Na Svjetski dan učitelja, 5. oktobra, nakon duge i teške bolesti umro je Milan Matijević, profesor emeritus Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
Tokom nastavno-naučne karijere Matijević je odškolovao brojne učitelje, profesore i stručnjake iz sektora obrazovanja. Kao iskreni pobornik i zagovornik modernih oblika nastave, po čemu je umnogome bio ispred svog vremena, bitno je doprinio obrazovanju srpskih učenika osmislivši program dopisno-konzultativne nastave koji se godinama provodi preko SKD-a ‘Prosvjete’, čime je učenje srpskog jezika i kulture omogućeno i učenicima u sredinama u kojima nije bilo moguće organizirati nastavu na nekom od postojećih modela manjinskog školstva.
Rođen je u Blatni kod Bosanske Krupe, a nakon završene gimnazije u Bihaću i studija pedagogije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dvije godine radio je kao odgojitelj u Kazneno-popravnom zavodu u Glini, a potom tri godine kao suradnik u Centru za obrazovanje odraslih u Zajednici otvorenih sveučilišta u Hrvatskoj.
Od 1978. radi na Odsjeku za pedagogiju i Visokoj školi za odgoj i obrazovanje Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je 1981. obranio doktorsku tezu ‘Individualne razlike i učinkovitost individualnog obrazovanja u obrazovanju na daljinu’.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je zaposlen 20 godina, najviše na Učiteljskom fakultetu gdje je bio voditelj doktorskog studija za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola. Između ostalog, bio je i predavač pedagoške grupe predmeta za studente smjera razredne nastave s pojačanom nastavom srpskog jezika tokom nekoliko godina postojanja ovog smjera na Učiteljskom fakultetu, što je omogućilo da više učenika pohađa razne oblike nastave srpskog.
Osim u Zagrebu, Matijević je učestvovao kao nastavnik na sveučilišnoj nastavi i na fakultetima u Osijeku, Zadru, Splitu, Sarajevu, Ljubljani i Banjaluci.
S tim u vezi, Matijević je i jedan od najzaslužnijih pri promjeni statusa Učiteljske akademije u Učiteljski fakultet, odnosno podizanje učiteljskog stručnog studija na sveučilišni znanstveni nivo. Uključen je i u stvaranje novog obrazovnog kurikuluma ‘Škola za život’ koji se počinje provoditi u školama u Hrvatskoj.
Doktorirao je u području andragoške didaktike, a za svoj je rad, upravo na prijedlog andragoške struke, dobio i godišnju nagradu. Na prijedlog andragoga 2019. je dobio je i Državnu nagradu ‘Ivan Filipović’ za životno djelo.
Autor je više od dvadeset knjiga i stotinu naučnih radova iz područja odgoja i obrazovanja mladih i odraslih. Njegova istraživanja i znanstveni radovi vezani su na didaktiku, metodiku poučavanja na svim razinama školovanja, obrazovanje na daljinu, alternativne pedagogije i škole, modele ocjenjivanja na svim stupnjevima školovanja, kao i nove medije u obrazovanju.
Član je redakcija nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih časopisa. Aktivno je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Proveo je ukupno više od jedne godine na raznim vidovima stručnog usavršavanja u 15 zemalja svijeta.
Donosimo i nekoliko Matijevićevih izjava koje je dao povodom dobivanja Državne nagrade u razgovoru za Školske novine.
‘Pokušavao sam učiteljima i pedagozima pokazati da u školi može, a često i treba, sve biti drukčije negoli jest te da u školi nije ništa zapisano za vječnost. Što sam stariji, to mi je jasnije što se moglo i što se mora promijeniti u didaktičkom području. Prije svega, u osnovnim i srednjim školama ne trebaju učitelji predavači! Za te promjene ne treba velik novac! Treba samo drukčije razmišljati.’
‘Ne možemo na paradigmi i modelu školovanja učitelja i predmetnih nastavnika, koji je utemeljen prije više od pola stoljeća, školovati nastavnike za pripadnike net-generacija, za djecu i mlade koji će živjeti i raditi tijekom idućih pola stoljeća.’
‘Svakodnevno gledamo na televiziji pohvale o pripremi nastavnika za novu školu, a sve se to ilustrira scenama iz učionica koje su uređene po modelu dugo kritizirane frontalne predavačke nastave. Učenici sjede s tabletima i računalima u učionici koja je doslovno preslika učionice od prije stotinu godina, u kojoj su učenici ispred sebe, umjesto tableta, imali tablice na kojima su pisali osušenim komadićima gline. I scenariji na seminarima za te nove učitelje za novu školu pokazuju da je sve previše utemeljeno prema didaktici koja prikazuje i objašnjava rad učitelja, a premalo je neke nove aktivne, istraživačke i radne nastave u kojoj su učenici aktivniji od nastavnika’, govorio je Matijević, koji se godinama zalagao za reformu nastavničkog i profesorskog kadra.
Vrijeme i datum sahrane bit će saopćeni naknadno.
