukovnog sindikata radnika HEP-a, smatra da su razlozi za smjene prilično neozbiljni.

- HEP-om se na neki način licitira, kao da njegovi prihodi, koji se mjere u milijardama kuna, ovise o jednom ili dva čovjeka, a ne o 11.000 zaposlenih. Uzmemo li u obzir polugodišnju neto dobit, koja je i lani bila na sličnim razinama, pa to da se investicije kreću, da je izabran izvođač za Plomin C, da se netko konačno počeo razračunavati s nepotizmom u tvrtki, odnosno zapošljavanjem rodbine i lažnim stručnjacima s kupljenim diplomama, postavlja se pitanje je li sada pravo vrijeme za smjenu dijela Uprave - kaže za 'Novosti'.

Ako se ljudi već smjenjuju, dodaje Geto, zašto se smjenjuju predsjednik i samo neki članovi Uprave, a ne i Perica Jukić, zadužen upravo za investicije na koje aludira ministar. A upravo je Jukić najglasniji zagovaratelj gradnje osječke termoelektrane i trenutačno najizgledniji kandidat za novog predsjednika Uprave HEP-a… Geto napominje da sindikat i HEP-ovi stručnjaci iz proizvodnje, trgovine i upravljanja elektroenergetskim sustavom ne podržavaju gradnju ove termoelektrane, jer niti je toliko potrebna, niti postoji studija koja bi opravdala gradnju. Uz to, njegova najveća zamjerka dosadašnjoj Upravi jest to što već pola godine ne postoji kolektivni ugovor u HEP grupi. Geto sumnja da se upravo dio sindikata koji djeluju unutar HEP-a uvukao u političke igre oko rušenja Šerića.

- Generalno, smatram da nijedna Uprava posljednjih godina nije dobro radila: prije svega, problem je stranačko kadroviranje, odnosno nedovoljno kompetentni kadrovi unutar firme. Dok god je tako, neće biti dobro - zaključuje Geto.Riječ-dvije o kadrovskoj politici unutar HEP-a, najznačajnijeg 'resora' HNS-a, ima i ekonomist Ljubo Jurčić.

- U posljednjih deset godina socijalizma vladala je bolja kadrovska politika nego danas, u tzv. demokraciji. Onda niste mogli postati direktor ako niste bili prikladne struke ili imali minimalno pet godina iskustva u određenoj struci i rukovodeće iskustvo u velikim firmama. Stranačka pripadnost bila je tek na trećem mjestu, a ne kao danas, kada je gotovo jedini uvjet za postavljanje ljudi na rukovodeća mjesta. U tvrtkama poput HEP-a vodi se stranačka politika, a ne politika stručnjaka - tvrdi Jurčić.

Problem je, kaže, što kod nas ne postoji praktična energetska strategija, pa se ministar, s obzirom na negativne stavove javnosti, nije pripremio ni za projekt Plomin ni za Osijek.

- Pogreška je širiti se u susjedne zemlje ako ne možeš sačuvati domaće tržište, pa tako tražimo Japance za Plomin. Pitam se zašto primjerice HEP i Dalekovod nisu u kooperaciji oko toga, jer oko HEP-a je niz drugih firmi koje će mu distribuirati svoje proizvode, poput žica, sklopki, trafostanica. Politika bi trebala dati prednost domaćim tvrtkama, kako bi bile efikasnije i kako bi rasle. Ali to i jest problem, to što se u tvrtkama vodi stranačka, a ne politika stručnjaka - još jednom naglašava Jurčić.

- Pogreška je napravljena na početku, kada se koalicija opredijelila za oštru podjelu resora i javnih poduzeća vezanih uz njih. Onog trenutka kada je javno poduzeće potpalo pod ingerenciju konkretne političke stranke, dogodila se velika pogreška po društvo i državu - ocjenjuje Davor Škrlec, eurozastupnik ORaH-a i profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Vrdoljak pokazuje istaknute aktivnosti oko uplitanja politike u gospodarske odluke, od japanske turneje kod prvog kandidata za gradnju Plomina C do glavnog pregovarača za Inu; neobično je da jedan ministar bude glavni pregovarač za tolika delegirana pitanja - kaže Davor Škrlec iz ORaH-a

I on smatra da je čitava priča oko HEP-a nastala kako bi se zadovoljili osobni interesi ili određene političke stranke, poglavito HNS koji od uspostave koalicije čvrsto drži HEP. U prilog tome valja podsjetiti i na izjavu saborskog zastupnika Joze Radoša koji je svojedobno, u povodu smjene Šerićeva prethodnika, također haenesovca Zlatka Koračevića, za 'Novosti' kazao: 'Što se javnih poduzeća tiče, konkretno HEP-a, to je nadležnost HNS-a i tako treba ostati, jer smo se dogovorili o visokoj autonomiji odlučivanja u pojedinim resorima.'

- Imam informacije da je forsiranje TE Osijek u osobnom interesu ministra Vrdoljaka, tako da bi sutra mogao reći kako je 'napravio tvornicu u svom selu', pritom se u realizaciji oslonivši na svog kuma, prijatelja, da bi se taj, ne podržavši ga, pokazao 'promašajem'. Drugo, Vrdoljak pokazuje istaknute aktivnosti oko uplitanja politike u gospodarske odluke, od japanske turneje kod prvog kandidata za gradnju Plomina C do glavnog pregovarača za Inu; neobično je da jedan ministar bude glavni pregovarač za tolika delegirana pitanja. To budi sumnju, imali smo iskustvo Ive Sanadera i partnera mu Zsolta Hernadija, vidjeli smo kako se rješavaju stvari u četiri oka - govori Škrlec.

Kao stručnjak za energetiku, napominje da bi Slavonija svoju energetsku učinkovitost trebala bazirati na termoelektrani na biomasu, počevši već od 20 megawatta električne snage, pogotovo stoga što je ondje dobro razgranata željeznička mreža, pa postoji mogućnost dobre iskoristivosti biomase.

- Time bi se još ljudi zaposlilo u Cargu, koji bi imao posla prevozeći stotine tisuća tona biomase iz šuma do Osijeka, a istovremeno bismo imali i energetski izvor kojemu mi određujemo cijenu, odnosno imali bismo potpunu kontrolu nad cijenom energenta. Tako bismo zapravo dobili partnere u industrijama, jer će svatko doći onamo gdje zna da mu se garantira stabilna cijena energije. Naša je pokrivenost šumom 42 posto, riječ je o oko 460.000 hektara zemlje, s time da se dvije trećine poljoprivrednog zemljišta ne koristi. Da ga iskoristimo za sadnju nasada za biomasu i biogorivo, još bi nam ostalo dovoljno za proizvodnju hrane - objašnjava Škrlec.

Kada je riječ o energetskoj politici i oprekama unutar nje, upozorava da je kamen smutnje neprovođenje energetske strategije.

- Hrvatska je nije provela jer se ono što struka napiše ne sviđa politici. Drugo, kada je strategija izašla 2009., temeljila se na projekcijama o rastu BDP-a od pet posto, povećanju ukupne energije i potrebi za daljnjom izgradnjom elektrana. Vidjeli smo što se dogodilo, pa je tako ta regulativa danas zastarjela. Jedino smo zakone uskladili s trećim paketom EU-a, ali načina koji definiraju provedbu tih zakona nema i za to nitko ne odgovara - zaključuje Škrlec.