Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske i Srbije u zajedničkom apelu pozivaju političke predstavnike tih zemalja da stradanja i patnju žrtava ne koriste za ratnohuškačke poruke, već da surađuju po pitanju ostvarenja prava i pravde za žrtve ‘Oluje’.

‘Dvadeset i četiri godine nakon što su početkom avgusta 1995. za vrijeme i nakon operacije ‘Oluja’ pripadnici jedinica Hrvatske vojske učestvovali u ubojstvima i zlostavljanima civila, uništavanju i krađi privatne imovine te sprečavanju povratka izbjeglih u svoje domove niti jedan hrvatski političar nije uputio iskreno izvinjenje žrtvama. Usprkos tome, predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković odbijaju učestvovati na komemoracijama organiziranim u spomen na zločine počinjene tokom i nakon ove akcije čime sprovode politiku odbijanja suočavanja s prošlošću’, poručuje se u njihovom saopćenju.

Iako su procjene da je u akciji ubijeno preko 600, a Hrvatsku je kao posljedicu ove operacije napustilo više od 150.000 osoba, hrvatski sudovi do sada su donijeli samo jednu pravosnažnu presudu za ratne zločine počinjene u kontekstu ‘Oluje’.

’S druge strane, nijedna žrtva ‘Oluje’ u Srbiji danas nema status civilne žrtve rata iako zvaničnici Srbije u posljednjih pet godina na službenim komemoracijama govore o neophodnosti sjećanja na žrtve. Izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj podsjeća da je ‘njegov posao da ovaj datum ne zaboravimo i da poštujemo tuđe žrtve’ nije suglasna s politikama koje sprovode, kao ni porukama koje šalju predstavnici Srbije koja i dalje podržava osuđene ratne zločince’, ističu Inicijative.

Fond za humanitarno pravo (FHP) godinama podsjeća na odgovornost Srbije da se izvini i adekvatno obešteti veliki broj građana, tada izbjeglih iz Hrvatske koje su tokom 1995. pripadnici MUP-a Srbije privodili i potom izručivali vojnim vlastima tadašnje Republike Srpske Krajine (RSK) ili paravojnoj jedinici ‘Srpska dobrovoljačka garda’ predvođenoj Željkom Ražnatovićem Arkanom, nakon čega su oni po pravilu bili upućivani u prve borbene redove. Takva prisilna mobiliziranja, koja su predstavljala najgrublju povredu Konvencije UN o statusu izbjeglica, u velikom broju slučajeva rezultirala su gubitkom života ili teškim tjelesnim povredama i psihičkim posljedicama po mobilizirane muškarce.

‘Iako za vreme zločina u operaciji ‘Oluje’ nismo bili rođeni ili smo bili u ranom djetinjstvu, odlučni smo da na njih nikada ne zaboravimo. Sramimo se ne samo zbog toga što su ovi zločini počinjeni, već i zato što ih političari iz Hrvatske i Srbije koriste za međusobna prepucavanja i zlonamjerne manipulacije i zato jer institucije naših država nisu na ove zločine odgovorile u skladu s principima pravde, odnosno nisu učinile dovoljno da se zadovolji pravda i reparacije za žrtve. Budućim generacijama ne želimo ostaviti društvo opterećeno prošlošću i podjelama kakvo smo sami naslijedili već želimo djelovati odgovorno u cilju ostvarenja saradnje i pomirenja Srbije i Hrvatske’, ističu potpisnici.

Od Hrvatske se traži da premijer i predsjednica upute iskreno izvinjenje žrtvama zločina koje su počinile hrvatske snage za vreme i nakon operacije ‘Oluja’. U tome im, kako ističu, može pomoći priručnik za političare ‘Kako se ispričati za zločine’ koji je izradila Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj. Osim toga, od državnog tužilaštva i sudova traži se ulaganja većih napora u procesuiranju ratnih zločina počinjenih za vrijeme i nakon operacije, da se u školskim obrazovnim programima nastave historije više pažnje posveti događajima koji predstavljaju kršenja ljudskih prava, a povezana su s ‘Olujom’, kao i da se ubrza i olakša proces povratka izbjeglih u svoje domove što uključuje puno ostvarenje imovinskih prava, stambeno zbrinjavanje, obnovu uništene imovine i rješavanje statusnih pitanja povratnika.

Srbiju se poziva da u potpunosti regulira status civilnih žrtava rata po modelu koji je predložio FHP kako bi pored drugih žrtava u ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji i one koje su stradale u ‘Oluji’ bile na pravi način obeštećene. ‘Predsjednik treba da uputi izvinjenje, a Vlada Srbije omogući shodno procedurama obeštećenje građanima koji su izbjegli iz Hrvatske 1995. godine, a prisilno su mobilizirani od strane policije i paravojnih formacija’, poručuju.

Od predstavnika Srbije traži se i da na zvaničnim komemoracijama žrtvama ‘Oluje’ prestanu da, koristeći se ranama ubijenih i izbjeglih, promoviraju nacionalističku politiku.

‘Obje države upućujemo na zajedničko obilježavanje stradanja za vreme ‘Oluje’, poštovanje presuda, kao i utvrđenih činjenica pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim sudom pravde, kao i suradnju u rješavanju pitanja nestalih.

Priznanje i procesuiranje zločina u ‘Oluji’ od strane Hrvatske, kao i puno zakonsko poštovanje ubijenih i izbjeglih od Republike Srbije u interesu je oba društva koja imaju perspektivu jedino u miru’, zaključuje se u saopćenju.